- Objavljeno: 30.04.2026.
Donesene izmjene Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama i izmjene Zakona o građevnim proizvodima
Saborski zastupnici danas su sa 108 glasova „za“ i 16 „suzdržanih“ izglasali Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama kojim se omogućuje ponovno podnošenje zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju, čime se otvara prostor za uključivanje dosad neozakonjenih zgrada u pravni sustav.
Državna tajnica Dunja Magaš u ime Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine obrazlagala je podnesene amandmane, njih ukupno devet. Prihvaćen je jedan amandman u izmijenjenom obliku na članak 15. Zakona koji se odnosi na komunalni doprinos.Zakon je nomotehnički dorađen i usklađen s važećim propisima uključujući novi Zakon o gradnji. Novina zakona je omogućavanje ponovnog podnošenja zahtjeva koji su ranije pravomoćno odbijeni uključujući i slučajeve u kojima nije bila plaćena propisana naknada. Uvodi se i obveza prethodnog rješavanja imovinsko-pravnih odnosa prije evidentiranja zgrade u katastru. Očekivani učinci ovih izmjena su povećanje pravne sigurnosti, rast vrijednosti nekretnina i lakši pristup financiranju, uključujući sredstva iz fondova Europske unije. Dodatno, omogućit će se zakonita uporaba objekata, razvoj gospodarskih aktivnosti i iznajmljivanje, uz istodobnu zaštitu infrastrukturnih koridora i modernizaciju postupaka kroz digitalizaciju.
Najvažnija novost jest ukidanje roka za podnošenje zahtjeva, koji je prema važećem zakonu istekao 30. lipnja 2018. godine. Time se građanima omogućuje da u bilo kojem trenutku pokrenu postupak ozakonjenja svojih nezakonito izgrađenih objekata, sagrađenih najkasnije do 21. lipnja 2011. godine.
Važno je istaknuti kako se novim zakonskim rješenjem ne pokreće novi val legalizacije nego se omogućava trajno podnošenje zahtjeva za ozakonjenje bespravno sagrađenih zgrada, a koje su nedvojbeno izgrađene do 21. lipnja 2011. godine i vidljive su na ortofoto karti Državne geodetske uprave s tim datumom. Objekti sagrađeni nakon tog datuma, bez potrebnih dozvola za gradnju, neće se moći legalizirati. Ujedno, zakonom je zabranjena legalizacija u planiranim i istražnim koridorima prometnica, energetske i komunalne infrastrukture, na pomorskom dobru, u parkovima prirode, na državnom, šumskom i vodnom zemljištu, ako je riječ o arheološkom nalazištu, kulturnom dobru i području koje je pod zaštitom UNESCO-a.
Novina je i da novo zakonsko rješenje predviđa digitalno podnošenje zahtjeva putem Informacijskog sustava prostornoga uređenja (ISPU), sustava eDozvola, uz obveznu priloženu cjelovitu dokumentaciju. Temeljni akt jest potvrda Državne geodetske uprave koja dokazuje da je na ortofoto karti ta zgrada evidentirana, odnosno, riječ je o geodetskom snimku izvedenog stanja da je zgrada vidljiva na ortofoto aviosnimci DOF5/2011 s koordinatama predmetne zgrade u GML formatu. Postupke rješavanja i dalje će voditi upravni odjeli općina, gradova i županija nadležni za poslove prostornog uređenja i graditeljstva kao što je to bilo i dosad.
Građani koji žele ozakoniti svoje objekte kroz novo zakonsko rješenje morati će podmiriti i naknadu za bespravnu gradnju odnosno njeno ozakonjenje, koja će s obzirom na protek vremena od 2012. godine biti veća. Visina naknade odredit će se prema kriterijima poput veličine, lokacije i namjene nezakonito izgrađenog objekta te će se propisati posebnom uredbom.
Zakon o građevnim proizvodima usklađuje se s EU propisima
Saborski zastupnici donijeli su danas, sa 122 glasa "za" i 5 "suzdržanih", i Izmjene Zakona o građevnim proizvodima kojim se osigurava provedba Uredbe (EU) 2024/3110 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2024., a kojom se uspostavljaju usklađena pravila za stavljanje građevnih proizvoda na tržište Europske unije.
„Implementacijom uredbe u zakon omogućujemo, prije svega, aktivno sudjelovanje Republike Hrvatske u Odboru za građevne proizvode Europske unije, gdje u suradnji s drugim državama članicama sudjelujemo u utvrđivanju osnovnih pravila postupanja s građevnim proizvodima. Nadalje, ovim zakonom osiguravamo da nacionalna društva i poslovni subjekti mogu biti ovlašteni za tehničko ocjenjivanje građevinskih proizvoda. Također, propisujemo da svi građevni proizvodi koji se stavljaju na tržište Republike Hrvatske moraju imati prateću dokumentaciju na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu." pojasnio je ministar Bačić prilikom predstavljanja zakona te dodao kako se ovom izmjenom zakona jasno utvrđuje i definira Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine kao nadležno tijelo i kontaktna točka za provedbu direktive, a time i samoga zakona.
Cilj ove Uredbe je jačanje unutarnjeg tržišta kroz slobodno kretanje sigurnih i održivih građevnih proizvoda, uz doprinos zelenoj i digitalnoj tranziciji te višoj razini zaštite zdravlja i okoliša.