Prva sjednica Tematske radne skupine za energiju i održivi okoliš

18. svibnja 2018. u Zagrebu je održana Prva sjednica Tematske radne skupine za energiju i održivi okoliš (TRS) u procesu izrade Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine (NRS), koji vodi Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU.
 
Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja i Ministarstvo zaštite okoliša i energetike sunositelji su TRS-a, a članovi su predstavnici zainteresiranih sudionika, od akademske zajednice, stručnih agencija i institucija, predstavnika udruge poslodavaca, zajednica županija i udruga općina te stručnih nevladinih udruga.
 
Koordinator NRS-a, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU, predstavilo je svrhu izrade strategije kojom se trebaju odrediti razvojni smjerovi i strateški ciljevi za Republiku Hrvatsku do 2030. godine. Proces izrade i usvajanje u Hrvatskom saboru očekuje se do 2020.,  te ostvarivanje željenih rezultata do 2030., što pretpostavlja angažman svih društvenih i upravljačkih razina u Hrvatskoj. NRS također treba dati smjernice i prioritete u pregovorima s Europskom komisijom o korištenju EU sredstava u novoj financijskoj perspektivi kako bi raspoloživa EU sredstva doista bila usmjerena na stvarne potrebe hrvatskih građana (izvor: http://www.hrvatska2030.hr/). TRS za energiju i okoliš jedan je od 7 TRS-ova uspostavljenih za izradu NRS-a, kojima se priključuju i TRS-ovi za horizontalne politike.
 
Svrha Prve sjednice bila je po prvi puta predstaviti članovima TRS-a okvir za izradu NRS-a, a fokus je bio na predstavljanju prvotno izrađene podloge za raspravu koju su izradili sunositelji TRS-a, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja i Ministarstvo zaštite okoliša i energetike.

Podloge su interaktivno prezentirali voditelji TRS-a, doc.dr.sc. Maja-Marija Nahod, pomoćnica ministra u Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja i Igor Čižmek, pomoćnik ministra u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike. Iz Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja na sjednici TRS-a sudjelovale su i načelnice Sektora za programe i projekte EU Ines Androić Brajčić i Sektora za energetsku učinkovitost u zgradarstvu Irena Križ Šelendić. 

 
Pomoćnica ministra doc.dr.sc. Maja-Marija Nahod prezentirala je prijedlog obuhvata TRS-a iz nadležnosti Ministarstva, među kojima su održiva gradnja i energetska učinkovitost u zgradarstvu,  ekološki prihvatljive  tehnologije i sustavi, oprema i napredni materijali, napredna rješenja za povećanje energetske učinkovitosti u zgradama, ICT rješenja povezana s energetskim sektorom (pametni gradovi i napredne komunalne usluge, pametna mobilnost, pametno življenje).
 
Budućnost koja se želi postići jest učiniti gradove uključivima, sigurnima, otpornima i održivima, vizija je grada koji ide u smjeru kompaktnog grada/grada kratkih udaljenosti, u konačnici održivog grada, što uključuje sigurno i pristupačno stanovanje, uređenje nerazvijenih naselja, pristupačnost osnovnih usluga, učinkovit i održiv javni prijevoz, povećanje broja zelenih površina kroz bolje urbanističko planiranje i povećanje energetske učinkovitosti. na održiv, pametan i uključiv način. Naglašena je obveza transformacije sadašnjeg fonda zgrada u zgrade gotovo nulte energije. Cilj je u konačnici niskougljično graditeljstvo do 2050. u kontekstu niskougljičnog razvoja zemlje, uspostava niskougljičnih gradova integriranjem urbanističkog i energetskog planiranja.
 
Vizija bi obuhvaćala razvoj i primjenu rješenja na području energetske učinkovitosti u zgradama, implementaciju OIE i nZEB standarda, razvoj održivih energetskih rješenja na razini gradske četvrti, pametnih gradova i zajednica te strateškog održivog urbanog planiranja. Razvojem pametnih gradova (Smart City rješenja) omogućit će se kompetitivnost za privlačenje investicija i stručnjaka osiguravajući učinkovitu infrastrukturu i minimizirajući administraciju te poboljšati sposobnost gradova da se nose sa sigurnosnim izazovima i izazovima porasta gradskog stanovništva.
 
Nadalje, potrebno je smanjiti troškove života za građane, smanjiti rizik od energetskog siromaštva, osigurati dugoročni održivi razvoj kontinuirano poboljšavajući način života i zadovoljstvo životom u zgradama, pružajući pritom jednake prilike za sve građane.