Nakon propasti brojnih građevinskih tvrtki zbog nedostatka posla te dampinških cijena i do 50% ispod projektnih, raste potražnja za izvođačima poslova.  U novim uvjetima, međutim, rastu i cijene, pa izvođači danas dobivaju poslove po vrijednostima i do 20% iznad projektnih. S postepenim oporavkom građevinskog sektora povećava se i njegov udio u BPD-u, očekujem 7%.

Da su očekivanja realna pokazuju i najnoviji podaci prema kojima građevinarstvo ostvarilo najveću stopu rasta od 11,6 posto", ističe ministar graditeljstva i prostornog uređenja te potpredsjednik Vlade Predrag Štromar na početku razgovora povodom uvođenja potpune digitalizacije u građenje na osnovu izmjena zakona o gradnji i prostornom uređenju, kao i predstojeće liberalizacije tržišta usluga. 

Nakon završetka krize u tom sektoru, kaže, intenzivno se radi u građevinarstvu čemu su pridonijele i odluke o subvencioniranju kredita, POS-ovi, ali i velike investicije financirane novcem Europske unije te će se u sljedećih godinu – dvije, ulagati još više. Velik doprinos imaju i sredstva za energetsku obnovu javnih i stambenih zgrada, pet milijardi kuna investicija u dvije do tri godine će biti samo za energetsku učinkovitost. 

Stvaranje novog okvira prati liberalizacija pravila s naglaskom na transparentnim procedurama. Primjer su e-dozvole, koje su startale prije nešto više od mjesec dana. Kakva su zapažanja u vezi njihove primjene? Što očekujete i u kojim rokovima? 
Kroz uvođenje potpune digitalizacije u sektoru graditeljstva maksimalno smo olakšali dobivanje svih dokumenata koji se tiču Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja. Uvedene novosti na liniji su uvođenja reda u sustavu i rasterećivanja gospodarstva parafiskalnih nameta. Krupni su to pomaci koji idu u smjeru povećanja broja investicija i broja zaposlenih u građevinarstvu.  Hrvatska će tako, siguran sam, poboljšati poziciju na ljestvici konkurentnosti Doing Business, inače glavnom parametru za investitore pri odluci u koju će zemlju uložiti. Ukratko, pokazuje se da investitori i građani prepoznaju pogodnosti koje im se nude. Ključno je da se postupak ishođenja građevinskih i uporabnih dozvola, ali i samog građenja pojednostavljuje, ubrzava i olakšava. Velika novost vezana je uz projektante, jer preuzimaju sve obveze investitora za ishođenje dozvola.

Najavili ste i deregulaciju profesija, jednu od reformi u Vladinom planu, koja kreće kroz izmjene propisa o inženjerskim komorama. Predlaže se ukidanje obveze članstva u komori za inženjere gradilišta i voditelje radova, unatoč tome što su se čule kritike na račun vašeg Ministarstva. Zašto uopće idete u to? Koji su po vama benefiti?
Prijedlozi zakona o izmjenama i dopunama zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju idu u proceduru. Idućeg tjedna naći će se i na sjednici Vlade. Točno je da je ovaj resor prvi koji kreće s ovom deregulacijom. No, kako je Vlada rekla da će se do kraja 2019. donijeti barem 100 mjera kroz deregulaciju 24 profesije, to čeka i ostale. Izmjenama omogućujemo dobrovoljno članstvo, uz normalno bavljenje svojim poslom pod istim strukovnim načelima, na podršku Svjetske banke. Vodili smo se načelima od tradicije do sigurnosti u građevinskoj industriji: naime, izvođač radova je odgovoran prema investitoru te garantira sigurnost objekta koji gradi.  Moram podsjetiti i na okolnost koja nam ne ide u prilog, jer Hrvatska ima čak 300 reguliranih zanimanja, a EU u prosjeku 200, tako da je kroz liberalizaciju tržišta usluga srednjoročni cilj potaknuti povećanje produktivnosti gospodarstva za oko pet posto. 

Što je s procesom digitalizacije kao alatom za reformu zemljišnoknjižne administracije?
Paralelno i sinergijski radi se na korištenju raspoloživih tehnologija kako bi se svi, pa i ti dokumenti, mogli vidjeti i koristiti digitalno. Ministarstvo graditeljstva je pred ugovaranjem korištenja 130 milijuna kuna EU novca za kompletnu digitalizaciju. Omogućit ćemo da svi prostorni planovi i sve građevinske dozvole budu vidljive elektronskim putem. U našim procedurama investitor više neće ovisiti o osobi koja izdaje neki dokument. Ministarstvo pravosuđa upravo donosi izmjene Zakona o zemljišnim knjigama kako bi se već ove godine omogućilo puno jednostavnije korištenje zemljišnoknjižnih podataka. Ministarstvo uprave potpisalo je ugovor za korištenje 300 milijuna kuna za što jednostavnije korištenje svih digitaliziranih podataka koje država ima, pa ćemo za dvije do tri godine imati mogućnost elektronskog uvida u sve dokumente. Kroz reformu zemljišnoknjižne administracije, u međuresorskoj sinergiji, do kraja 2020. zaokružit ćemo regulatorne i administrativne procese, kako u građenju, tako i u pravnom prometu. 

Dotakli smo se ključne teme gospodarstva – reformi. Što je s ostalim procesima?
Konkretne aktivnosti za boljim i konkurentnijim društvom očituju se i na reformama obrazovnog sustava te na mirovinskoj. Iako se dvadesetak i više godina pričalo o promjenama u sustavu obrazovanja, nitko ih nije pokrenuo, sve dok se ministrica Blaženka Divjak, uz podršku ove Vlade, nije uhvatila toga. Sad u rujnu škola za život ipak ulazi u sve učionice i zbornice. Kako su mirovinskoj reformi, inače jednoj od najvećih, sindikati donekle umanjili snagu predstoje razgovori o četiri stvari koje traže sindikati. No, moguće je očekivati samo manje modifikacije. Jedna od njih se, primjerice, može ticati nešto blaže penalizacije za raniji odlazak u mirovinu u odnosu na rješenje koje predviđeno zakonom. Svi su za reforme samo nitko ne bih krenuo od sebe, ali Vlada koja želi dobro za svoju zemlju ne smije stati ni onda kad ti potezi nisu najpopularniji. 

Cijene nekretnina drastično rastu, a kao uzrok mnogi vide subvencioniranje stambenih kredita. Smatrate li da je ispunjen prvotni cilj ove mjere u smislu zaustavljanja iseljavanja mladih i možete li iznijeti podatke vezano za strukturu subvencija po županijama, odnosno što pokazuju analize? 
Dosad je više od 13.000 mladih obitelji riješilo svoje stambeno pitanje kroz programe Ministarstva. Njihov dom je u Hrvatskoj, a i istraživanja nedvojbeno pokazuju kako je rješenje stambenog pitanja među prioritetima mladim ljudima. Veseli i podatak da je u prošloj godini najveći rast zahtjeva za subvencijama bio u Slavoniji, a nama je primarni cilj bio potaknuti ujednačeni razvoj svih krajeva Hrvatske i na tome intenzivno radimo, kako kroz stambene mjere, tako i druge projekte. Cijene nekretnina kontinuirano rastu puno duže, a iza nas su tek dvije godine subvencija. Istovremeno na tržištu se našlo i više od 8000 stanova građenih po POS- modelu čija je cijena značajno niža od tržišne tako da je već na prvu jasno da mjere koje provodimo imaju pozitivan učinak. Naše analize pokazuju da cijene nekretnine rastu tamo gdje raste broj noćenja u turizmu. Stoga je nužno nastaviti provoditi postojeće mjere, ali i dodatno prilagoditi potrebama građana. Sudeći prema upitima koje dobivamo, mlade obitelji se pripremaju za novi natječaj, a svi koji će imati adekvatnu dokumentaciju koja nije komplicirana dobit će subvenciju. Zakon o subvencioniranim kreditima čekaju izmjene prije ljetne stanke tako da će se produžiti subvencija za jednu godinu za već rođeno dijete. Druga mjera namijenjena mladima je POS, a po našim analizama vidljiva je sve veća potražnja za najmom stanova. Intenzivno radimo na POS stanovima za najam za deficitarna zanimanja, a u tijeku su razgovori sa zainteresiranim investitorima i jedinicama lokalne samouprave. Napominjem da je mjerama POS-a predviđen najam i sad, ali idemo prema tome da omogućimo više takvih stanova. Upravo to će obuhvatiti dio naše stambene strategije koja za izradu koristi usvojenu Strategiju prostornog razvoja RH te periodičko izvješće o stanju u prostoru. S obzirom na izrazitu heterogenost RH po svakom pitanju stambenog fonda te gospodarskog i demografskog razvoja, potrebno je provesti još nekoliko analiza koje će upotpuniti sliku postojećeg stanja. 

Konkretne komunikacijske vještine

KreARTivke nisu slučajno odabrale ‘zombi’ estetiku – njihova kampanja je pametno odabrana

Jesmo li spremni?

Tko su lideri digitalne transformacije u Hrvatskoj? Ključ je bio u jednom potezu

U kojoj su fazi novi natječaji za energetsku obnovu javnih zgrada i obiteljskih kuća?  
U tijeku su izmjene operativnih programa tako da natječaje za obnovu javnih zgrada očekujemo krajem godine. Zatražili smo dodatnih oko 600 milijuna kuna. U prošloj smo godini povukli 60% više od planiranih sredstava za energetsku obnovu iz EU. Ovim modelom trenutačno se u Hrvatskoj obnavlja preko 1300 objekata, bolnica, škola, dječjih vrtića, dvorana… Već su obnovljene odgojno-obrazovne ustanove za više od 70.000 djece, a povećana je energetska učinkovitost i za gotovo 17.000 kućanstava. Cilj nam je do kraja godine otvoriti i natječaj za obnovu obiteljskih kuća, ali dogovaramo novi model s Ministarstvom zaštite okoliša i energetske učinkovitosti i Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost jer će se njihova obnova financirati sredstvima državnog proračuna. EU sredstva za ovu svrhu nisu pogodna. Postoje složeni uvjeti koji bi građani kao korisnici morali prije natječaja zadovoljiti, što bi im donijelo visoke troškove i na kraju ne bi bili zadovoljni. O konkretnim iznosima razgovarat ćemo prilikom izrade proračuna za sljedeću godinu, što znači uskoro. Potrebe građana su velike, tako da na prvom natječaju očekujemo 10-ak tisuća prijava. Mogu reći da dokumentacija neće biti prekomplicirana.

Koliki je učinak ovih projekta za građevinski sektor? 
Od raspoloživih 2,3 milijarde kune ugovorili smo 90%, što će reproducirati pet milijardi kuna u energetsku obnovu tijekom četiri godine. Za našu građevinsku operativu, koja se nakon krize ponovo vraća, ovo je velik posao. Paralelno radimo i na modelu kojim će se omogućiti kontinuirano raspisivanje natječaja na godišnjoj razini. U području energetske učinkovitosti kao dijela građevinskog sektora cilj je osigurati kontinuirane aktivnosti kako bismo imali dovoljno sredstava tako da naša industrija može proizvoditi materijale, a građevinske tvrtke imati sigurnost od novih naglih padova. No, za to je bitan uvjet i rast plaća. U građevinskom sektoru one su već veće od kolektivnog ugovora zahvaljujući poreznom rasterećenju u kombinaciji nove mjere neoporezive isplate 7500 kuna. Stvaranjem konkurentnog društva s mjerama koje uvodimo, osiguravanjem posla za građevinski sektor i povećanjem plaća cilj nam je privući radnike koji su otišli u inozemstvo da se vrate u Hrvatsku.

Poslodavci tvrde da manjka oko 15 tisuća radnika u građevini. Kako se to može riješiti?
Kvote su povećane, a u planu je njihovo ukidanje tako da će svatko moći puno jednostavnije zaposliti i strane radnike. 

Svi za reforme, ali da se njih ne dira

Smatrate li da bi reforme mogle biti brže?
Naravno da uvijek može brže. No nedavno smo imali prilike čuti, i to kad smo razgovarali o provođenju deregulacije profesija, da reforma može, ali ne tako brzo. Ponavljam, problem je što su svi za reforme, ali da se njih ne dira. S druge strane, bitno je i da su krenule. Sjetimo se 2015. i 2016., ali i početka 2017., kad se baš ništa nije mijenjalo u Hrvatskoj. Tek sa stabilnošću 2017., kad je HNS postao dio Vlade, stvorio se reformski prostor. I imamo vidljive rezultate, od rasta BDP-a, pa do rezultata provedbi reformi koji su već vidljivi. I ono što mogu garantirati je da ću se osobno zalagati da i ostale reforme koje su u programu Vlade budu provedene.