VLADA REPUBLIKE HRVATSKE
1092
Na temelju članka 40. Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 155/23.), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 22. svibnja 2025. donijela
UREDBU
O POSTUPCIMA KOJI PRETHODE SKLAPANJU PRAVNIH POSLOVA RASPOLAGANJA NEKRETNINAMA U VLASNIŠTVU REPUBLIKE HRVATSKE U SVRHU OSNIVANJA PRAVA GRAĐENJA I PRAVA SLUŽNOSTI
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovom Uredbom propisuju se postupci koji prethode sklapanju pravnih poslova osnivanja prava građenja i prava služnosti na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, a kojima sukladno odredbama Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 155/23., u daljnjem tekstu: Zakon) raspolažu županije, gradovi sjedišta županija, veliki gradovi, društvo Državne nekretnine d.o.o., ministarstvo nadležno za državnu imovinu (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) i Vlada Republike Hrvatske.
Članak 2.
(1) Nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: nekretnine) na koje se primjenjuje ova Uredba su neizgrađeno građevinsko zemljište, građevine sa zemljištem za redovitu uporabu te građevine, stanovi i poslovni prostori, kamp, neprocijenjeno građevinsko zemljište, nekretnine pod posebnim načinom upravljanja, nekretnine od strateškog značaja za Republiku Hrvatsku, a na kojima je uspostavljeno vlasništvo Republike Hrvatske.
(2) Neizgrađenim građevinskim zemljištem smatra se neizgrađeno građevinsko zemljište na kojem je uspostavljeno vlasništvo Republike Hrvatske, pod uvjetom da pravo upravljanja tim zemljištem nije posebnim zakonom ili drugim aktom povjereno drugom tijelu.
(3) Građevinom sa zemljištem za redovitu uporabu te građevine smatra se:
– građevina izgrađena na nekretnini na kojoj je uspostavljeno vlasništvo Republike Hrvatske, na temelju ili bez odgovarajućeg akta gradnje, odnosno za koju je ishođeno rješenje o izvedenom stanju, s pripadajućim zemljištem za redovitu uporabu te građevine, a koja u naravi ne predstavlja stan ili poslovni prostor
– ruševina i napuštena građevina, s pripadajućim zemljištem za redovitu uporabu tih građevina, je građevina izgrađena na nekretnini na kojoj je uspostavljeno vlasništvo Republike Hrvatske, a koja je izgubila svoju prvotnu namjenu i više se ne koristi.
(4) Stanovima i poslovnim prostorima, smatraju se:
– stanovi
– poslovni prostori
– drugi posebni dijelovi nekretnina koji predstavljaju samostalnu uporabnu prostoriju
– druge stambene jedinice koje predstavljaju kuće u nizu i druge kuće u kojima se nalazi samo jedan ili više posebnih dijelova koji služe za stanovanje, u naravi stanovi,
a na kojima je uspostavljeno vlasništvo Republike Hrvatske, zajedno sa zemljištem nužnim za redovitu uporabu zgrade.
(5) Kampom se smatra zemljište na kojem se nalazi kamp, a na kojem je uspostavljeno vlasništvo Republike Hrvatske, neovisno o tome nalazi li se u građevinskom području, na poljoprivrednom zemljištu, odnosno u šumi ili na šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske, pri čemu se zemljištem na kojem se nalazi kamp, u smislu Zakona, smatraju i nekretnine koje su tako definirane propisom kojim se uređuje neprocijenjeno građevinsko zemljište.
(6) Nekretninom od strateškog značaja za Republiku Hrvatsku smatra se nekretnina od čije se uporabe, korištenja ili raspolaganja može očekivati značajna korist za Republiku Hrvatsku i nekretnine koje služe za ispunjenje obveza Republike Hrvatske, a koje su Odlukom Vlade Republike Hrvatske utvrđene nekretninama od strateškog značaja za Republiku Hrvatsku.
(7) Nekretninom pod posebnim načinom upravljanja smatra se nekretnina koja je postala vlasništvo Republike Hrvatske na temelju Uredbe o zabrani raspolaganja i preuzimanju sredstava određenih pravnih osoba na teritoriju Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 40/92.) odnosno Zakona o zabrani raspolaganja i preuzimanju sredstava određenih pravnih osoba na teritoriju Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 29/94. i 35/94.) i nekretnine koje su pod zabranom raspolaganja na temelju Uredbe o zabrani raspolaganja nekretninama na teritoriju Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 36/91.)
(8) Neprocijenjenim građevinskim zemljištem smatra se nekretnina koja je neprocijenjeno građevinsko zemljište u smislu zakona kojim se uređuje neprocijenjeno građevinsko zemljište i na kojoj je uspostavljeno vlasništvo Republike Hrvatske.
(9) Nadležno tijelo u smislu ove Uredbe je tijelo koje sukladno članku 12. stavcima 1. i 2. Zakona upravlja, odnosno kojemu su povjereni poslovi upravljanja nekretninama osim javnih ustanova za upravljanje nacionalnim parkom ili parkom prirode.
(10) Nadležno tijelo, u postupku osnivanja prava građenja, odnosno prava služnosti, dužno je voditi računa o pravilnoj i potpunoj primjeni svih relevantnih pravila o državnim potporama, odnosno postupati u skladu s propisima koji uređuju državne potpore, ako osnivanje prava građenja ili osnivanje prava služnosti predstavlja instrument državne potpore, odnosno ako se pravo građenja ili pravo služnosti osniva u korist poduzetnika koji obavlja gospodarsku djelatnost.
Članak 3.
(1) Pravo građenja na nekretninama može se osnovati na temelju provedenog javnog natječaja ili neposrednom pogodbom u skladu s odredbama Zakona i ove Uredbe.
(2) Pravo služnosti na nekretninama može se osnovati na temelju neposredne pogodbe u skladu s odredbama Zakona i ove Uredbe.
(3) Pravo građenja i pravo služnosti osniva se uz naknadu, osim kada je posebnim propisom propisano da se ne plaća naknada za osnovano pravo građenja, odnosno pravo služnosti.
(4) Fizičke ili pravne osobe mogu nadležnom tijelu iskazati interes za osnivanje prava građenja na nekretnini, odnosno mogu nadležnom tijelu podnijeti zahtjev za osnivanje prava građenja i prava služnosti na nekretninama neposrednom pogodbom ako smatraju da ispunjavaju za to propisane uvjete.
(5) Iskaz interesa, odnosno zahtjev za osnivanje prava građenja ili prava služnosti neposrednom pogodbom iz stavka 4. ovoga članka ne obvezuju nadležno tijelo raspolagati nekretninom niti ga obvezuje raspolagati na način kako je to predloženo u iskazu interesa, odnosno zahtjevu za neposredno raspolaganje, ako predloženi način raspolaganja nije u interesu Republike Hrvatske.
(6) Kada se osnivanje prava građenja ili prava služnosti zahtijeva radi izgradnje infrastrukturnih građevina sukladno zakonu kojim se uređuje rješavanje imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina, podnositelj zahtjeva može biti isključivo osoba javnog prava u smislu toga zakona, koja je ovlaštena po posebnom propisu za obavljanje javnih djelatnosti u svrhu kojih je potrebno izgraditi te infrastrukturne građevine.
Članak 4.
(1) Zahtjevu za osnivanje prava građenja ili prava služnosti, odnosno iskazu interesa, prilaže se:
1. zemljišnoknjižni izvadak i povijesni zemljišnoknjižni izvadak od 1945. godine, odnosno od osnivanja zemljišne knjige iz ručno vođenih zemljišnih knjiga, izdani od nadležnog zemljišnoknjižnog odjela, ne stariji od šest mjeseci od dana podnošenja zahtjeva
2. posjedovni list, ne stariji od šest mjeseci od dana podnošenja zahtjeva
3. preslika katastarskog plana, ne starija od šest mjeseci od dana podnošenja zahtjeva
4. lokacijska informacija (grafički i tekstualni dio), ne starija od šest mjeseci od dana podnošenja zahtjeva
5. potvrda o tome je li podnijet zahtjev za povrat bivših vlasnika, sukladno Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (»Narodne novine«, br. 92/96., 39/99., 42/99., 92/99., 43/00., 131/00., 27/01., 34/01., 65/01., 118/01., 80/02., 81/02. i 98/19.) izdana na temelju povijesnog zemljišnoknjižnog izvatka od 1945. godine iz ručno vođenih zemljišnih knjiga
6. očitovanje društva Hrvatske šume d.o.o. nalazi li se nekretnina unutar šumskogospodarskog područja Republike Hrvatske, ne starije od šest mjeseci od dana podnošenja zahtjeva
7. potvrda o stanju duga Ministarstva financija, Porezne uprave
8. pravomoćna lokacijska dozvola izdana za planirani zahvat u prostoru, kada je predmet zahtjeva osnivanje prava služnosti na nekretnini
9. pravomoćna građevinska dozvola kojom je predviđeno formiranje građevne čestice, kada je predmet zahtjeva ili iskaza interesa osnivanje prava građenja na nekretnini.
(2) Kada je to potrebno, zbog specifičnog položaja nekretnine ili drugih razloga, nadležno tijelo će pored osnovne dokumentacije iz stavka 1. ovoga članka, pribaviti i:
1. očitovanje upravitelja javne ceste nalazi li se nekretnina unutar postojeće trase javne ceste i u kojem dijelu, odnosno hoće li se nalaziti u obuhvatu trase buduće javne ceste i u kojem dijelu
2. očitovanje jedinica lokalne samouprave predstavlja li nekretnina nerazvrstanu cestu
3. očitovanje društva HŽ Infrastruktura d.o.o. nalazi li se nekretnina unutar postojeće željezničke infrastrukture i u kojem dijelu, odnosno hoće li se nalaziti u obuhvatu trase buduće željezničke infrastrukture i u kojem dijelu
4. očitovanje Hrvatskih voda predstavlja li nekretnina javno vodno dobro, odnosno je li u zonama vodne zaštite
5. očitovanje Ministarstva mora, prometa i infrastrukture nalazi li se nekretnina unutar granica pomorskog dobra, odnosno da li je nekretnina u cijelosti ili dijelom u statusu pomorskog dobra po samom Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama (»Narodne novine«, broj 83/23.)
6. očitovanje Centra za restrukturiranje i prodaju je li nekretnina utvrđena kao procijenjena imovina u postupku pretvorbe i privatizacije društvenih poduzeća
7. očitovanje Ministarstva kulture i medija o mjerama zaštite i očuvanja za nekretninu koja ima status kulturnog dobra
8. po potrebi i očitovanja drugih tijela u vezi s utvrđivanjem činjenica o mogućnosti raspolaganja nekretninom
9. odgovarajući elaborat diobe katastarske čestice u svrhu formiranja nove čestice s kojom je moguće raspolagati.
(3) U slučaju podnošenja zahtjeva za osnivanje prava građenja ili prava služnosti neposrednom pogodbom, podnositelj zahtjeva dužan je uz zahtjev, pored dokumentacije iz stavka 1. ovoga članka, dostaviti nadležnom tijelu javnobilježnički ovjerenu izjavu da nije pravni sljednik prijašnjeg bespravnog korisnika koji nije podmirio potraživanja Republike Hrvatske s osnove bespravnog korištenja, kao i dokaz da je podmirio naknadu za korištenje zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske zadnjih pet godina od dana podnošenja zahtjeva za neposrednu pogodbu.
(4) Na temelju dokumentacije iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka, nadležno tijelo mora utvrditi da li su ispunjene pretpostavke za raspolaganje nekretninom, i to:
– da se radi o nekretnini iz članka 11. Zakona u odnosu na koju su nadležnom tijelu povjereni poslovi upravljanja nekretninom
– ako se nekretnina nalazi na području posebne državne skrbi, da se ne radi o nekretnini kojom upravlja Ministarstvo u smislu članka 3. stavka 1. Zakona
– da se ne radi o nekretnini kojom, prema posebnim propisima, upravljaju druga tijela Republike Hrvatske ili pravne osobe kojima je ona član ili osnivač u smislu članka 3. stavka 2. Zakona
– da nekretnina nije predmet zahtjeva za određivanje naknade sukladno zakonu kojim se uređuje naknada za imovinom oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine
– da u zemljišnim knjigama na nekretnini koja je predmet zahtjeva ne postoji upisana zabilježba spora ili drugog postupka čiji bi ishod mogao utjecati na vlasništvo nekretnine.
(5) Iznimno od odredbe stavka 4. podstavaka 4. i 5. ovoga članka, nadležno tijelo može osnovati pravo služnosti na nekretnini koja je predmet zahtjeva za određivanje naknade sukladno zakonu kojim se uređuje naknada za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, odnosno na kojoj postoji upisana zabilježba spora ili drugog postupka čiji bi ishod mogao utjecati na vlasništvo nekretnine, osim u slučaju kada se pravo služnosti osniva u svrhe propisane člankom 35. Zakona.
(6) Ako je u zemljišnoknjižnom ulošku u koji je upisana nekretnina koja je predmet raspolaganja vidljivo postojanje aktivne plombe, nadležno tijelo će prije raspolaganja nekretninom zatražiti od nadležnog državnog odvjetništva očitovanje o sadržaju tog prijedloga za upis i mogućnosti raspolaganja nekretninom.
(7) U slučaju kada nadležno tijelo utvrdi da se radi o nekretnini kojom prema posebnim propisima upravljaju druga tijela Republike Hrvatske ili pravne osobe kojima je ona član ili osnivač, proslijedit će bez odgode zahtjev sa cjelokupnom dokumentacijom na nadležno postupanje tom drugom tijelu ili pravnoj osobi.
(8) U slučaju kada su posebnim zakonom propisani drugi uvjeti za raspolaganje nekretninom, nekretninom se može raspolagati tek po ispunjenju tih uvjeta.
Članak 5.
(1) Kada nadležno tijelo utvrdi da je moguće raspolagati nekretninom, a prije svakog raspolaganja nekretninom u vlasništvu Republike Hrvatske u smislu članka 2. ove Uredbe, izvršit će procjenu naknade za pravo građenja, odnosno naknade za umanjenje tržišne vrijednosti nekretnina uslijed osnivanja prava služnosti, kao i procjenu tržišne vrijednosti nekretnine koja je predmet raspolaganja, sukladno posebnom propisu kojim se uređuje područje procjena vrijednosti nekretnina.
(2) Procjenu tržišne vrijednosti nekretnina iz stavka 1. ovoga članka obavlja osoba koja je za to ovlaštena posebnim propisima kojima je uređeno područje procjena vrijednosti nekretnina, a po provedenom postupku javne nabave sukladno propisu kojim se uređuje javna nabava.
(3) Nadležna tijela dužna su ishoditi mišljenje o usklađenosti procjembenih elaborata iz stavka 1. ovoga članka s odredbama zakona koji se uređuje procjena vrijednosti nekretninama na način propisan Zakonom.
(4) U slučaju kada se pravo građenja osniva putem javnog natječaja trošak izrade procjembenog elaborata iz stavka 1. ovoga članka prethodno snosit će nadležno tijelo, te je najpovoljniji ponuditelj s kojim se sklapa ugovor po provedenom javnom natječaju dužan naknaditi troškove nadležnom tijelu, a u slučaju kada se pravo građenja ili pravo služnosti osniva neposredno, trošak će snositi nositelj prava građenja, odnosno u slučaju osnivanja prava služnosti isti će snositi ovlaštenik prava služnosti.
(5) Nadležno tijelo dužno je sukladno odredbama stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka izvršiti procjenu naknade za osnivanje prava građenja, odnosno naknade za umanjenje tržišne vrijednosti nekretnina uslijed osnivanja prava služnosti, kao i procjenu tržišne vrijednosti nekretnine koja je predmet raspolaganja, kada se pravo građenja ili pravo služnosti na nekretnini osnivaju temeljem zakona kojim se uređuju imovinskopravni odnosi u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina, ili drugog propisa koji propisuje da se pravo služnosti ili pravo građenja osnivaju bez naknade.
(6) U slučaju kada je u postupku osnivanja prava građenja ili prava služnosti potrebno utvrditi naknadu za korištenje s osnova bespravnog korištenja nekretnine, nadležno tijelo će uz procjenu iz stavka 1. ovoga članka od osobe iz stavka 2. ovoga članka zatražiti i procjenu naknade za korištenje, a koja se procjenjuje u visini iznosa zakupnine nekretnine.
II. OSNIVANJE PRAVA GRAĐENJA
Članak 6.
(1) Pravo građenja na građevinskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske može se osnovati u svrhu građenja komercijalnih, smještajnih, infrastrukturnih i drugih građevina, za koje je sukladno propisima koji uređuju prostorno uređenje i gradnju formirana građevna čestica.
(2) Pravo građenja na nekretninama osniva se dvostrukim upisom toga prava u zemljišnu knjigu i to njegovim upisom kao tereta na zemljištu koje opterećuje te njegovim upisom kao posebnoga zemljišnoknjižnoga tijela u za to novoosnovanom zemljišnoknjižnom ulošku, a temeljem ugovora o osnivanju prava građenja sklopljenog s najpovoljnijim ponuditeljem koji je izabran u postupku javnog natječaja ili ugovora sklopljenog neposrednom pogodbom s nositeljem prava građenja u slučajevima propisanim zakonom.
Članak 7.
Ovisno o procjeni ukupno utvrđene visine naknade za osnivanje prava građenja za cjelokupno razdoblje trajanja prava građenja iz članka 6. stavka 1. ove Uredbe, odluku o pokretanju postupka osnivanju prava građenja putem javnog natječaja, odnosno odluku o osnivanju prava građenja neposrednom pogodbom donosi gradonačelnik, gradsko vijeće, župan, županijska skupština, ministar nadležan za poslove državne imovine (u daljnjem tekstu: ministar) ili Vlada Republike Hrvatske, sukladno odredbama Zakona.
Članak 8.
(1) Kada je prije osnivanja prava građenja potrebno provesti postupak izdvajanja iz šumskogospodarske osnove temeljem zakona kojim se uređuje sustav i način upravljanja, gospodarenja, korištenja i raspolaganja šumama i šumskim zemljištem, nadležno tijelo će osnovati pravo građenja na nekretnini koja je uključena u šumskogospodarsko područje Republike Hrvatske nakon pravomoćnosti rješenja o izdvajanju nekretnine iz šumskogospodarskog područja i plaćanja obračunate naknade za izdvajanje sukladno zakonu kojim se uređuje sustav i način upravljanja, gospodarenja, korištenja i raspolaganja šumama i šumskim zemljištem ili do plaćanja obračunate naknade za izdvajanje kada je do izdvajanja došlo temeljem zakona kojim se uređuje sustav i način upravljanja, gospodarenja, korištenja i raspolaganja šumama i šumskim zemljištem.
(2) Nadležno tijelo pokrenut će postupak izdvajanja nekretnine iz šumskogospodarskog područja Republike Hrvatske iz stavka 1. ovoga članka, a o izdvajanju nekretnine iz šumskogospodarskog područja odlučuje ministarstvo nadležno za šumarstvo na zahtjev nadležnog tijela, a u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje sustav i način upravljanja, gospodarenja, korištenja i raspolaganja šumama i šumskim zemljištem.
(3) Prije pokretanja postupka izdvajanja iz stavka 2. ovoga članka, nadležno tijelo zatražit će očitovanje društva Hrvatske šume d.o.o. o uključenosti nekretnine koja je predmet zahtjeva u šumskogospodarsko područje Republike Hrvatske.
(4) Ako je nekretnina uključena u šumskogospodarsko područje Republike Hrvatske, nadležno tijelo zatražit će od društva Hrvatske šume d.o.o. privremeni obračun naknade za izdvajanje šume i šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske iz šumskogospodarskog područja Republike Hrvatske te očitovanje postoje li zapreke za izdvajanje i daljnje raspolaganje predmetnom nekretninom.
(5) Ako se nekretninom raspolaže putem javnog natječaja, nadležno tijelo mora u javnom pozivu naznačiti iznos naknade za izdvajanje nekretnine iz šumskogospodarskog područja Republike Hrvatske, a postupak izdvajanja iz stavka 2. ovoga članka u korist najpovoljnijeg ponuditelja pokreće se na temelju odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja i raspolaganju nekretninom.
(6) Ako se nekretninom raspolaže neposrednom pogodbom, postupak izdvajanja iz stavka 2. ovoga članka nadležno tijelo pokreće na temelju odluke o raspolaganju nekretninom, a uz prethodnu obavijest podnositelju zahtjeva o privremenom obračunu iz stavka 4. ovoga članka.
(7) Ugovor o raspolaganju nekretninom sklopit će se nakon što rješenje o izdvajanju nekretnine iz šumskogospodarskog područja postane pravomoćno i nakon što najpovoljniji ponuditelj, odnosno podnositelj zahtjeva kod neposrednog raspolaganja nekretninom plati obračunatu naknadu za izdvajanje te će nadležno tijelo prije sklapanja ugovora ishoditi očitovanje ministarstva nadležnog za šumarstvo o pravomoćnosti rješenja o izdvajanju i plaćanju naknade za izdvajanje.
Članak 9.
(1) Osnivanje prava građenja putem javnog natječaja može se provoditi u obliku javnog prikupljanja ponuda koje se provodi kao javni poziv upućen neodređenom krugu osoba za dostavu pisanih ponuda ili za dostavu ponuda putem elektroničkih sredstava komunikacije za raspolaganje ponuđenim nekretninama (u daljnjem tekstu: javni poziv).
(2) U javnom pozivu mora biti jasno naznačeno da li se ponude prikupljaju pisanim putem ili putem elektroničkih sredstava komunikacije.
(3) Ako se ponude prikupljaju putem elektroničkih sredstava komunikacije, nadležna tijela dužna su osigurati da takve ponude nisu vidljive do dana i sata određenog kao dan otvaranja ponuda.
Članak 10.
(1) Javni poziv sadrži:
– opis nekretnine: podatke za identifikaciju nekretnina koji se mogu nedvojbeno utvrditi, broj zemljišnoknjižne čestice i zemljišnoknjižnog uloška u koji je nekretnina upisana, površinu nekretnine i sve druge potrebne podatke za nedvojbenu identifikaciju nekretnine, prostorno-plansku namjenu nekretnine u trenutku objave javnog poziva
– početni iznos naknade za pravo građenja
– rok za predaju prijave kada se ponude prikupljaju putem elektroničkih sredstava komunikacije
– rok za predaju ponude, koji je najmanje 30 dana od dana objave javnog poziva u visokotiražnom dnevnom listu, a za predaju ponuda elektroničkim sredstvima komunikacije najmanje deset dana od dana dovršetka evaluacije zaprimljenih prijava
– visinu jamčevine i oznaku računa na koji se ista uplaćuje
– odredbu da se valjanom uplatom jamčevine smatra uplata čija je transakcija vidljiva na računu nadležnog tijela najkasnije na dan isteka roka za predaju ponuda, odnosno na dan isteka roka za podnošenje prijava kod prikupljanja ponuda putem elektroničkih sredstava komunikacije
– iznos naknade za izdvajanje iz šumskoogospodarskog područja Republike Hrvatske, ako je nekretnina koja je predmet javnog poziva uključena u šumskogospodarsko područje Republike Hrvatske
– obavijest da je cjelovit javni poziv objavljen na službenim mrežnim stranicama Ministarstva, Hrvatske gospodarske komore i nadležnog tijela
– mjesto, datum i sat javnog otvaranja ponuda
– obavijest da je podnošenjem ponude ponuditelj izričito suglasan da nadležno tijelo može prikupljati, koristiti i dalje obrađivati podatke u svrhu provedbe javnog poziva sukladno Zakonu o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (»Narodne novine«, broj 42/18.) te iste javno objaviti sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama (»Narodne novine«, br. 25/13., 85/15. i 69/22.)
– odredbu da se pisana ponuda i prilozi dostavljaju uz ponudu za svaku pojedinu nekretninu u zatvorenoj omotnici
– odredbu da pisana ponuda i cjelokupna dokumentacija mora biti numerirana na način da je označen svaki broj stranice ponude i dokumentacije te mora biti uvezana u cjelinu na način da je ponuda s cjelokupnom dokumentacijom prošivena i spojena s vrpcom i jamstvenikom tako da nije moguće naknadno vađenje ili umetanje listova ili dijelova ponude, kao i da će se ponude koje su zaprimljene, a nisu uvezane i numerirane na opisani način smatrati nevaljanim te se neće razmatrati te da se ponuda uvezana spiralnim uvezom neće smatrati valjanom
– odredbu da je kod predaje pisane ponude na prednjoj strani i poleđini omotnice potrebno napisati redni broj pod kojim je nekretnina u oglasu navedena uz upozorenje »PONUDA ZA KUPNJU NEKRETNINE – NE OTVARATI« do trenutka koji je određen kao datum i sat javnog otvaranja ponuda
– odredbu da se danom predaje ponude smatra dan predaje pisane ponude neposredno u pisarnicu nadležnog tijela ili putem pošte na način da preporučena pošiljka bude zaprimljena u pisarnici nadležnog tijela do datuma i sata određenog kao rok za predaju ponuda, odnosno u slučaju prikupljanja ponuda putem elektroničkih sredstava komunikacije da se danom dostave ponude smatra dan dostave ponude nadležnom tijelu putem Interoperabilnog informacijskog sustava za upravljanje i raspolaganje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske naziva Interni registar nekretnina (u daljnjem tekstu: IRN)
– odredbu da se nepotpune ponude i ponude zaprimljene u nadležnom tijelu, odnosno putem IRN-a nakon roka za predaju ponuda neće razmatrati
– odredbu da u ponudi iznos naknade mora biti naveden u eurima, a ponude dostavljene u drugoj valuti neće se razmatrati
– odredbu kako će se u slučaju da isti ponuditelj dostavi više ponuda za istu nekretninu, valjanom smatrati isključivo ponuda s najvišim iznosom ponuđene naknade
– odredbu da ako pristignu dvije ponude s istim iznosom ponuđene naknade, koji je ujedno i najviši ponuđeni iznos, da će ponuditelji biti pozvani preporučenom pošiljkom putem pošte ili elektroničkom poštom na adresu koju su naznačili u svojoj ponudi da u roku od pet dana od dana primitka poziva dostave novi iznos ponuđene naknade na način opisan uvjetima javnog poziva za podnošenje ponuda
– odredbu da u javnom pozivu mogu sudjelovati fizičke osobe koje imaju državljanstvo Republike Hrvatske, državljanstvo država koje čine Europski gospodarski prostor, Švicarske konfederacije te onih država s kojima Republika Hrvatska ima utvrđenu uzajamnost u stjecanju prava vlasništva nekretnina, kao i pravne osobe koje imaju sjedište u Republici Hrvatskoj, državi koja čini Europski gospodarski prostor, Švicarskoj konfederaciji ili u onim državama s kojima Republika Hrvatska ima utvrđenu uzajamnost u stjecanju prava vlasništva nekretnina
– odredbu da se najpovoljnijim ponuditeljem smatra pravna ili fizička osoba koja ponudi najviši iznos naknade koja mora biti viša od početne naknade i izražena u eurima, uz uvjet da ispunjava i sve druge uvjete javnog natječaja
– odredbu da najpovoljniji ponuditelj koji odustane od ponude, ili odustane od sklapanja ugovora o pravu građenja, ili ne uplati jednokratno određenu naknadu, odnosno prvi obrok naknade kod obročne otplate naknade za osnovano pravo građenja u roku, kao i osoba koja je izvršila valjanu prijavu za sudjelovanje u postupku javnog prikupljanja ponuda putem elektroničkih sredstava komunikacije, ali nije u roku predala ponudu gubi pravo na povrat jamčevine
– odredbu da je najpovoljniji ponuditelj dužan u roku od 15 dana od dana dostave ugovora o pravu građenja isti potpisati i dostaviti nadležnom tijelu, u suprotnom nadležno tijelo nije vezano odlukom o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja
– odredbu da će se najpovoljnijem ponuditelju uplaćena jamčevina vratiti bez prava na zakonsku zateznu kamatu za razdoblje od njezine uplate do isplate, i to nakon što uplati naknadu za pravo građenja u cijelosti
– odredbu da je najpovoljniji ponuditelj dužan snositi troškove procjembenog elaborata za nekretninu koja je predmet prava građenja
– odredbu da će se ostalim ponuditeljima izvršiti povrat uplaćene jamčevine bez prava na zakonsku zateznu kamatu za razdoblje od njezine uplate do isplate
– rok za povrat jamčevine
– odredbu da će najpovoljniji ponuditelj biti dužan uplatiti obračunatu naknadu za izdvajanje nekretnine iz šumskogospodarskog područja temeljem pravomoćnog rješenja ministarstva nadležnog za šumarstvo te dostaviti dokaz o izvršenoj uplati prije sklapanja ugovora o osnivanju prava građenja
– odredbu o pravu nadležnog tijela da odustane od osnivanja prava građenja u svako doba prije potpisivanja ugovora, uz povrat iznosa uplaćene jamčevine ponuditelju bez prava na zakonsku zateznu kamatu za razdoblje od njezine uplate do isplate te da nadležno tijelo ne snosi materijalnu ili drugu odgovornost prema ponuditeljima, niti ima obvezu obavijestiti ih o razlozima za takav postupak
– odredbu kome i na koju adresu se šalju ponude, ako se šalju neposredno u pisarnicu nadležnog tijela ili preporučenom pošiljkom
– odredbu o kriterijima za ocjenu ponude, njihovom rangiranju i bodovanju
– odredbu da nositelj prava građenja može prenijeti pravo građenja na drugu osobu isključivo uz prethodnu izričitu suglasnost nadležnog tijela koje je donijelo odluku o osnivanju prava građenja
– odredbu da se u slučaju prijenosa prava građenja na drugu osobu bez suglasnosti nadležnih tijela ugovor smatra raskinutim po sili zakona
– odredbu da nositelj prava građenja može zasnovati založno pravo na osnovanom pravu građenja na rok na koji je osnovano pravo građenja
– odredbu da se ugovor o osnivanju prava građenja sklapa kao ovršna isprava sukladno odredbama Ovršnog zakona (»Narodne novine«, br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 73/17., 131/20., 114/22. i 6/24. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) i Zakona o javnom bilježništvu (»Narodne novine«, br. 78/93., 29/94., 162/98., 16/07., 75/09., 120/16. i 57/22.)
– napomenu da izgradnja u rokovima koji se utvrde ugovorom predstavlja bitan sastojak ugovora
– odredbu da nakon isteka roka na koje je osnovano pravo građenja zgrada koja je sagrađena postaje pripadnost zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, slobodna od bilo kakvih tereta, osoba i stvari, uz obvezu Republike Hrvatske nositelju prava građenja dati onoliku naknadu za zgradu koliko je zemljište u prometu vrjednije s tom zgradom nego bez nje.
(2) Trošak objave javnog poziva snosi nadležno tijelo.
(3) U postupku javnog prikupljanja ponuda iznos ponuđene naknade mora biti veći od početne cijene naknade za osnivanje prava građenja iz javnog poziva i mora biti naveden u eurima.
Članak 11.
U javnom pozivu uz navedeno u članku 10. ove Uredbe, od ponuditelja, odnosno prijavitelja će se zatražiti da dostavi i sljedeće:
– osnovne podatke i dokumentaciju koja sadrži osnovne podatke o ponuditelju: ime i prezime ponuditelja/prijavitelja, prebivalište/boravište, osobni identifikacijski broj (OIB) za fizičke osobe i fizičke osobe koje imaju registrirani obrt ili obavljaju samostalnu profesionalnu djelatnost, odnosno naziv trgovačkog društva, sjedište, osobni identifikacijski broj (OIB) za pravne osobe te adresu elektroničke pošte i broj telefona radi kontakta
– dokaz o izvršenoj uplati jamčevine na žiro račun nadležnog tijela
– domaće pravne i fizičke osobe dužne su priložiti izvornik ili ovjerenu presliku ili elektronički zapis potvrde o stanju duga Ministarstva financija, Porezne uprave, koja ne smije biti starija od 30 dana od dana podnošenja ponude ili prijave
– domaće fizičke osobe dužne su priložiti presliku važeće osobne iskaznice, a strane fizičke osobe presliku putovnice
– domaće pravne, odnosno fizičke osobe moraju priložiti izvadak iz sudskog, obrtnog ili drugog registra, rješenje o upisu u odgovarajući upisnik samostalnih djelatnosti, a strane pravne osobe izvadak iz domicilnog registra s ovjerenim prijevodom sudskog tumača na hrvatski jezik
– javnobilježnički ovjerenu izjavu ponuditelja, odnosno prijavitelja kojom se isti obvezuje da će, u slučaju ako njegova ponuda bude prihvaćena, sklopiti ugovor o osnivanju prava građenja u obliku ovršne isprave na njegov trošak, da u cijelosti prihvaća uvjete javnog natječaja, te da njegova ponuda ostaje na snazi 90 dana, računajući od dana otvaranja ponuda
– javnobilježnički ovjerenu izjavu ponuditelja, odnosno prijavitelja kojom isti izjavljuje pod materijalnom i kaznenom odgovornošću da nema dugovanja s osnova korištenja državne imovine.
– investicijski projekt s opisom objekata koji se namjeravaju graditi, troškovnikom ulaganja, brojem novozaposlenih osoba, opis sadržaja koji će biti smješteni u objektima, detaljno obrazloženom svrhom projekta, fiksnim rokovima izgradnje
– pismo namjere prvoklasne poslovne banke koja ima kreditni rejting najmanje BBB da će na ime osiguranja izvršenja ugovornih obveza izdati neopozivu, bezuvjetnu i na prvi poziv naplativu bankarsku garanciju u korist Republike Hrvatske.
Članak 12.
(1) Javni poziv objavit će se, na mrežnim stranicama: Ministarstva, Hrvatske gospodarske komore i nadležnog tijela, ministarstva u čijem djelokrugu poslova je svrha osnivanja prava građenja te na mrežnim stranicama tijela nadležnog za investicije i konkurentnost.
(2) Za investicijske projekte za koje se ocijeni potrebnim i opravdanim, nadležno tijelo može odrediti da se javni poziv objavi i u jednom ili više visokotiražnih inozemnih listova.
(3) Rok za podnošenje ponude povodom javnog poziva iz stavka 1. ovoga članka računa se od dana objave javnog poziva u dnevnom listu, što će se naznačiti u oglasima koji se objavljuju na mrežnim stranicama iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 13.
(1) Osobe koje imaju namjeru sudjelovati u postupku javnog natječaja dužne su uplatiti jamčevinu i to:
– za utvrđenu početnu naknadu za pravo građenja do 1.000.000,00 eura u iznosu od 10 % utvrđene početne vrijednosti
– za utvrđenu početnu naknadu za pravo građenja veću od 1.000.000,00 eura do 15.000.000,00 eura u iznosu od 5 % utvrđene početne vrijednosti
– za utvrđenu početnu naknadu za pravo građenja čija je početna vrijednost veća od 15.000.000,00 eura u iznosu od 2 % utvrđene početne vrijednosti.
(2) Osoba koja namjerava sudjelovati u postupku javnog natječaja mora biti uplatitelj jamčevine i u pozivu uplate (PNB) mora biti naveden osobni identifikacijski broj (OIB) te osobe.
(3) Jamčevina se uplaćuje na račun nadležnog tijela koje provodi javni natječaj u iznosu i na način utvrđen u javnom pozivu.
(4) Nakon što najpovoljniji ponuditelj izvrši uplatu naknade za pravo građenja u cijelosti, nadležno tijelo će mu vratiti uplaćenu jamčevinu bez prava na zakonsku zateznu kamatu za razdoblje od njezine uplate do isplate.
(5) Nakon odabira najpovoljnijeg ponuditelja nadležno tijelo će ostalim ponuditeljima izvršiti povrat uplaćene jamčevine bez prava na zakonsku zateznu kamatu za razdoblje od njezine uplate do isplate.
(6) Najpovoljniji ponuditelj koji odustane od ponude, ili odustane od sklapanja ugovora o osnivanja prava građenja, ili ne uplati jednokratno određenu naknadu, odnosno prvi obrok naknade kod obročne otplate naknade za osnovano pravo građenja u roku, kao i osoba koja je izvršila valjanu prijavu za sudjelovanje u postupku javnog prikupljanja ponuda putem elektroničkih sredstava komunikacije, ali nije u roku predala svoju ponudu, gubi pravo na povrat jamčevine.
(7) Nadležno tijelo dužno je u javnom pozivu odrediti rok za povrat jamčevine u slučaju iz stavaka 4. i 5. ovoga članka te u roku određenom javnim pozivom bez odgode izvršiti povrat jamčevine.
(8) Uplaćena jamčevina ne predstavlja prihod iz članka 13. stavka 7. i članka 14. stavka 7. Zakona te će nadležno tijelo koje provodi javni natječaj zadržati uplaćenu jamčevinu u slučaju da najpovoljniji ponuditelj koji je uplatio jamčevinu odustane od ponude ili odustane od sklapanja ugovora o osnivanju prava građenja ili u slučaju da isti ne uplati ugovorenu naknadu u roku.
(9) Valjanom uplatom jamčevine smatrat će se uplata čija je transakcija izvršena na računu nadležnog tijela najkasnije na dan isteka roka za predaju ponuda, odnosno na dan isteka roka za podnošenje prijave za predaju ponuda elektroničkim sredstvima komunikacije.
Članak 14.
(1) Nadležna tijela će iz redova svojih službenika, odnosno zaposlenika, imenovati Povjerenstvo za provedbu svakog pojedinog javnog natječaja vezano za osnivanje prava građenja (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo), koje mora imati neparan broj članova, i to najmanje tri člana, od kojih je jedan član predsjednik Povjerenstva.
(2) U Povjerenstvo, po ocjenjenoj potrebi, mogu se imenovati i službenici drugih tijela državne uprave te službenici i predstavnici tijela jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave, a s obzirom na svrhu projekta za koji se predlaže osnivanje prava građenja.
(3) Povjerenstvo provodi postupak javnog natječaja, vrši ocjenu i pregled ponuda i prijava, sastavlja zapisnik o provedenom javnom natječaju te predlaže donošenje Odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja i osnivanju prava građenja.
(4) O postupku javnog natječaja vodi se zapisnik, a u koje se unose svi podaci o načinu i tijeku postupka te isti zapisnik, potpisuju predsjednik i članovi Povjerenstva.
(5) Povjerenstvo će zapisnik o provedenom javnom natječaju, zajedno s Prijedlogom odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja dostaviti čelniku nadležnog tijela koji će odlučiti o Prijedlogu odluke.
Članak 15.
(1) Postupak javnog otvaranja pisanih ponuda vodi predsjednik Povjerenstva.
(2) Postupak javnog otvaranja pisanih ponuda otvoren je za javnost te se isto održava u sjedištu nadležnog tijela.
(3) Snimanje postupka javnog otvaranja pisanih ponuda od strane sudionika postupka ili trećih osoba nije dozvoljeno.
(4) Povjerenstvo provodi postupak javnog otvaranja pisanih ponuda na način da utvrđuje broj prispjelih ponuda do trenutka koji je označen kao krajnji rok za dostavu ponuda.
(5) Tijekom javnog otvaranja pisanih ponuda pregledat će se samo ponude koje su stigle u roku za dostavu ponuda.
(6) Kada je predmet javnog poziva bilo prikupljanje pisanih ponuda za više nekretnina, Povjerenstvo je dužno utvrditi koliko je pristiglo ponuda za svaku pojedinu nekretninu.
(7) Predsjednik Povjerenstva prije otvaranja pisane ponude utvrđuje da li je ponuda podnesena sukladno odredbama javnog poziva, konstatira stanje omotnice i upisuje podatke o vremenu zaprimanja ponude u zapisnik o otvaranju ponuda.
(8) Omotnice u kojima su pisane ponude pristigle izvan roka za dostavu ponuda se ne otvaraju na javnom otvaranju ponuda, već nakon završetka postupka javnog otvaranja ponuda, radi vraćanja uplaćene jamčevine.
(9) Ponuda i cjelokupna dokumentacija kod javnog prikupljanja pisanih ponuda mora biti numerirana na način da je označen svaki broj stranice ponude i dokumentacije te mora biti uvezana u cjelinu na način da je ponuda s cjelokupnom dokumentacijom prošivena i spojena s vrpcom i jamstvenikom tako da nije moguće naknadno vađenje ili umetanje listova ili dijelova ponude.
(10) Ponude koje su zaprimljene u postupku javnog prikupljanja pisanih ponuda, a nisu uvezane i numerirane na način opisan u stavku 9. ovoga članka smatrat će se nevaljanim i neće razmatrati te se ponuda uvezana spiralnim uvezom neće smatrati valjanom.
(11) Predsjednik Povjerenstva će nakon otvaranja pisane ponude javno utvrditi ime ponuditelja, činjenicu da je ponuda zaprimljena u roku za dostavu ponuda te ponuđeni iznos naknade za osnivanje prava građenja.
(12) Povjerenstvo će u zapisniku o otvaranju pisanih ponuda unijeti podatke o broju ukupno zaprimljenih ponuda, broju ponuda pristiglih u roku i onima izvan roka za dostavu ponuda, vremenu zaprimanja ponude.
(13) U zapisnik o otvaranju pisanih ponuda, pored činjenica iz stavka 7. ovoga članka, unijet će se i sljedeći podaci:
– podaci o objavljenom javnom pozivu: datum objave, popis javnih glasila u kojima je objavljen javni poziv
– rok za podnošenje ponuda, s naznačenim datumom i vremenom za podnošenje ponuda
– datum i vrijeme početka i završetka postupka otvaranja ponuda
– ime i prezime nazočnih članova Povjerenstva
– osnovni podaci o ponuditelju
– predmet ponude i početni iznos naknade za osnivanje prava građenja iz javnog poziva
– ponuđeni iznos naknade za osnivanje prava građenja
– podaci o dostavljenim prilozima
– podaci o prilozima koji su zahtijevani, ali nisu dostavljeni uz ponudu.
(14) Zainteresiranim ponuditeljima će se na njihov zahtjev omogućiti uvid u pristigle ponude.
Članak 16.
(1) Kriteriji za ocjenu ponude mogu biti: značaj programa ulaganja u odnosu na prioritete države odnosno sektora, doprinos projekta razvoju lokalne sredine, iznos ulaganja i novostvorena vrijednost projekta, broj novozaposlenih, poštivanje održivosti (pametnog razvoja), ekološki standardi, uvođenje novih tehnologija, inovacije, bonitet i reference investitora i drugi kriteriji ovisno o pojedinom projektu.
(2) Kriterije iz stavka 1. ovoga članka za osnivanje prava građenja na pojedinoj nekretnini, njihovo rangiranje i bodovanje (vrednovanje), utvrđuje nadležno tijelo.
(3) Najpovoljnijim ponuditeljem za osnivanje prava građenja smatra se ponuditelj koji ispuni sve uvjete javnog natječaja, uključivo kriterije za ocjenu ponude navedene u javnom pozivu sukladno stavku 1. ovoga članka, i ponudi najviši iznos naknade.
(4) Najpovoljniji ponuditelj koji je odustao od ponude gubi pravo na povrat jamčevine.
(5) Nadležno tijelo može odustati od osnivanja prava građenja u svako doba prije potpisivanja ugovora o osnivanju prava građenja.
(6) U slučaju iz stavka 5. ovoga članka, nadležno tijelo izvršit će povrat uplaćene jamčevine ponuditelju bez prava na zakonsku zateznu kamatu za razdoblje od njezine uplate do isplate i pri tome ne snosi materijalnu ili drugu odgovornost prema ponuditeljima, niti ima obvezu obavijestiti ih o razlozima za takav postupak.
(7) Uvjeti iz stavaka 1. do 6. ovoga članka objavit će su javnom pozivu.
Članak 17.
(1) Sustavu javnog prikupljanja ponuda elektroničkim sredstvima komunikacije pristupa se prijavom u IRN, modul natječaji, putem vjerodajnice visoke razine sigurnosti i to elektroničke osobne iskaznice Republike Hrvatske s kvalificiranim osobnim digitalnim certifikatom ili odgovarajućim poslovnim certifikatom, i to u roku koji je određen javnim pozivom, a koji iznosi najmanje 30 dana od dana objave javnog poziva u visokotiražnom dnevnom listu.
(2) Uz prijavu iz stavka 1. ovoga članka prijavitelj je dužan priložiti odgovarajuću dokumentaciju, potvrditi odgovarajuće izjave i priložiti dokaz o uplati odgovarajuće jamčevine sukladno uvjetima propisanim u javnom pozivu.
(3) Nakon što Povjerenstvo evaluira zaprimljene prijave, priležeću dokumentacije i uplaćene jamčevine te utvrdi valjanost prijave, prijavitelj će u korisnički pretinac zaprimiti obavijest o tome ispunjava li ili ne ispunjava uvjete za podnošenje ponude.
(4) Povjerenstvo je dužno evaluirati zaprimljene prijave iz stavka 1. ovoga članka u roku od najduže osam radnih dana.
(5) Prijavitelji koji ispunjavaju uvjete za podnošenje ponude putem elektroničkih sredstava komunikacije dužni su predati ponude u roku od deset dana, a datum i vrijeme početka i završetka tog roka se određuje u javnom pozivu.
(6) Ukoliko nitko od prijavitelja koji su ispunili uvjete za podnošenje ponuda elektroničkim sredstvima komunikacije ne podnese ponudu unutar roka iz stavka 5. ovoga članka, smatra se da prikupljanje ponuda nije uspjelo.
(7) Kod elektroničkog javnog prikupljanja ponuda ponuditelj može dati samo jednu ponudu u odnosu na iznos početne cijene nekretnine i visina te ponude nije ograničena.
(8) U zapisnik o provedenom postupku javnog prikupljanja ponuda putem elektroničkih sredstava komunikacije na odgovarajući način će se unijeti činjenice i podaci iz članka 15. stavaka 11., 12. i 13. ove Uredbe.
Članak 18.
(1) Osnivanje prava građenja neposrednom pogodbom, uz naknadu sukladno članku 5. ove Uredbe, provodi nadležno tijelo u slučajevima iz članka 25. Zakona, ako je prema ocjeni nadležnog tijela takav način raspolaganja najpovoljniji za Republiku Hrvatsku i ako je u interesu Republike Hrvatske.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo će osnovati pravo građenja bez provođenja javnog natječaja uz naknadu sukladno članku 5. ove Uredbe, u svrhu izgradnje građevina za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije, ako se navedene građevine grade na nekretnini u vlasništvu Republike Hrvatske, u korist investitora koji je kao najpovoljniji ponuditelj izabran u postupku javnog natječaja za dodjelu energetskog odobrenja provedenog od strane tijela nadležnog po posebnom zakonu.
(3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo će osnovati pravo građenja na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, bez provođenja javnog natječaja, uz naknadu sukladno članku 5. ove Uredbe, u korist investitora koji je kao najpovoljniji ponuditelj izabran u postupcima propisanim zakonom kojim se uređuje istraživanje i eksploatacija ugljikovodika.
(4) Kada zaprimi zahtjev za osnivanje prava građenja iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, Ministarstvo će obavijestiti nadležno tijelo kojem su povjereni poslovi upravljanja nekretninom koja je predmet zahtjeva, a nekretninom će raspolagati Ministarstvo.
Članak 19.
(1) Naknada za osnovano pravo građenja iz ove Uredbe čiji ukupni iznos ne prelazi iznos od 15.000,00 eura plaća se jednokratno, u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ugovora o osnivanju prava građenja.
(2) Naknada za osnovano pravo građenja iz ove Uredbe koja prelazi ukupni iznos od 15.000,00 eura plaća se u jednakim godišnjim obrocima.
(3) Prvi obrok naknade mora se uplatiti u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ugovora o osnivanju prava građenja, a svaki sljedeći obrok dospijeva na naplatu na dan koji po broju i mjesecu odgovara danu dospijeća prvoga obroka.
(4) Ugovorom o osnivanju prava građenja uredit će se broj rata i odrediti rok u kojemu nositelj prava građenja mora izvršiti uplatu zadnje rate naknade, a plan otplate naknade za osnovano pravo građenja je sastavni dio ugovora.
(5) Nositelj prava građenja može naknadu za osnovano pravo građenja koja je veća od 15.000,00 eura platiti i jednokratno.
(6) Godišnji iznos naknade za osnovano pravo građenja iz stavka 2. ovoga članka indeksirat će se za svaku godinu u odnosu na prethodnu na osnovi korištenja stope inflacije izračunate na temelju podataka indeksa potrošačkih cijena kojeg objavljuje Državni zavod za statistiku, za cijelo razdoblje trajanja Ugovora, a promjena visine naknade za osnovano pravo građenja utvrđuje se od prvoga dana u mjesecu koji slijedi iza objave indeksa potrošačkih cijena Državnog zavoda za statistiku za prethodnu kalendarsku godinu.
(7) Kada se naknada za osnovano pravo građenja, čiji ukupni iznos ne prelazi iznos od 1.500.000,00 eura, plaća u obrocima nositelj prava građenja je dužan na ime osiguranja izvršenja ugovornih obveza prije sklapanja ugovora predati nadležnom tijelu bjanko zadužnicu radi osiguranja pravovremenog i urednog izvršenja obveza iz ugovora.
(8) Kada se naknada za osnovano pravo građenja, čiji ukupni iznos prelazi iznos od 1.500.000,00 eura, plaća u obrocima nositelj prava građenja je dužan na ime osiguranja izvršenja ugovornih obveza prije sklapanja ugovora predati nadležnom tijelu bankovnu garanciju domaće ili strane prvoklasne banke naplative »na prvi poziv« u iznosu cjelokupno utvrđene naknade za osnovano pravo građenja i u iznosu ostalih ugovorom preuzetih obveza, izdanu u korist Republike Hrvatske.
(9) U slučaju da je nadležno tijelo iskoristilo predano sredstvo osiguranja plaćanja iz stavaka 7. i 8. ovoga članka, a ugovorne strane žele održati na snazi ugovor o osnivanju prava građenja, nositelj prava građenja je dužan odmah predati nadležnom tijelu novo sredstvo osiguranja plaćanja za osiguranje ispunjenja preostalih obveza iz ugovora.
Članak 20.
(1) Sredstva ostvarena osnivanjem prava građenja putem javnog natječaja kao i osnivanjem prava građenja neposrednom pogodbom iz članka 18. stavka 1. ove Uredbe dijele se u skladu s člankom 13. stavkom 7. i člankom 14. stavkom 7. Zakona.
(2) Sredstva ostvarena od osnivanja prava građenja neposrednom pogodbom sukladno članku 18. stavcima 2. i. 3. ove Uredbe prihod su državnog proračuna Republike Hrvatske.
Članak 21.
(1) Pravo građenja osniva se na rok koji ne može biti dulji od 99 godina.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, u slučaju osnivanja prava građenja temeljem članka 18. stavaka 2. i 3. ove Uredbe, pravo građenja osnovat će se na rok na koji je investitoru utvrđen radni vijek trajanja energetskog postrojenja, a najduže do 30 godina, odnosno na rok na koji mu je sukladno posebnom zakonu odobreno istraživanje i eksploatacija ugljikovodika, odnosno istraživanje i eksploatacija geotermalnih voda.
(3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, u slučaju osnivanja prava građenja u svrhu eksploatacije mineralne sirovine sukladno zakonu kojim se uređuje rudarstvo, pravo građenja će se osnovati na rok na koji je izdana koncesija za eksploataciju mineralne sirovine.
Članak 22.
(1) Ugovor o osnivanju prava građenja mora biti sklopljen kao ovršna isprava sukladno odredbama Ovršnog zakona (»Narodne novine«, br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 73/17., 131/20., 114/22. i 6/24. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) i Zakona o javnom bilježništvu (»Narodne novine«, br. 78/93., 29/94., 162/98., 16/07., 75/09., 120/16. i 57/22.).
(2) Nositelj prava građenja može prenijeti osnovano pravo građenja na drugu osobu prije isteka roka iz članka 21. ove Uredbe, isključivo uz prethodnu izričitu pisanu suglasnost nadležnog tijela koje je donijelo odluku o osnivanju prava građenja, ukoliko osoba na koju se prenosi pravo građenja ispunjava sve uvjete koje je ispunjavao i dosadašnji nositelj prava građenja.
(3) Nositelj osnovanoga prava građenja mora uz zahtjev za prijenos prava građenja na drugu osobu, dostaviti nadležnim tijelima uvjerenje o bonitetu i ovjerenu izjavu stjecatelja osnovanog prava građenja iz stavka 2. ovoga članka, kojom preuzima sva prava i obveze iz osnovnoga ugovora o osnivanju prava građenja.
(4) Stjecatelj osnovanog prava građenja odgovara i za onaj iznos naknade koji dotadašnji nositelj prava građenja nije platio o dospijeću.
(5) Suglasnost o prijenosu osnovanoga prava građenja na drugu osobu, daje nadležno tijelo koje je donijelo i odluku o izboru najpovoljnijeg ponuditelja odnosno odluku o osnivanju prava građenja neposrednom pogodbom.
(6) Ukoliko nositelj prava građenja prenese osnovano pravo građenja na drugu osobu bez suglasnosti iz stavka 5. ovoga članka, ugovor se raskida.
(7) Stjecatelj osnovanog prava građenja mora upisati prijenos osnovanog prava građenja u zemljišnu knjigu nadležnog suda u roku od tri dana od dana dostave suglasnosti iz stavka 5. ovoga članka.
Članak 23.
(1) Nositelj prava građenja može zasnovati založno pravo na osnovanom pravu građenja, na rok određen u ugovoru, a sukladno članku 21. ove Uredbe.
(2) Ugovor o osnivanju prava građenja može sadržavati odredbu kojom se nositelju prava građenja omogućava da po isteku prava građenja, na nekretnini na kojoj je bilo osnovano pravo građenja, ima pravo prvenstva pri ponovnom osnivanju prava građenja te će se s nositeljem prava građenja novi ugovor odnosno dodatak ugovoru o osnivanju prava građenja sklopiti neposrednom pogodbom.
(3) Ukoliko ugovor o osnivanju prava građenja sadrži odredbu o pravu prvenstva, nositelj prava građenja obvezan je u roku od 60 dana prije isteka ugovora kojim je pravo građenja osnovano, pred nadležnim tijelom započeti rješavanje imovinskopravnih odnosa.
(4) Ugovor o osnivanju prava građenja mora sadržavati i odredbu da nakon isteka roka na koje je osnovano pravo građenja zgrada koja je sagrađena postaje pripadnost zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, slobodna od bilo kakvih tereta, osoba i stvari, uz obvezu Republike Hrvatske nositelju prava građenja dati onoliku naknadu za zgradu koliko je zemljište u prometu vrijednije s tom zgradom nego bez nje.
(5) U ugovoru o osnivanju prava građenja mora biti ugovoreno da izgradnja u rokovima koji se utvrde ugovorom i koji moraju biti fiksni, predstavlja bitan sastojak ugovora, odnosno da se ugovor smatra raskinutim po sili zakona ukoliko se izgradnja ne izvrši u ugovorenim rokovima, bez obveze osnivača prava građenja da nositelju prava građenja naknadi vrijednost radova do raskida ugovora o osnivanju prava građenja.
(6) U ugovoru o osnivanju prava građenja mora biti ugovoreno da će se ugovor raskinuti ako nad nositeljem prava građenja bude otvoren stečajni postupak ili bilo koji drugi postupak s ciljem prestanka njegovog pravnog subjektiviteta ili ovršni postupak u kojem je kao predmet ovrhe navedeno pravo građenja.
(7) U ugovoru o osnivanju prava građenja mora biti ugovoreno da ispunjavanje uvjeta iz ponude temeljem kojih je sklopljen ugovor predstavlja bitan sastojak ugovora, te da osnivač prava građenja ima pravo, ukoliko utvrdi da nositelj prava građenja više ne ispunjava te uvjete, raskinuti ugovor.
(8) Ukoliko se ugovor o osnivanju prava građenja raskida krivnjom nositelja prava građenja, osnivač prava građenja može u roku od 30 dana od dana raskida ugovora pozvati nositelja prava građenja da o svom trošku i riziku ukloni izvedene radove, ili to može o trošku nositelja prava građenja izvršiti osnivač prava građenja.
(9) Ugovor o osnivanju prava građenja mora sadržavati odredbu kojom nositelj prava građenja dozvoljava osnivaču prava građenja da bez njegovog daljnjeg pitanja ili odobrenja izvrši brisanje prava građenja u slučaju neizvršavanja ugovornih obveza u rokovima i na način određen ugovorom, te ispunjenja uvjeta iz stavaka 2. i 3. ovoga članka.
(10) Ugovor o osnivanju prava građenja dostavit će se nadležnom državnom odvjetništvu radi upućivanja prijedloga za upis prava građenja u zemljišnim knjigama nadležnog suda.
III. OSNIVANJE PRAVA SLUŽNOSTI
Članak 24.
(1) Nadležna tijela osnivaju pravo služnosti na nekretninama u skladu s prostornim planom i aktom za provedbu prostornog plana izdanim na temelju posebnih propisa kojima se uređuju prostorno uređenje i gradnja te u drugim slučajevima kada je to propisano posebnim propisom.
(2) Pravo služnosti osniva se neposrednom pogodbom, uz naknadu određenu sukladno članku 5. ove Uredbe, osim kada je posebnim propisom propisano da se naknada za osnovano pravo služnosti ne plaća.
(3) Ovisno o ukupno utvrđenoj visini naknade za umanjenje tržišne vrijednosti nekretnine uslijed osnivanja prava služnosti, odluku o osnivanju prava služnosti donosi gradonačelnik, gradsko vijeće, župan, županijska skupština, društvo Državne nekretnine d.o.o., ministar ili Vlada Republike Hrvatske, sukladno odredbama Zakona.
(4) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, Ministarstvo će osnovati pravo služnosti neposrednom pogodbom uz naknadu sukladno članku 4. ove Uredbe, u svrhu izgradnje građevina za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije, ako se navedene građevine grade na nekretnini, u korist investitora koji je kao najpovoljniji ponuditelj izabran u postupku javnog natječaja za dodjelu energetskog odobrenja provedenog od strane tijela nadležnog po posebnom zakonu.
(5) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, Ministarstvo je nadležno za osnivanje prava služnosti neposrednom pogodbom uz naknadu na nekretninama, sukladno članku 4. ove Uredbe, u korist investitora koji je kao najpovoljniji ponuditelj izabran u postupcima propisanim zakonom kojim se uređuje istraživanje i eksploatacija ugljikovodika.
(6) Kada zaprimi zahtjev za osnivanje prava služnosti iz stavaka 4. i 5. ovoga članka Ministarstvo će obavijestiti nadležno tijelo kojem su povjereni poslovi upravljanja nekretninom koja je predmet zahtjeva, a nekretninom će raspolagati Ministarstvo.
(7) Sredstva ostvarena osnivanjem prava služnosti iz stavka 1. ovoga članka dijele se u skladu s člankom 13. stavkom 7. i člankom 14. stavkom 7. Zakona.
(8) Sredstva ostvarena od osnivanja prava služnosti sukladno stavcima 4. i 5. ovoga članka prihod su državnog proračuna Republike Hrvatske.
Članak 25.
(1) Podnositelj zahtjeva dužan je pored osnovne dokumentacije iz članka 4. ove Uredbe uz zahtjev za osnivanje prava služnosti na nekretninama dostaviti i geodetsku skicu ili elaborat nepotpunog izvlaštenja za potrebe osnivanja prava služnosti, izrađeni od strane ovlaštenog inženjera geodezije, s ucrtanom trasom služnosti na kojima su iskazane površine za izvršavanje prava služnosti.
(2) Geodetska skica ili elaborat nepotpunog izvlaštenja iz stavka 1. ovoga članka predstavlja sastavni dio ugovora (odluke) o osnivanju prava služnosti.
Članak 26.
(1) Naknada za osnovano pravo služnosti plaća se jednokratno i to u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ugovora o osnivanju prava služnosti, ukoliko posebnim propisima nije drugačije određeno.
(2) Naknada za osnovano pravo služnosti koja prelazi ukupni iznos od 15.000,00 eura može se platiti i u jednakim godišnjim obrocima.
(3) Prvi obrok naknade mora se uplatiti u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ugovora o osnivanju prava služnosti, a svaki sljedeći obrok dospijeva na naplatu na dan koji po broju i mjesecu odgovara danu dospijeća prvoga obroka.
(4) Ugovorom o osnivanju prava služnosti uredit će se broj rata i odrediti rok u kojemu nositelj prava služnosti mora izvršiti uplatu zadnje rate naknade, a plan otplate naknade za osnovano pravo služnosti je sastavni dio ugovora.
(5) Kada se naknada za osnovano pravo služnosti plaća u obrocima, nositelj prava služnosti je dužan prije potpisivanja ugovora o osnivanju prava služnosti nadležnom tijelu predati bjanko zadužnicu radi osiguranja pravovremenog i urednog izvršenja obveza iz ugovora.
(6) Godišnji iznos naknade za osnovano pravo služnosti iz stavka 2. ovoga članka indeksirat će se za svaku godinu u odnosu na prethodnu na osnovi korištenja stope inflacije izračunate na temelju podataka indeksa potrošačkih cijena kojeg objavljuje Državni zavod za statistiku, za cijelo razdoblje trajanja ugovora, a promjena visine naknade za osnovano pravo služnosti utvrđuje se od prvoga dana u mjesecu koji slijedi iza objave indeksa potrošačkih cijena Državnog zavoda za statistiku za prethodnu kalendarsku godinu.
(7) U slučaju osnivanja prava služnosti temeljem članka 24. stavaka 4. i 5. ove Uredbe, pravo služnosti osnovat će se na rok na koji je investitoru utvrđen radni vijek trajanja energetskog postrojenja, a najduže do 30 godina, odnosno na rok na koji mu je sukladno posebnom zakonu odobreno istraživanje i eksploatacija ugljikovodika, odnosno istraživanje i eksploatacija geotermalnih voda.
(8) U slučaju osnivanja prava služnosti u svrhu eksploatacije mineralne sirovine sukladno zakonu kojim se uređuje rudarstvo, pravo služnosti će se osnovati na rok na koji je izdana koncesija za eksploataciju mineralne sirovine.
(9) Ugovor o osnivanju prava služnosti dostavit će se nadležnom državnom odvjetništvu radi upućivanja prijedloga za upis prava služnosti u zemljišnim knjigama nadležnog suda.
IV. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 27.
Danom stupanja na snagu ove Uredbe prestaje važiti Uredba o postupcima koji prethode sklapanju pravnih poslova raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu osnivanju prava građenja i prava služnosti (»Narodne novine«, broj 95/18.).
Članak 28.
Ova Uredba stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 022-03/24-03/132
Urbroj: 50301-27/27-25-6
Zagreb, 22. svibnja 2025.
Predsjednik
mr. sc. Andrej Plenković, v. r.