36 milijuna eura za projekte diljem Bosne i Hercegovine, uz snažnu potporu ravnopravnosti Hrvata kao konstitutivnog naroda

Predsjednik Vlade Andrej Plenković posjetio je danas Sveučilište, Sveučilišnu kliničku bolnicu i gradilište Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru. Uz premijera bili su potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Nataša Mikuš Žigman, ministar turizma i sporta Tonči Glavina, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić te državni tajnik Središnjeg ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas, iz čijih su resora dodijeljeni ugovori korisnicima na području cijele Bosne i Hercegovine.

S rektorom Sveučilišta Ivom Čolakom, premijer Plenković razgovarao je o daljnjim ulaganjima u tu ključnu obrazovnu i znanstvenu instituciju za Hrvate u Bosnu i Hercegovinu, jedino sveučilište izvan Republike Hrvatske na kojem se nastava održava na hrvatskom jeziku.

Kvalitetna zdravstvena skrb i razvoj zdravstvenog sustava, kao i realizacija zajedničkih projekata hrvatskih i bosanskohercegovačkih zdravstvenih ustanova bile su u fokusu razgovora s ravnateljem Sveučilišne kliničke bolnice Antom Kvesićem.

Premijer Plenković obišao je i gradilište budućeg Hrvatskog narodnog kazališta Mostar u društvu ravnatelja Ivana Vukoje. Taj je projekt od strateškog značaja za očuvanje hrvatske kulturne prisutnosti u Mostaru i Bosni i Hercegovini, a trebao bi u cijelosti biti dovršen kroz dvije godine.

Ta tri strateška projekta imaju za cilj financijski podržati i osnažiti obrazovanje, znanost, zdravstvo, kulturu, tradiciju i identitet, poručio je predsjednik Vlade.

Sustavna i cjelovita politika skrbi o Hrvatima

Uz predsjednika Vlade, potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Nataša Mikuš Žigman, ministar turizma i sporta Tonči Glavina, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić te državni tajnik Središnjeg ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas dodijelili su ugovore korisnicima na području cijele Bosne i Hercegovine iz svojih resora.

Ti su ugovori, vrijedni gotovo 36 milijuna eura, dodijeljeni na svečanosti u Samostanu Školskih sestara franjevki Krista Kralja u Potocima, a dio su sustavne politike Vlade Republike Hrvatske s ciljem unaprjeđivanja odnosa između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a posebno skrbi o Hrvatima kao konstitutivnom i ravnopravnom narodu u BiH, kazao je u izjavi za medije predsjednik Vlade.

Taj je događaj, dodao je premijer, dio cjelovite i dobro osmišljene politike u proteklih deset godina, a nastavlja se na sličan susret održan u Orašju krajem srpnja gdje su dodijeljeni ugovori vrijedni 37 milijuna eura.

Takva će se potpora nastaviti u budućnosti, istaknuo je poručivši kako je to najbolji način da se politička volja, a u konačnici i ustavna obveza, pretoči u konkretna djela.

Pet milijuna eura za projekte poticanje povratka Hrvata i stvaranja održivih uvjeta života hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini

U okviru javnog poziva Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za financiranje projekata za poticanje povratka Hrvata i stvaranja održivih uvjeta života hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini za 2026. godinu, dodijeljeno je 275 ugovora ukupne vrijednosti 5 milijuna eura. Odluka o dodjeli financijske potpore projektima donesena je 7. svibnja ove godine. Prosječan iznos pojedinog ugovora iznosi oko 18.000 eura.

Projekti obuhvaćaju različita područja važna za kvalitetu života i razvoj lokalnih zajednica, među ostalim nabavu mehanizacije i poljoprivrednih strojeva, opremanje i obnovu javnih ustanova, zaštitu i obnovu kulturne i sakralne baštine, uređenje parkirališta, sanaciju i asfaltiranje lokalnih cesta, održavanje zelenih površina, infrastrukturna uređenja, opremanje gradske knjižnice i dječjeg igrališta te podršku malim obrtima i poduzetnicima.

Na javni poziv za 2026. godinu, objavljen 22. travnja, zaprimljene su 1.063 prijave. To potvrđuje snažan interes za projekte koji doprinose razvoju lokalnih sredina, stvaranju uvjeta za život i rad te održivom povratku. Popis svih odobrenih projekata dostupan je na mrežnim stranicama Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

„Ovo nije samo pomoć za povratak. Ovo je ulaganje u budućnost. Da bi se ljudi vratili i ostali, moramo stvarati radna mjesta, razvijati gospodarstvo, graditi infrastrukturu, osigurati kvalitetno obrazovanje, zdravstvenu i socijalnu skrb. Moramo stvarati uvjete u kojima mlade obitelji mogu planirati svoju budućnost“, istaknuo je ministar Bačić.

Program pomoći Republike Hrvatske za povratak Hrvata u Bosnu i Hercegovinu provodi se kontinuirano od 2001. godine s ciljem poticanja održivog povratka, jačanja infrastrukture te stvaranja uvjeta za kvalitetniji život Hrvata u Bosni i Hercegovini. Nositelj Programa jest Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, a njegova provedba od 2025. godine regulirana je Zakonom o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima.

Program se temelji na dva modela. Prvi model obuhvaća isporuku osnovnog građevinskog materijala za obnovu i izgradnju oštećenih i uništenih obiteljskih kuća. Drugi model odnosi se na javni poziv za sufinanciranje projekata za poticanje povratka Hrvata i stvaranja održivih uvjeta života hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.

Od 2001. godine do danas, kroz Program je osiguran građevinski materijal vrijedan gotovo 45 milijuna eura, čime je pružena konkretna pomoć u obnovi i izgradnji više od 3.200 obiteljskih domova. Uz to, od 2007. do 2026. godine sufinancirana su 1.103 projekta, za što je izdvojeno više od 22,6 milijuna eura. Projekti obuhvaćaju različita područja, od gospodarskih i poljoprivrednih projekata, komunalne infrastrukture, do zdravstvenih, obrazovnih, kulturnih i socijalnih projekata.

Mora se osigurati da Hrvati biraju svog legitimnog predstavnika u Predsjedništvu BiH

Odgovarajući na pitanja novinara, premijer Plenković osvrnuo se na opće izbore u Bosni i Hercegovini koji će uslijediti za nešto više od mjesec dana.

Politika hrvatske Vlade, istaknuo je, stalna je, kontinuirana i čvrsta.

„Smatramo da je šteta da uoči prošlih općih izbora nije došlo do tih ograničenih izmjena Ustava i izmjene Izbornoga zakona kojim bi se osiguralo da se jedan od dva člana Predsjedništva koji se biraju na teritoriju Federacije, hrvatski član Predsjedništva, bira od strane birača koji su Hrvati“, naglasio je. To je, podsjetio je, bio duh i smisao dogovora u Daytonu koji se iznevjerio od 2006. godine.

Upozorio je da takva praksa nije dobra niti za izgradnju povjerenja niti za izgradnju institucija.

„Vjerujemo da to nakon ovih izbora neće biti slučaj“, poručio je dodajući da su stalni i trajni hrvatski napori za podršku u međunarodnoj zajednici za takav scenarij. Dodao je da je „Europski put Bosne i Hercegovine stalna i trajna zadaća Hrvatske".

Da bi se to i dogodilo potreban je konsenzus institucija i političkih stranaka u Bosni i Hercegovini, rekao je Plenković istaknuvši kako ipak nitko nema iluzija da će se Izborni zakon promijeniti mjesec dana prije izbora. 

Ipak, to pitanje treba riješiti što prije kako bi skladnije funkcionirala politička scena i institucije u Bosni i Hercegovini.

„Legitimitet je ono što je u političkom životu najvažnije, a on se dobiva pravednim sustavima, a ne sustavima koji imaju svojevrsne nesavršenosti pa onda i ozbiljne političke anomalije i realne reperkusije u političkom životu“, poručio je.

Izvor: Vlada RH/MPGI

Pisane vijesti | Informacija