Dugoročna strategija za poticanje ulaganja u obnovu nacionalnog fonda zgrada Republike Hrvatske 2017

Sukladno članku 4. Direktive o energetskoj učinkovitosti, države članice uspostavljaju dugoročnu strategiju za poticanje ulaganja u obnovu nacionalnog fonda zgrada. Prvu Dugoročnu strategiju Vlada  je donijela 11. lipnja 2014. godine te je ona dostavljena Europskoj komisiji.

Budući se Dugoročna strategija sukladno članku 10. Zakona o energetskoj učinkovitosti (Narodne novine, broj 127/14) mora ažurirati svake tri godine Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja izradilo je prijedlog nove Dugoročne strategije za poticanje ulaganja u obnovu nacionalnog fonda zgrada Republike Hrvatske, uzimajući u obzir slijedeće:
 
  • Izvješće Europske komisije o procjeni nacionalnih strategija država članica (JRC sci-ence for policy report „Synthesis Report on the assessment of Member States buil-ding renovation strategies“ u dijelu koji se odnosi na Republiku Hrvatsku)
  • Preporuke EU projekta Build Upon
  • Izmjene u nacionalnom zakonodavstvu koje uređuje područje gradnje i područje e-nergetske učinkovitosti u razdoblju  od 30 4. 2014. do 30.3.2017. godine
  • Najnovije dostupne statističke podatke Državnog zavoda za statistiku
  • Prijedloge revidirane Direktive 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o energetskoj učinkovitosti zgrada (preinaka) u dijelu  koji se odnosi na članak 4. stavak a, stavak b i stavak c  Direktive 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća

O Nacrtu Dugoročne strategije za poticanje ulaganja u obnovu nacionalnog fonda zgrada Republike Hrvatske provedeno je, u razdoblju od  28. lipnja 2017. do 13. srpnja 2017. godine, javno savjetovanje putem portala eSavjetovanje.

Glavni je cilj Dugoročne strategije, na osnovu utvrđenog ekonomsko-energetski optimalnog modela obnove zgrada, identificirati djelotvorne mjere za dugoročno poticanje troškovno učinkovite integralne obnove nacionalnog fonda zgrada Republike Hrvatske do 2050. godine, koji obuhvaća sve zgrade stambenog i nestambenog sektora.

Nakon objave, ista se dostavlja Europskoj komisiji zajedno sa IV. Nacionalnim akcijskim planom za energetsku učinkovitost. U slučaju neispunjenja obaveza iz navedene Direktive, Europska komisija može započeti službeni postupak zbog povrede prava Europske unije.

U skladu s odredbama Direktive o energetskoj učinkovitosti, prilikom izrade Dugoročne strategije obrađene su sljedeće tematske cjeline:

  • Pregled nacionalnog fonda zgrada Republike Hrvatske obuhvaća podatke o broju, površini, te građevinskim i energetskim karakteristikama nacionalnog fonda zgrada podije-ljenog prema namjeni u četiri kategorije (višestambene zgrade; obiteljske kuće; zgrade javne namjene i zgrade komercijalne namjene).
  • Analiza ključnih elemenata programa obnove zgrada obuhvaća analizu tehničkih mogućnosti za energetsku obnovu primjenom mjera energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, analizu tehničkih mogućnosti sustava grijanja te određivanje mogućih modela održive obnove zgrada i procjene očekivanih ušteda energije.
  • Politike i mjere za poticanje troškovno učinkovite integralne obnove zgrada obuhvaćaju pregled postojećih mjera i prepreka za integralnu energetsku obnovu zgrada u Republici Hrvatskoj te prijedlog rješenja i mjera baziranih na situaciji u Hrvatskoj i analizi uspješnih mjera i politika država članica Europske unije.
  • Dugoročna perspektiva za usmjeravanje odluka pojedinca, građevinske industrije i financijskih ulaganja do 2050. godine obuhvaća procjenu potrebnih ulaganja u obnovu nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine te identifikaciju raspoloživih izvora financiranja i uspješnih načina za motiviranje investitora.
  • Procjena očekivane uštede energije i širih koristi integralne obnove nacionalnog fonda zgrada utemeljena na računskim i modelskim podacima bazira se na činjenici da ulaganja u integralnu obnovu zgrada stvaraju daleko šire ekonomske koristi od samih energetskih ušteda i poboljšanja kvalitete stanovanja i rada.

Šire ekonomske koristi integralne obnove nacionalnog fonda zgrada ne iscrpljuju se na gospodarskim aktivnostima, prihodima proračuna i porastu zapošljavanja. Integralna obnova nacionalnog fonda zgrada sigurno rezultira poboljšanjem zdravlja i posljedično znatnim smanjenjem troškova hrvatskog javno-zdravstvenog sustava, smanjenjem energetskog siromaštva Hrvatske te kontinuiranim rastom vrijednosti nekretnina, a indirektne će se koristi osjetiti u sektoru turizma, povećanju kvalitete života i jačanju opće financijske stabilnosti države. Iz svih ovih razloga, može se sa sigurnošću zaključiti da će realizacija programa integralne obnove nacionalnog fonda zgrada Republike Hrvatske, a u skladu s odrednicama Dugoročne strategije rezultirati unaprjeđenjem hrvatskog gospodarstva u gotovo svim njegovim segmentima.