Brže, jednostavnije i jeftinije do dozvola za gradnju

Na 150. sjednici Vlade prihvaćeni su Nacrti konačnih prijedloga izmjena i dopuna Zakona o prostornom uređenju, i Zakona o gradnji. Ovim izmjenama zakona stvara se efikasniji, brži i jeftiniji sustav izdavanja dozvola, a u korist građana i investitora. Donošenjem ovih zakona će se pojednostaviti, ubrzati i olakšati postupak ishođenja građevinskih i uporabnih dozvola, ali i samo građenje.

Nema više biljega i šetnje po šalterima

Poboljšat će se učinkovitost provedbe samih zakona, a što će utjecati na povećanje isplativosti investiranja u građenje i time na povećanje broja investicija i zaposlenih u građevinarstvu.

Tri su ključne promjene: smanjenje broja procesa za izdavanje dozvola, pojeftinjenje izdavanja dozvola i ograničavanje rokova javnim službama za očitovanje.

Velika novost je da projektant preuzima sve obaveze investitora za ishođenje dozvola. Elektronskim potpisom ulazi u sve procese i prati predmet u stvarnom vremenu. Do sada je trebalo samo za jednu kuću isprintati i donijeti 10 kompleta po 5 kilograma, a sada samo 1 papir kako bi se izdala dozvola.

Prema riječima ministra Štromara, neće više biti potrebni biljezi, a ni šetnja po šalterima s obzirom da cijeli postupak ide elektronski.

„Ove i sve druge promjene koje provodimo u Ministarstvu imaju za cilj unaprijediti sustav da što učinkovitije služi građanima. Dobar rezultat ovih zakona bit će i rast na Doing Business ljestvici u narednom periodu, od čega će Hrvatska sigurno imati konkretne koristi, odnosno, samim time Hrvatska raste na ljestvici konkurentnosti“ – rekao je Predrag Štromar.

Sadašnji postupak izdavanja dozvola imat će manje koraka, bit će u potpunosti digitaliziran, troškovi će biti manji, sadržaj potrebne dokumentacije za izdavanje dozvole će se smanjiti a komunikacija svih u sustavu odvijat će se elektroničkim putem, uspostavom elektroničke oglasne ploče. Za građane je najvažnije da se pojednostavljuje i pojeftinjuje proces izgradnje obiteljske kuće, budući da se ukida dio dokumentacije – što je i prije najavljivano kao jedna od ključnih mjera mandata – omogućiti našim građanima da jednostavnije stvore dom.

„Mi ne želimo više podržavati birokraciju kakvu ljudi trenutno vide, mi stvaramo administraciju koja će učinkovito služiti građanima“ – rekao je ministar Štromar.

Cilj je olakšati pristup uslugama koje pruža javna uprava uspostavom digitalnih portala, gdje će korisnicima na jednom mjestu biti dostupne informacije i usluge tijela javne uprave. Istovremeno se namjerava smanjiti administrativno opterećenje ulagača u nekretninski sektor, rasteretiti sudionike u graditeljskim poduhvatima i javnu upravu od neučinkovitih procedura, te povećati transparentnost postupaka u području prostornog uređenja i gradnje.

Ključna izmjena zakonskih okvira je uvođenje sustava eKonferencije putem kojeg će se od sada podnositi, prikupljati i obrađivati sva dokumentacija potrebna za izdavanje građevinske dozvole. Elektronički postupak smanjuje „šetnju“ investitora od ureda do ureda institucija koje moraju izdati dokumente, već službenik u uredu koji izdaju dozvole odrađuju prikupljanje potvrda potrebnih za izdavanje dozvole.

U praksi to znači sljedeće:
 
  • investitor (bilo da se radi o tvrtki ili fizičkoj osobi) dolazi u ured svog projektanta sa zahtjevom za izradu glavnog projekta
  • projektant u ime investitora ili sam investitor podnosi zahtjev za izdavanje dozvole s glavnim projektom u elektroničkom obliku
  • zahtjev zaprima službenik u uredu koji saziva e-konferenciju, odnosno traži od svih institucija koje trebaju potvrditi glavni projekt da se u roku od 15 dana očituju o usklađenosti s posebnim propisima
  • ukoliko u roku od 15 dana nema odgovora, smatra se da je odgovor pozitivan
  • kroz elektronički sustav izdaje se građevinska dozvola i nastavlja se daljnji postupak do gradnje
  • stranke u postupku i projektant imaju kroz cijeli postupak uvid u stanje predmeta čime se povećava transparentnost postupka izdavanja dozvole

Uvođenje eKonferencije direktno je utjecalo na:
 
  • smanjenje broja procedura u postupku s 22 na 10 do 14: dosad je do početka gradnje bilo potrebno 22 koraka, izmjenama zakona broj potrebnih procedura smanjuje se na 10 do 14; sustav je objedinio 9 koraka koji su podrazumijevali fizički odlazak od ureda do ureda u jedan korak koji odrađuje administracija; samo za ilustraciju EU prosjek prema Doing Business metodologiji je 12,7 procedura
  • skraćivanje rokova za dobivanje dozvola: sustav nalaže da se javnopravna tijela, koja se trebaju očitovati da li je projekt u skladu s posebnim propisima, ograničavaju na rok od 15 dana, odnosno ako se ne očituju u tom roku smatra se da je tijelo dalo suglasnost odnosno da je projekt u skladu s posebnim propisima; time se postupak koji je zbog šutnje administracije mogao potrajati i duže od mjesec dana, skraćuje na samo dva tjedna
  • smanjenje troškova ishođenja dozvola s 10,9% vrijednosti investicije na 3,7% investicije: smanjene su sve naknade koje su u nadležnosti Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, promijenjena Uredba o tarifi upravnih pristojbi i smanjena cijena dozvole, te ograničeni dodatni nameti; prosjek u EU sukladno Doing Business metodologiji je 4%
  • smanjenje obaveza za investitore: s obzirom na elektronički sustav, nema više fizičkih odlazaka po institucijama, niti kopiranja dokumentacije u puno primjeraka; nema više biljega
  • digitalizaciju procesa i umrežavanje institucija: u sustav je trenutno uključeno 1489 jedinica javnopravnih tijela, a potpuna primjena ovog modula očekuje se nakon donošenja izmjena Zakona što se očekuje do sredine travnja   
 
Ključni benefiti izmjena Zakona su:
 
  • nema šutnje administracije – ovo je prvi slučaj u hrvatskom zakonodavstvu da se nalaže postupanje u određenom vremenu ili ako odgovora nema, da se nastavlja postupak s pozitivnim odgovorom; mjera je koja je pohvaljena od strane Hrvatske udruge poslodavaca i koja unaprjeđuje rad administracije, ubrzava procese i investicije
  • transparentnost postupaka – u svakom koraku postupka izdavanja dozvole vidljivo je što se događa, tko je odgovorna osoba i kako postupa
  • potencijalni napredak na Doing Business ljestvici – s obzirom da je izdavanje dozvola jedna od tema koja utječe na konkurentnost neke zemlje, nužno je utjecati na one elemente postupka koji utječu na rast Hrvatske na ljestvici konkurentnosti; Hrvatska je i dosad dobro stajala što se tiče vremena potrebnog da se provede investicija – prosjek u RH je 146 dana, za razliku od 170 u EU za istu investiciju; sama građevinska dozvola izdaje se u prosjeku od 30 dana. Dodatnom informatizacijom sustava Ministarstvo je u svojoj nadležnosti napravilo značajan iskorak koji i ostala tijela javne vlasti u sustavu moraju pratiti.

Sustav je nadogradnja postojećeg sustava e-dozvola, ali i jedan od koraka konačnog cilja -  a to je u potpunosti elektroničko poslovanje. Provodi se povezivanje eDozvole sa sustavom e-Građani putem Nacionalnog indentifikacijskog sustava (NIAS) i to 4. stupnja identifikacije i autentifikacije. Uvodi se i digitalni potpis dokumenata te online plaćanje pristojbi čime će sustav eDozvola biti spreman za potpuno elektroničko poslovanje. Ministarstvo je za dionike u sustavu a to su djelatnici Ministarstva i službenici upravnih odjela županija i gradova koji izdaju dozvole, osiguralo sve potrebne uvjete za digitalno poslovanje. Potpisivanje dokumenata u ovom okruženju obavljat će se AKD-ovim kvalificiranim elektroničkim potpisom, uz kvalificiranu vremensku ovjeru. AKD je za potrebe ovog projekta osigurao uspostavu potpisnog rješenja i vremenske ovjere dokumenata i potpisa te korištenje AKD kID poslovne kartice s potpisnim i identifikacijskim certifikatima. Navedene usluge sukladne su eIDAS uredbi te se zahvaljujući njima AKD nalazi na listi pružatelja usluga povjerenja Europske komisije.

Razvoj Informacijskog sustava prostornog uređenja – gdje je cilj na jednom mjestu prikupiti sve prostorne planove i sve intervencije u prostoru – uključuje još i razvoj e-Inspekcije, e-Arhiva  (u kojem će biti pohranjene sve dozvole) i e-Planova (sa svim planovima).

„Razvoj e-usluga u području prostornog uređenja od ključne je važnosti za poboljšanje učinkovitosti, transparentnosti i odgovornosti rada javne uprave, čime se izravno pridonosi poboljšanju ukupne investicijske klime, većem stupnju zadovoljstva korisnika, kao i daljnjem napretku Republike Hrvatske kao digitalno zrelog društva i ekonomije“, kazao je glavni direktor AKD-a Jure Sertić.

Ministarstvo je u postupku razvoja novih modula satelitskih snimaka, koji će  omogućiti vizualizaciju terena i brzu reakciju inspekcije u slučajevima gradnje koja odstupa od dozvoljenih parametara (u stvarnom vremenu).

U smislu razvoja elektroničkih usluga, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja predvodnik je u odnosu na ostatak e-sustava u Hrvatskoj, a da bi uistinu zaživjela kvalitetna i moderna administracija, nužna je uspostava kompatibilnog sustava svih usluga koja pružaju tijela javne vlasti.
   


Stranica | Informacija | Propisi