Istaknuo je da je projekt Zagreb na Savi izuzetno potreban kontinentalnom dijelu Hrvatske. Ocijenio je i da je to veliki projekat koji je dosta solidno i dobro razrađen, ali da sada moraju krenuti u "višu brzinu i moraju početi i djelovati i pronalaziti prava rješenja".
"Mora biti jedna dobra simbioza između jedinica lokalne samouprave i regionalne uprave, tu moraju biti aktivne Hrvatske vode i HEP, Hrvatske ceste i Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja. Ovaj projekat nema dobru budućnost ako svi zajedno ne sjednemo i radimo na tome", objasnio je Štromar na konferenciji Jutarnjeg lista "Hrvatska na Savi" - nacionalni projekt budućnosti Zagreba i središnje Hrvatske, održanoj u hotelu Esplanade.
Vlada je prepoznala značaj tog projekta rekao je. Podsjetio je da je još 2013. donesen zaključak o utvrđivanju načina pripreme Programa zaštite, uređenja i korištenja rijeke Save i zaobalja od granice s Republikom Slovenijom do Siska, a koji se temeljio na Strategiji upravljanja vodama i Strategiji energetskog razvoja Hrvatske.
Štromar je također rekao da je Vlada definirala ciljeve koji su širi od onih postavljenih tim strategijama. To je logično, objasnio je, jer se radi o izvanredno složenom zahvatu s brojnim komponentama koje ga uvjetuju ili su njegova posljedica kao što su vodozaštita, obrana od poplava, energetski i prometni aspekt - bilo kao cestovni ili plovni putovi, intervencije u zaštićene prirodne predjele, arheološke zone ili pak izgrađena područja.
"Ovaj projekt zaista spada u prioritete i možete računati na punu podršku Vlade i Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja", poručio je Štromar.
Naglasio je kako je za ovako velike projekte prije svega potrebna suradnja, a velika je odgovornost i na njima u vlasti jer bez stabilnosti, bez stabilne Vlade, nema ni napretka u realizaciji velikih projekata.
"Bezrezervna podrška Zagrebu na Savi obaveza je svih sastavnica vlasti", istaknuo je.
Objasnio je da dodatni značaj projektu daje činjenica da je Sava jedan od konstitutivnih prostornih elemenata identiteta Zagreba, te da kao longitudinala uz povijesnu i prostornu središnju os Zagreba tvori "križ" koji objedinjava i homogenizira metropolu, a pritom neposredni prostor uz rijeku krije ogromni neiskorišteni urbani potencijal. Rekao je kako je projekt Save od Slovenije do Siska samo dio višenamjenskih zahvata definiranih Programom prostornog uređenja RH i Strategijom prostornog razvoja Hrvatske koji objedinjavaju unutarnje plovne putove od Vukovara višenamjenskim kanalom Dunav - Sava do Slavonskog Broda te dalje Siska i Zagreba i u nastavku do Rijeke.
"Time bi se Hrvatska uključila u 560 kilometara dug prometni koridor Podunavlje - Jadran čime bi se stvorili preduvjeti za ubrzani razvoj riječnih luka i pristaništa, gospodarskih zona (osobito u istočnoj Hrvatskoj), ali i omogućilo navodnjavanje, odnosno reguliranje navodnjavanja i odvodnje za više stotina tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta, ukratko ogromni doprinos gospodarskom razvoju Hrvatske", istaknuo je Štromar.
Najavio je i kako je u Ministarstvu u tijeku izrada Državnog plana prostornog razvoja koji će sagledati i u planerskom postupku sintetizirati sve te teme te odrediti međusobni odnos sa svim drugim relevantnim elementima u prostoru. Pozvao je istaknute stručnjake da sudjeluju u izradi Državnog plana.
Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić rekao je kako je uvjeren da projekt neće završiti u ladicama HEP-a. Ocijenio je kako je riječ o milenijskom projektu za tri, četiri mandata te da nema projekta bez sinergije ljudi koji vode Hrvatsku, resornih ministarstava, direktora tvrtki, Grada Zagreba, županije, od Zaprešića do Siska, ruku po ruku".
Ovo je prezahtjevan projekt, milenijski projekt i Grad Zagreb je dvostruko sretan, jer to ima i svoj hidroenergetski učinak i potencijal, ima i gospodarski učinak, urbanistički učinak i svoj ekološki učinak, kazao je Bandić.
Napomenuo je da ako bi idućih godina počeli s kvalitetnim pripremama raditi ovaj projekat i ako bi ga za 12 do 14 godina završili, bio bi vrlo sretan. Bandić je poručio da sredstava iz EU tada neće nedostajati, a, procijenivši da je taj projekt težak minimalno dvije milijarde eura. Bandić je kazao i da je gradonačelnik Većeslav Holjevac "napravio kvantni iskorak - prešao je Savu", ali je pritom napravio "zločin" jer od tada kreće pustošenje i psihološke i fizičke barijere Zagreba i Save.
Foto: HINA