Konferencija je održana pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović, u organizaciji Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju.
Okupila je vlasnike nekretnina, arhitekte, projektante, investitore, developere, građevinare, proizvođače građevinskog materijala, predstavnike sektora održive mobilnosti i čistog transporta, energetskih tvrtki te predstavnike jedinica lokalne i regionalne samouprave, ministarstava, akademske zajednice, bankare i državne dužnosnike.
Glavne teme konferencije su zelena gradnja, održiva ekonomija, održivi promet, izazovi velikih infrastrukturnih projekata, energetska obnova zgrada, financiranje održivih nekretnina, integrirano planiranje urbanih prostora i sustavi obveza energetske učinkovitosti.
U sklopu konferencije održan je i 11. Hrvatski forum o održivoj gradnji na kojem su predstavnici tvrtke Holcim i zagrebačkog Građevinskog fakulteta razgovarali o izazovima u velikim hrvatskim infrastrukturnim projektima. Glavni predavači konferencije su začetnik kružnog gospodarstva u arhitekturi i urbanizmu Steven Beckers i predsjednica njemačkog savjeta za zelenu gradnju Christine Lemaitre.
Državna tajnica u Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja Dunja Magaš pozdravljajući sudionike konferencije i u ime potpredsjednika Vlade i ministra Predraga Štromara poručila je kako Hrvatska nastoji ostvariti jedan od najvažnijih ciljeva Europske unije, a to je neovisnost po pitanju energije, kao i usporavanje cjelokupnih klimatskih promjena. Istaknula je da se u Hrvatskoj i cijeloj EU gotovo 50 posto konačne potrošnje energije upotrebljava za grijanje i hlađenje, od čega 80 posto u zgradama te da "Europa nastoji na različite načine reducirati emisije štetnih plinova i usporiti klimatske promjene, a za to je ključan sektor energetike".
Zadatak za sve u sektoru graditeljstva je potaknuti donošenje nacionalnih politika povećanja energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora u zgradarstvu, rekla je Magaš te dodala kako i u Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja imaju iste ciljeve, koje promovira konferencija - uštedu energije, promociju zelene gradnje i održivi razvoj.
Podsjetila je kako je ministarstvo u rujnu održalo "Prvi otvoreni dijalog partnera" na kojem je potpisana "Povelja o suradnji u cilju dekarbonizacije zgrada do 2050. godine". Cilj je, kako je objasnila, zajedničkim dijalogom potaknuti uspješnu implementaciju standarda zgrada gotovo nulte energije te provedbu nacionalne dugoročne strategije energetske obnove zgrada. Namjera je poduprijeti transformaciju postojećeg fonda zgrada u energetski visokoučinkovit i dekarboniziran fond do 2050.
Naglasila je kako se provođenjem politike energetske učinkovitosti u zgradarstvu, zelene gradnje i održivog razvoja, osim energetskih ušteda pridonosi gospodarskom rastu, osobito u građevinskom sektoru i pratećim industrijama.
Energetska obnova zgrada dobra zbog ušteda energije, smanjenja emisija CO2, zapošljavanja...
"Provedba programa energetskih obnova, a posebno obnova stambenih zgrada, implicira smanjenje emisije CO2, nova zapošljavanja, povećanje sigurnosti opskrbe energijom, povećanje tržišne vrijednosti nekretnina te poboljšanje uvjeta stanovanja", poručila je Magaš. Istaknula je kako je neophodno svakodnevno raditi na edukaciji građana i svih sudionika u gradnji.
Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Dubravko Ponoš rekao je kako važnost teme konferencije nije samo u financijama jer se postižu velike uštede ukoliko se na odgovarajući način provodi sve što energetska učinkovitost u graditeljstvu pruža, već i u zaštiti okoliša jer je emisija stakleničkih plinova tada značajno smanjena. Istaknuo je kako je to važno za Hrvatsku koja je turistička zemlja i kojoj je zaštita okoliša i priroda koju imamo bitna.
Ocijenio je važnim što bolje korištenje financijskih sredstava EU koja su sveprisutna na tom području kako bi se postigao maksimum učinka.
Pohvalio je Ministarstvo graditeljstva zbog javnih poziva u visokom i javnom zgradarstvu jer su sredstva za te javne pozive bila povećavana nekoliko puta, početnih 360 milijuna kuna već u startu su podignuli na 200 posto, a nakon ponovnog otvaranja tog javnog poziva taj je iznos prešao milijardu kuna. I Ponoš je istaknuo važnost edukacije građana kako bi prepoznali važnost energetske učinkovitosti.
Predsjednica Upravnog odbora Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju Petra Škevin rekla je da savjet djeluje od 2009., ima preko 100 članova i dio je europske i svjetske mreže savjeta za zelenu gradnju.
Cilj im je promicati zelenu gradnju što uključuje energetsku učinkovitost i niz drugih mjera kao što je "smanjenje CO2 otiska, smanjenje toplinskih otoka, reciklaža građevinskog materijala i dnevnog otpada, kvalitetno korištenje vode i niz elemenata koji čine zelenu gradnju".