Ministar Bačić predstavio godišnje izvješće o poslijepotresnoj obnovi za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2025. godine s osvrtom na trenutačno stanje

Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić predstavio je na prvoj mjesečnoj sjednici Vlade godišnje izvješće o učincima provedbe Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2025. s osvrtom na trenutačno stanje obnove.

Ministar Branko Bačić istaknuo je da se Vlada Republike Hrvatske odlučila na strateški koncept protupotresne konstrukcijske obnove u skladu sa suvremenim standardima.

„Taj proces jest nešto sporiji i skuplji, ali je dugoročno sigurniji i isplativiji. Također, donesen je plan obnove s definiranom dinamikom praćenja obnove i revizijom svih obnova koje Ministarstvo provodi“, rekao je ministar Bačić.

Zaključno s 31. prosinca 2025. godine, obnova je u potpunosti završena na 14.284 lokacije, od čega se 13.489 odnosi na privatnu imovinu s 53.911 posebnih jedinica, a 795 na projekte čije je financiranje započelo iz Fonda solidarnosti EU-a. Ti postupci obnove obuhvatili su 12.003 nekonstrukcijske i 711 konstrukcijskih obnova.

„Prve obnove u pravilu su bile nekonstrukcijske, a sada su na redu one najsloženije konstrukcijske obnove i izgradnja obiteljskih kuća“, dodao je ministar.

Izgrađeno je 496 obiteljskih kuća, kupljeno ih je 80 umjesto gradnje, izgrađene su 42 višestambene zgrade, a obnovljeno je i uređeno 157 državnih stanova. Sa zadnjim danom prošle godine, na poslijepotresnu obnovu na području zagrebačkog i petrinjskog potresa utrošeno je 4,58 milijardi eura, pri čemu se 2,72 milijarde odnose na zagrebačko, a 1,86 milijardi na područje pogođeno petrinjskim potresom.

S današnjim danom završeno 14.739 postupaka obnove

Ministar Bačić osvrnuo se i na trenutačno stanje obnove, naglasivši da je povećan broj postupaka obnove te da sada preostaju konstrukcijske obnove višestambenih zgrada i izgradnja zamjenskih obiteljskih kuća.

Zaključno s današnjim danom, završeno je 14.739 postupaka obnove, uključujući 13.910 privatne zgrade i kuće s 55.416 posebnih jedinica te 829 projekata čija je obnova započela sredstvima FSEU-a. Riječ je o 12.245 nekonstrukcijskih i 844 konstrukcijske obnove. Također, izgrađene su 533 obiteljske kuće i kupljeno je 89 kuća umjesto gradnje.

Trenutačno je obnova aktivna na 1.841 lokaciji, što uključuje 1.745 privatnih zgrada s 10.392 stambene jedinice i 96 projekata obnove zgrada javne namjene. U obnovi trenutačno prednjače konstrukcijske obnove, njih 1.188, dok je nekonstrukcijskih obnova 342. U izgradnju jest 197 obiteljskih kuća i 17 višestambenih zgrada.

„Iz ovih podataka može se iščitati kako polako privodimo kraju projekte Fonda solidarnosti jer smo ih ugovorili 1.302, a ostalo je još 96 koji se završavaju. To su u pravilu najsloženije konstrukcijske obnove na području zagrebačkog i petrinjskog potresa“, kazao je ministar.

Obnova zgrada javne namjene

Što se tiče projekata obnove zgrada javne namjene, čije je financiranje započelo iz Fonda solidarnosti EU-a, ugovoreno je 1.309 projekata, a završeno njih 1.201, odnosno 92 %.

Ukupna vrijednost projekata iznosi 3,9 milijardi eura. Iz Fonda solidarnosti EU-a utrošeno je 1,003 milijarde eura, kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti osigurano je dodatnih 1,52 milijarde eura, a iz državnog proračuna 1,33 milijarde eura.

Podsjetimo, poslijepotresnom obnovom čije je financiranje započelo iz FSEU-a obuhvaćene su 74 zdravstvene ustanove, 156 škola i vrtića, 27 fakulteta, 293 zgrade kulturne baštine, 600 kilometara prometnica i 77 mostova i drugih projekata komunalne i energetske infrastrukture.

Najsloženiji dio obnove jest 209 projekata cjelovite obnove zgrada javnog sektora, a ugovorena vrijednost svih 209 projekata iznosi 2,5 milijardi eura.

„Projekti se nastavljaju financirati iz Mehanizma za oporavak i otpornost te državnog proračuna. Završeno je njih 120, 85 projekata su u fazi realizacije, a četiri projekta su u različitim pripremama. Njih ćemo financirati uglavnom sredstvima državnog proračuna“, objasnio je ministar.

Ministar se osvrnuo i na projekte financirane zajmom Svjetske banke. Naime, Republika Hrvatska u srpnju 2020. godine sklopila je ugovor o zajmu sa Svjetskom bankom u ukupnom iznosu od 200 milijuna američkih dolara.

U sklopu zajma provodi se šest projekata, od kojih su dva završena - obnova i nadogradnja Pedijatrijske onkologije i hematologije KBC-a Zagreb te nova Srednja strukovna škola u Petrinji. U provedbi su ostala četiri projekta - novi Studentski dom u Petrinji, cjelovita obnova zgrade Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Nazorovoj ulici, a najveći projekt jest treća faza rekonstrukcije i izgradnje KBC-a Zagreb te priprema dokumentacije za realizaciju projekta „A“ Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu.

Blokovska obnova i povećanje stambenog fonda

Što se tiče blokovske obnove, koncepta kojim se znatno proširuje obuhvat radova unutar jedne javne nabave i ubrza proces obnove privatne imovine te višestambenih zgrada, završen je blok Mali Vatikan u Zagrebu s 25 ulaza, odnosno 259 posebnih jedinica.

U tijeku su radovi na bloku u Ulici Hrvatskog narodnog preporoda i bloku Meštrović u Sisku, Kukovićevoj kući i Bloku 20 u Zagrebu, a obuhvaćaju 28 ulaza i 364 posebne jedinice. U postupku javne nabave su blokovi Zrinski, Visoka, Trg bana Jelačića i Medulić u Zagrebu, blok Rimska u Sisku i Gajeva u Petrinji. Riječ je o 58 zgrada sa 651 posebnom jedinicom. U pripremi postupaka nabave nalaze se blokovi Svačić, Blok 1-4 u Zagrebu, Novo Selo Glinsko i Ravno Rašće, a radi se o 81 zgradi s 576 posebnih jedinica, ukupne vrijednosti 30,8 milijuna eura.

Ministar Bačić spomenuo je i projekt povećanja stambenog fonda u Sisačko-moslavačkoj županiji, u sklopu kojeg je planirana izgradnja 59 novih višestambenih zgrada s ukupno 1.024 stana. Do danas je završeno 45 višestambenih zgrada, 12 ih je u gradnji, a dvije su u pripremi.

Od 45 završenih zgrada, njih 17 nalazi se u Sisku, osam u Petrinji, osam u Glini, četiri u Topuskom, dvije u Gvozdu, a po jedna zgrada završena je u Kutini, Dvoru, Jasenovcu, Lekeniku, Novskoj i Hrvatskoj Kostajnici. Osam zgrada gradi se u Petrinji, tri u Sisku i jedna u Sunji, dok su obje zgrade trenutačno u pripremi također u Sisku.

Dodajmo i da je u razdoblju od 2021. do kraja 2025. godine, Gradu Zagrebu i četirima županijama pogođenim potresom, preraspodjelom iz Državnog proračuna oslobođeno 366 milijuna eura za provođenje obnove. Ukupno su utrošena sredstva u iznosu od 223 milijuna eura.

Na području zagrebačkog i petrinjskog potresa na poslijepotresnu obnovu dosad je uloženo 4,76 milijardi eura, pri čemu se 2,83 milijarde eura odnose na područje pogođeno zagrebačkim potresom, a 1,93 milijarde eura na područje pogođeno petrinjskim potresom.  U proračunu za 2026. godinu osigurano je 1,02 milijarde eura za obnovu.

• Prezentacija ministra
• Prijedlog izvješća o učincima provedbe Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom za 2025. godinu

Pisane vijesti | Informacija | Obnova