Danas se navršava godina dana od kada je dužnost ministra graditeljstva i prostornoga uređenja preuzeo Predrag Štromar. U tom su razdoblju provedeni i započeti brojni projekti.
Subvencioniramo stambene kredite za mlade
S ciljem olakšavanja kupnje prve nekretnine ali i ostanka mladih obitelji u Hrvatskoj u lipnju 2017. godine donesen je Zakon o subvencioniranju stambenih kredita kojim Država daje nepovratnu subvenciju polovice mjesečnih obroka prve četiri godine otplate kredita. Dosadašnjom provedbom zakona odobreno je 2320 subvencija za stambene kredite. Ovaj zakon ima i demografsku mjeru jer se dodatno produžuje rok subvencioniranja kredita za dvije godine za svako živorođeno, odnosno usvojeno dijete u razdoblju subvencioniranja kredita. Do sada je tijekom subvencioniranja rođeno 194 djece.
Zbog velikog interesa građana i prepoznate potrebe za nastavkom ove iznimno pozitivne mjere stambenog zbrinjavanja Ministarstvo je izradilo izmjene Zakona koje su upućene u vladinu proceduru. Predloženim izmjenama produžilo bi se vrijeme subvencioniranja sa četiri na pet godina, iznos subvencije ovisio bi o indeksu razvijenosti grada ili općine u kojoj se nekretnina koja se kupuje ili gradi nalazi, a subvencija bi se kretala između 30 i 51%. Izmjenama zakona uređuje se i dodatno subvencioniranje kredita za dvije godine u slučaju da je podnositelj zahtjeva ili član njegova obiteljskog domaćinstva utvrđenog invaliditeta većeg od 50% tjelesnog oštećenja. Raspisivanje novog poziva očekuje se po ostvarivanju svih preduvjeta a procjene su da bi to moglo biti na jesen ove godine. Donošenjem izmjena Zakona osiguralo bi se ujedno i kontinuirano raspisivanje poziva građanima, svake kalendarske godine, do 31. prosinca 2020. godine.
Novim programom POS-a stanovi za znanstvenike, liječnike i učitelje u manjim sredinama i na otocima
U saborsku proceduru upućen je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji kojeg je Vlada RH prihvatila na sjednici održanoj 24. svibnja 2018. Navedenim izmjenama želi se zadržati i privući deficitarni stručni kadar na područjima Republike Hrvatske gdje postoji njihov manjak kroz rješavanje stambenog pitanja. Izmjene zakonskog okvira imaju i demografski karakter odnosno želi se doprinijeti natalitetnoj politici kroz sigurnost doma, a ujedno i potaknuti graditeljski sektor i lokalno gospodarstvo kroz investicije u graditeljstvu.
Nastavljeni su i projekti poticane stanogradnje (POS). U proteklih godinu dana završeni su i useljeni stanovi u Splitu, Umagu, Malom Lošinju i Metkoviću, a u izgradnji je 182 stana i to u Fažani (12), Puntu (22) i Šibeniku (148). U pripremi je gradnja POS-ovih stanova i na lokacijama: Biograd na Moru, Bol, Cres, Krk, Kraljevica, Lovran, Poreč, Split, Vis i Vrsar.
Energetskom obnovom do manjih računa i kvalitetnijeg okruženja
U suradnji s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova EU tijekom nastavljeni su, ali i pokrenuti brojni projekti energetske obnove u zgradarstvu financirani bespovratnim sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR-a). Od ukupno 311 milijuna eura, koliko je u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. namijenjeno za energetsku obnovu javnih i stambenih zgrada, kroz EFRR, do sada je od 2015. godine, kada su objavljeni prvi pozivi, objavom petog Poziva energetske obnove rezervirano 80% alokacije.
Osim po Pilotima, po kojima su tražene uštede bile 20%, projektima energetske obnove po svim ostalim Pozivima MGIPU, kroz integrirani pristup predviđene su uštede energije od najmanje 50% u odnosu na godišnju potrošnju energije za grijanje/hlađenje prije provedbe, no ostvarene uštede u prosjeku iznose i preko 60% (62,2%), dok su najčešći prelasci iz D u C te iz C u B energetski razred.
U sklopu Poziva na dostavu projektnih prijedloga 'Energetska obnova zgrada i korištenje obnovljivih izvora energije u javnim ustanovama koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja' u proteklih godinu dana potpisano je 216 ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava. Ukupna vrijednost svih projekata je 756.307.786,69 kn od čega su 343.264.943,70 kn bespovratna sredstva EFRR-a.
U sklopu Poziva na dostavu projektnih prijedloga 'Energetska obnova višestambenih zgrada' potpisano je 579 ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava. Ukupna vrijednost svih projekata je 1.006.121.153,94 kn od čega su 551.701.417,62 kn bespovratna sredstva EFRR-a.
Istovremeno su započele, rade se ili su završene energetske obnove javnih zgrada (vrtića, škola, učeničkih domova…) i stambenih zgrada te je krajem 2017. godine otvoren novi (peti po redu) Poziv 'Energetska obnova i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora'. Raspoloživa alokacija iz EFRR-a iznosila je 380 milijuna kuna što je najveća alokacija od svih do sada objavljenih Poziva Ministarstva. Zbog velikog interesa potencijalnih prijavitelja ukupan iznos zatraženih bespovratnih sredstava za dodjelu dosegnuo je 200% od ukupnog raspoloživog iznosa bespovratnih sredstava od 380 milijuna kuna stoga je poziv privremeno obustavljen 5. veljače 2018. godine. Zaprimljeno je ukupno 448 prijava, a zatraženi iznos bespovratnih sredstava iznosi 813,5 milijuna kuna. Do danas je po ovom Pozivu doneseno 115 odluka o financiranju u iznosu od 213.234.557,28 kn bespovratnih sredstava, s ukupnom vrijednošću projekata 423.748.722,28 kn. a ovih dana potpisano je i prvih 11 ugovora.
Prostornim planiranjem štitimo prostor kao jedno od najvećih bogatstava kojim raspolažemo
Prostornim planiranjem osiguravaju se uvjeti za korištenje, zaštitu i upravljanje prostorom Republike Hrvatske kao osobito vrijednim i ograničenim nacionalnim dobrom, čime se ostvaruju pretpostavke za društveni i gospodarski razvoj, zaštitu okoliša i prirode, vrsnoću gradnje i racionalno korištenje prirodnih i kulturnih dobara.
Zastupnici Hrvatskoga sabora 13. listopada 2017. godine jednoglasno su usvojili Strategiju prostornog razvoja Republike Hrvatske, čiji je nositelj izrade bilo Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, a stručni izrađivač Hrvatski zavod za prostorni razvoj. Strategija prostornog razvoja RH je temeljni državni dokument za usmjeravanje razvoja u prostoru.
Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja ujedno je i nositelj izrade Izmjena i dopuna Prostornog plana područja posebnih obilježja Nacionalnog parka Plitvička jezera te Državnog plana prostornog razvoja.
Izmjene Prostornog plana NP Plitvička jezera donose se u cilju zaštite i održivog korištenja tog jedinstvenog prostora a izrađuje se za cjelokupno područje nacionalnog parka u ukupnoj površini od 266 km2. Odluku o izradi donijela je Vlada Republike Hrvatske 5. travnja 2018. godine. Započela je i izrada Državnog plana prostornog razvoja koji će biti temeljni prostorni plan za područje cijele RH.
Sufinanciramo projekte općina i gradova koji građanima jamče sigurnost, red u prostoru i bolji komunalni standard
U cilju unapređenja prostornog uređenja sufinanciramo izradu prostornih planova lokalne razine. Sufinanciranje se provodilo i tijekom 2017. te 2018. godine. U 2017. godini sufinancirana je izrada 65 prostornih planova općina i gradova (PPUO i PPUG) te još 9 ostalih planova (UPU, DPU, GUP i PPŽ) u ukupnom iznosu od 3 milijuna kuna. U 2018. godini u proračunu je za ovu namjenu predviđen 3,1 milijun kuna. Zbog velikog broja zahtjeva zaprimljenih u prvom obračunskom razdoblju, ukupno 111, Povjerenstvo je predložilo udovoljiti urednim zahtjevima svih općina, gradova i županija podnesenim do 11. travnja 2018., ali uzimajući u obzir samo po jedan zahtjev svake općine, grada odnosno županije (onaj s najvišim iznosom sufinanciranja). Ovakvom odlukom u prvom obračunskom razdoblju 2018. godine, sufinancirat će se 81 prostorni plan i utrošit će se 2.685.170,00 kuna.
Nadalje, u cilju postizanja boljeg komunalnog standarda za sve građane RH, Ministarstvo jednom godišnje raspisuje poziv za sufinanciranje projekata općina i gradova. 2017. godine sufinancirano je 341 projekata namijenjenih poticanju razvoja komunalnog gospodarstva i standarda za što je Ministarstvo isplatilo kapitalnu pomoć gradovima i općinama u ukupnom iznosu od 41.489.450,00 kn. Za ovu, 2018. godinu, za istu je namjenu osigurano 40 milijuna kuna. Nakon provedenog postupka administrativne provjere, od ukupno 550 projekata koji su zadovoljili kriterije kompletnosti i prihvatljivosti te prošli vrednovanje financirati će se njih 167 projekata.
U cilju sanacije i sprječavanja štetnih posljedica klizišta, u veljači 2018. godine, raspisan je javni poziv za sufinanciranje projekata sanacije klizišta. Od 139 prijavljenih projekata sufinancirati će se njih 37. Pojedini projekt sufinancira se do najviše 80 posto ukupnih prihvatljivih troškova, odnosno do najviše 600.000 kuna. Za ovu je namjenu osigurano 10 milijuna kuna.
Građevinska inspekcija – štitimo vrijedan prostor od devastacije
Građevinska inspekcija prioritetno planira prisilna uklanjanja (rušenja) nezakonito izgrađenih građevina na zaštićenim i izvan-građevinskim područjima, kako bi se zaštitio vrijedni prostor RH od devastacije. Investitori uglavnom sami uklanjaju građevine, ali tek kada se inspekcija pojavi na terenu s mehanizacijom i ugovornim izvođačem. Tako je tijekom 2017. i u prvom kvartalu 2018. godine iz prostora uklonjeno oko 400 građevina. Od navedenog broja, većina građevina (245) bila je izgrađena na području priobalnih županija (Splitsko-dalmatinska, Istarska, Primorsko-goranska i dr.). U javnosti je najviše pozornosti izazvalo prisilno uklanjanje 33 ugostiteljska objekta na Žnjanskom platou u Splitu. Prije samog izvršenja više mjeseci je obavljana priprema za uklanjanje (potrebna dokumentacija, komunikacija i sastanci s nadležnom policijskom upravom, Gradom Splitom i drugim tijelima).
Početkom 2018. godine provedena je i akcija „rušenja“ na području Općine Medulin, uglavnom u Peroju. Naime, već 2017. uočeno je pojačano građenje manjih vikendica u šumskom području, dakle izvan građevinskog područja. Nakon provedenih nadzora i utvrđenja da se radi o građenju nakon 2011. godine, uklonjeno je oko 60 takvih građevina.
Spomenimo i to kako je zbog pojačanog interesa javnosti, medija i UNESCO-a za stanje na području NP Plitvička jezera, građevinska inspekcija organizirala tijekom ljeta i jeseni 2017. godine sustavni pregled stanja građenja u dva naselja: Plitvica Selo i Jezerce. Donesena su ukupno 34 inspekcijska rješenja. U takvim akcijama, osim mjesno nadležnih inspektora nadzore obavljaju i inspektori iz drugih područnih jedinica, u ovom slučaju inspektori iz središnjice Uprave za inspekcijske poslove te iz Slavonskog Broda, Osijeka i Vukovara.
Izdane brojne dozvole za projekte državnog značaja
Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja u proteklom je razdoblju izdalo i 64 lokacijske i 84 građevinske dozvole za strateške projekte, među kojima se ističu dozvole za Pelješki most i Zračnu luku Dubrovnik, a u tijeku je postupak izdavanja građevinske dozvole za pristupne ceste Pelješkom mostu na D8 i D414. Izdane su dozvole za brojne projekte željezničke infrastrukture (pruga M103 Dugo Selo – Novska…), prometnice (istočna obilaznica grada Bjelovara…), za luke i pristaništa od državnog značaja (luka Brajdica u Rijeci…), luke nautičkog turizma (Marina Gruž u Dubrovniku), vodovodne građevine (izgradnja lijevoobalnih nasipa Kupe u Karlovcu…), energetske građevine (vjetroelektarne Boraja i Korlat), međunarodne magistralne plinovode (magistralni plinovod Kneginec-Varaždin II…), za poboljšanja sastavnica okoliša (rekonstrukcija postrojenja za pročišćavanje slivnih voda i zamjena pomoćnog parnog kotla u TE Plomin 2…), proizvodne građevine (Tvornica hidrauličkih veziva u Obrovcu…), posebne građevine (izmjena građevinske dozvole za Županijski centar za gospodarenje otpadom Kaštijun u Puli i Centar za gospodarenje otpadom Bikarac…) te je izdana građevinska dozvola za 1. fazu Rekonstrukcije hotela Ambasador u sklopu Hotela Plat u Župi Dubrovačkoj koja je ujedno i strateška investicija RH.
Razvijemo eUsluge
Kontinuirano se nadograđuje i dopunjava Informacijski sustav prostornoga uređenja (ISPU) novim skupovima podataka, modulima i e-uslugama s ciljem da sustav prostornog uređenja koji je formiran 2014. godine bude transparentan a relevantni podaci dostupni svima, kako građanima tako i nadležnim tijelima, te da se omogući jednostavan uvid u sve procese koji se događaju u prostoru. Od ove godine u ISPU-u su dostupni i podaci o svim izdanim dozvola putem sustava eDozvola.
U listopadu 2017. godine nadograđen je sustav eDozvola te je u tijeku priprema za ulazak u sustav e-građani kao i priprema za digitalno potpisivanje i elektroničku konferenciju. Do 2019. godine u planu je razviti sustav potpore radu Građevinskoj inspekciji - eGrađevinska inspekcija, elektroničku arhivu svih dozvola izdanih od 1968. godine - eArhiva, sustav prostornog planiranja i novu generaciju prostornih planova – ePlanovi. Nadograđuje se i aplikacija eNekretnine kojom se poboljšava informatički sustav i stvara potrebna infrastruktura za prihvat i implementaciju komplementarnih sadržaja radi potpune uspostave sustava eNekretnina.
Izrađen je Informacijski sustav energetskih certifikata IEC - aplikacija koja omogućuje ovlaštenim osobama za energetsko certificiranje, energetske preglede zgrada i/ili redovite preglede sustava grijanja, sustava hlađenja i sustava ventilacije i klimatizacije u zgradi, izdavanje i pohranu energetskih certifikata i unos podataka o energetskom stanju zgrade. Ministarstvo putem IEC-a daje ovlaštenja, a u aplikaciju se unose i podaci o provedenim izobrazbama edukatora.
Izrađeno niz zakonskih prijedloga koji su u proceduri donošenja ili su već prihvaćeni u Hrvatskom saboru
U proteklom periodu izrađeno je niz zakonskih prijedloga od kojih izdvajamo:
Predstavnici Ministarstva kontinuirano surađuju s Europskom komisijom i tijelima za nadzor tržišta, sudjeluju u radu Stalnog odbora za graditeljstvo pri Europskoj komisiji te u EU BIM Task grupi i na međunarodnim projektima. Ministarstvo je aktivno uključeno i u izradu Nacionalne razvojne strategije RH do 2030. godine.