Sada provedbena tijela otvaraju od 15 do 20 gradilišta konstrukcijske obnove ili gradnje zamjenskih kuća na mjesec. Kad Fond za obnovu i Središnji državni ured za obnovu dođu do barem pedeset objekata na mjesec, a onda se približe broju sto, tek će tada to biti zadovoljavajući tempo. U svakom slučaju, samoobnova je rješenje za barem pola oštećenih objekata
Prošli je tjedan u Hrvatskoj boravila delegacija Europske komisije (EK), a jedan od domaćina bio je ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Ivan Paladina. Bio je to inače peti sastanak na visokoj razini posvećen implementaciji i realizaciji projekata sufinanciranih i financiranih iz Fonda solidarnosti. Ministar, kojeg smo na kraju uspjeli uloviti na sat vremena, priča nam da je sastanak održan u pozitivnoj i optimističnoj atmosferi. Usprkos svemu, problema ne nedostaje, obnova nakon potresa svakodnevno nas na to podsjeća, pa je to bila prilika da s ministrom i o tome razgovaramo, kao i o nekim važnim zakonskim inicijativama na kojima radi njegovo ministarstvo.
O čemu ste razgovarali s delegacijom EK?
– Predstavili smo stanje do sada registriranih prihvatljivih troškova, napredak projekata i planove do kraja lipnja 2023. godine. Trenutačno imamo više od 1200 projekata i operacija u nekoj fazi realizacije, a oko 900 ih uključuje gradnju. Velika većina dodatno će se sufinancirati iz Plana oporavka i otpornosti, a dio sigurno iz državnog proračuna.
Koliko je do danas registrirano prihvatljivih troškova?
– Oko 2,6 milijardi kuna, odnosno 346 milijuna eura, što je 34 posto ukupne alokacije. No to je podatak koji je relevantan za stanje od prije dva mjeseca, s obzirom na to da prema proceduri toliko prođe od nastanka troška do njegove registracije. Zato vjerujem da je trenutačna realizacija veća od 40 posto. Meni je pak najvažniji pokazatelj našeg napretka rastuća vrijednost registriranih troškova. Primjerice, da ne gledamo mnogo unazad, u rujnu ove godine bilo je oko 25 milijuna eura, u listopadu 48 milijuna, u studenome 56 milijuna, a za prvu polovicu prosinca već imamo registrirana 34 milijuna eura, s tim da čekamo još podataka za to razdoblje, koje ćemo dobiti do Božića. Tako da vjerujem da ćemo u prosincu imati barem 70, ako ne i 80 milijuna eura registriranih prihvatljivih troškova. No važnija od toga je spoznaja da kada bismo nastavili realizaciju u idućim mjesecima, i to samo na razini iz studenoga od 56 milijuna eura, iako zapravo očekujemo rast registriranih troškova na temelju dosadašnje prakse, dostigli bismo do kraja roka nešto više od 80 posto ukupne alokacije.
A ako se nastavi rast registriranih prihvatljivih troškova na projektima?
– Kad bih gledao onako kako bih inače prije u biznisu gledao – matematički, mislim da možemo biti apsolutno optimistični i da imamo priliku iskoristiti alokaciju i više od 100 posto. Jer ne raste samo broj registriranih prihvatljivih troškova, nego i broj projekata koji su u fazi izvođenja ili u fazi ugovaranja izvođenja. Primjerice, potkraj srpnja imali smo 125 projekata u izvođenju radova, danas ih imamo 213, što je rast od 70 posto. Projekata u fazi nabave izvođenja radova bilo je 67 potkraj srpnja, a danas ih je 115, što je također rast od 70 posto. Zato imamo razloga vjerovati da ćemo iskoristiti cijelu alokaciju.
Je li delegacija imala kakvih zamjerki?
– Upravo suprotno. Ilustracije radi, samo kapacitetima Ministarstva izradili smo centralnu platformu za praćenje realizacije svih 1200 projekata, koja se laiku čini kao jednostavna stvar. Ali je bitna, jer kad imate kvalitetno praćenje, redoviti monitoring, onda vrlo brzo utvrdite gdje su problemi i lakše ih rješavate. Članovi delegacije bili su oduševljeni platformom. Rekli su nam da nikad nigdje u Europi nisu vidjeli takvo što. Baš sam ponosan na rad ljudi u Ministarstvu. Dakle, nije bilo nijedne zamjerke, rekao bih da sam možda na tom sastanku ja bio taj koji je spuštao loptu na zemlju, jer imamo još jako mnogo posla.
Lijepo zvuče vaše riječi, ali ima i problema. Sad će dvije godine od potresa, a obnova sporo napreduje.
– Unatoč percepciji javnosti, naše ministarstvo je samo jedan dio tog procesa. Ministarstvo donosi odluke o obnovi na osnovi zahtjeva, a provedbena tijela obnavljaju. Fond za obnovu za područje Grada Zagreba i Krapinsko-zagorske županije djelomično je pod našom ingerencijom. Središnji državni ured za obnovu za područje Banovine uopće nije u sklopu našeg ministarstva. Međutim, slažem se da tempo nije dobar. Nekonstrukcijska obnova, doduše, napreduje dobro, ali tu je riječ ipak o mnogo manjim radovima, a konstrukcijska obnova i gradnja zamjenskih obiteljskih kuća sporije napreduju jer govorimo o složenim radovima. Što se tiče našeg dijela posla, donošenja odluka, mi smo više od 40 posto zahtjeva obradili i donijeli odluke i u idućih šest mjeseci samo ovim tempom obradit ćemo sve zahtjeve za nekonstrukcijsku novčanu pomoć, za konstrukcijsku novčanu pomoć, tj. samoobnovu, te za organiziranu gradnju zamjenskih obiteljskih kuća. Ostaju nam odluke za organiziranu konstrukcijsku obnovu, a tih je zahtjeva najviše. Isto tako ćemo do sredine ožujka doći u situaciju da će svatko tko iz organizirane konstrukcijske obnove želi promijeniti zahtjev u samoobnovu odluku dobiti u roku od dva tjedna od predaje zahtjeva ili od dopune dokumentacije, ako se to dogodi.
U srpnju ste donijeli neke mjere vezane uza samoobnovu. Koliko je to ubrzalo obnovu objekata?
– Korisnici mogu odlučivati žele li angažirati projektanta i mogu dobiti avans za to ili da im projektanta dodijeli odmah Fond za obnovu. Jedini obvezni dio odgovornosti koji korisnik ima jest pronaći izvođača, što je, istina, danas jako zahtjevno. Mogu odmah dobiti 25 posto predujma za izvođenje radova, a dalje se plaća po fazama gradnje. Omogućili smo i naknadu troška koordinacije samoobnove vlasnicima kuća ili sustanarima u višestambenim zgradama, kao i povrat PDV-a, koji do tada nije bio moguć za višestambene zgrade koje su se odlučile da sva sredstva za obnovu dobiju unaprijed. Novelirali smo cijene da budu tržišne i omogućili da ih prema potrebi kvartalno revidiramo. Činjenica je da smo na dobrom putu i da je u posljednjih četiri mjeseca porastao broj zahtjeva za samoobnovu za 70 posto, a da ih je prije donošenja spomenutih mjera bilo vrlo malo.
Više pročitajte u novom broju digitalnog i tiskanog izdanja Lidera.