Razvojni sporazum Sjever Hrvatske - u proteklih 10 godina za projekte na sjeveru Hrvatske plasirano je 3 milijarde eura

Predsjednik Vlade Andrej Plenković i članovi Vlade održali su danas u Termama Tuhelj sastanak sa županima uključenim u Razvojni sporazum za Sjever Hrvatske, sa željom da od njih izravno čuju što su stvarni prioriteti na koji zajednički mogu staviti financijski fokus, bilo iz domaćih, europskih ili međunarodnih izvora financiranja.

Govoreći u uvodnom dijelu sastanka o politici ravnomjernog regionalnog razvoja, premijer Plenković podsjetio je da je u saborsku proceduru upućen novi Zakon o ravnomjernom regionalnom razvoju koji ima nekoliko ciljeva.
 
Prvi je politiku i praksu u posljednjih deset godina, koja je bila utemeljena na sustavnom dijalogu sa županijama, gradovima i općinama te funkcionalnoj i fiskalnoj decentralizaciji, to jest omogućavanju većih prihoda svim jedinicama lokalne i područne samouprave, nastaviti na intenzivniji način u cilju realizacije razvojnih projekata.
 
Cilj te politike, naglasio je, bio je da Hrvatska napreduje u svim krajevima, s obzirom da nisu svi krajevi u istoj poziciji jer, objektivno gledajući, geografski položaj bitno utječe na ekonomski i demografski razvojni stupanj.
 
Stoga želimo svima postupno omogućiti jednake šanse, od prometne, preko obrazovne, zdravstvene i socijalne infrastrukture pa do stvaranja preduvjeta za ulaganje, a time i kreiranje novih radnih mjesta, poručio je.
 
Osobito je to važno za one krajeve gdje je u proteklom razdoblju depopulacija bila izraženija, kazao je premijer, dodajući da je niska stopa nataliteta horizontalni problem Europske unije, a što je zemlja malobrojnija, to je taj problem vidljiviji, naglasio je. U tom je kontekstu naveo da se u demografske mjere ulaže 820 milijuna eura u ovoj godini.
 
Institucionalizacija sustavnog dijaloga sa županijama
 
Drugi cilj novog zakona jest institucionalizacija suradnje sa županijama po uzoru na provedbu programa Slavonija, Baranja i Srijem, kao i ovoga za Sjever Hrvatske, za jadranske županije i središnju Hrvatsku.
 
„Imat ćemo četiri sustavna dijaloga fokusirana na prioritete u pojedinim krajevima Hrvatske“, pojasnio je i istaknuo kako će novi zakon učiniti bržom provedbu projekata i bolje razumijevanje onoga što su zajednički prioriteti.
 
Govoreći konkretnije o Razvojnom sporazumu za sjever Hrvatske, premijer je izrazio zadovoljstvo što je velik broj projekata ili u visokoj fazi realizacije ili pred dovršetkom, dodajući da su, nažalost, potresi pogodili i taj dio Hrvatske pa su velika sredstva morala biti osigurana i usmjerena u post-potresnu obnovu.
 
U tom je kontekstu istaknuo da je do sada za obnovu nakon potresa potrošeno 4 milijarde i 360 milijuna eura, dodajući da se radi o ogromnim sredstvima koja su kombinirana iz nekoliko izvora - Fonda solidarnosti, Instrumenta EU iduće generacije kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti i iz državnog proračuna.
 
Naveo je i brojna ulaganja u kontinentalni turizam, kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, istaknuvši da ona nikada nisu bila veća.
 
U proteklih desetak godina za projekte na sjeveru Hrvatske plasirano je 3 milijarde eura, istaknuo je predsjednik Vlade poručivši da na razini Vlade nitko ne gleda gdje je koja politička opcija na vlasti, nego svi rade za hrvatske interese jednako angažirano u svakom kraju Hrvatske.

Uspjeh politike lovljenja koraka
 
Politiku ravnomjernog regionalnog razvoja stavit ćemo u kontekst šireg napora onoga što Hrvatska radi na razini Europske unije, poručio je premijer Plenković.
 
Slabije razvijenim županijama želimo pomoći da budu bliže onima koje su više razvijene, a isto činimo s državom na razini Europske unije, dodao je.
 
U tom je kontekstu podsjetio da je Hrvatska 2016. bila na 61 posto prosjeka razvijenosti Europske unije prema kriteriju BDP per capita, a danas je na 78 posto, što znači da smo, primjerice, dostigli Mađarsku koja je u Europsku uniju ušla 10 godina prije nas.
 
„To je vidljivo ostvarenje te politike lovljenja koraka s onima koji su razvijeniji“, kazao je dodajući da su na to bili fokusirani i napori za gospodarski rast i veću zaposlenost.
 
Danas u Hrvatskoj radi 300 tisuća ljudi više nego prije deset godina, istaknuo je, a nezaposlenost je praktički na razini prirodne nezaposlenosti, što svjedoči o vibrantnom i dinamičnom tržištu rada.  
 
Govoreći o prioritetima Vlade u trećem mandatu, predsjednik Vlade istaknuo je daljnji gospodarski rast i nastavak ulaganja, dodajući da se zato radi na jačanju pravnog okvira poticanja ulaganja, cijelog sustava digitalizacije i fiskalizacije te rasterećenju poduzetnika.
 
Najavio je da će se u petak održati posebna tematska sjednica Vlade na kojoj će sudjelovati glavni tajnik OECD-a i predstaviti hrvatskoj javnosti gospodarsko izvješće.
 

Ministar Bačić predstavio novi Zakon o priuštivom stanovanju
 
Potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić predstavio je mjere stambene politike i prijedlog novog Zakona o priuštivom stanovanju u cilju osiguranja priuštivog stanovanja.
 
„Vlada je u ožujku donijela Nacionalni plan stambene politike do 2030. godine, a u prosincu je Europska komisija donijela Europski plan za priuštivo stanovanje. Na temelju našeg plana stambene politike trebali bismo donijeti sedam zakona, a njih pet je već doneseno. Nacrt Zakona o priuštivom stanovanju bit će tijekom siječnja u prvom čitanju, a nadam se tijekom veljače i Zakon o najmu stanova“, rekao je ministar Bačić te podsjetio na dosadašnje aktivnosti koje se provode.
 
„Do sada smo već proveli, krajem 2024. i tijekom 2025. godine, svojevrsnu reformu. Uveden je porez na nekretnine, povećali smo porez na kratkoročni najam i ograničili kratkoročni najam u višestambenim zgradama. Te mjere učinile su da je u prvoj godini provedbe Porezna uprava utvrdila 25 postotno povećanje ugovora o najmu, a prema turističko-statističkim podacima 14 posto ugovora o kratkoročnom najmu pretočeno je u dugoročni najam“, istaknuo je ministar Bačić. Podsjetio je i na potpore koje su uvedene izmjenama i dopunama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji.
 
„Uveli smo mjeru povrata 50 posto poreza na dodanu vrijednost i 3 posto povrata poreza za promet nekretnina za stjecanje prve stambene nekretnine i dosad smo realizirali preko 2500 takvih ugovora i isplatili preko 19 milijuna eura. Drugi projekt koji smo također realizirali je stambeno zbrinjavanje mladih na potpomognutim područjima i za pet županija sa sjevera Hrvatske osigurali smo 82 stana u 12 višestambenih zgrada i sklopili ugovore za 20 obiteljskih kuća, ukupno 102 stambene jedinice“, istaknuo je ministar Bačić.
 
Dodao je da se ubrzala realizacija izgradnje po modelu POS te je položen kamen temeljac u Karlovcu, Osijeku, Trogiru i Novalji, a slijedi izgradnja u Kumrovcu, Omišlju, Vrsaru, Kostreni i Punatu. U tijeku je javni poziv za priuštivi najam kojom se poziva vlasnike stanova da iznajme svoje stanove državi za priuštivo stanovanje. Poziv APN-a je otvoren do 15. veljače.
 
Prijedlog Zakona o priuštivom stanovanju upućen je u proceduru donošenja. 
 

• PREZENTACIJA ministra 

Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković govorila je o projektima zaštite okoliša i zelene tranzicije na području Sjeverne Hrvatske i novim mogućnostima u okviru Modernizacijskog fonda u 2026.

Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman predstavila je ulaganja u Sjever Hrvatske i prilike za regionalni razvoj u novom Višegodišnjem financijskom okviru.
 
Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan izvijestio je o ulaganjima u pravosudnu infrastrukturu na području sjevera Hrvatske.
 
Uručeni ugovori vrijedni 53 milijuna eura  
 
Uoči sastanka, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman, ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković i ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs uručili su ugovore korisnicima iz svojih resora.
 
Ukupno je uručeno 29 ugovora vrijednih 53 milijuna eura za brojne projekte na sjeveru Hrvatske, kazao je predsjednik Vlade, usmjerenim razvoju i konkurentnosti poljoprivrede i gospodarstva te izgradnje infrastrukture, osobito obrazovne.
 
U kontekstu ulaganja u obrazovnu infrastrukturu premijer je podsjetio na ciklus vrijedan 2,7 milijardi eura, kazavši da takva ulaganja Hrvatska nije vidjela od bana Mažuranića.
 
Jasni ciljevi tog ulaganja su da do kraja ovoga desetljeća svako dijete u svakom kraju Hrvatske ima osigurano mjesto u dječjem vrtiću, a da je sustav osnovnoškolskog obrazovanja baziran na jednosmjenskoj i cjelodnevnoj nastavi.
 
U tom je kontekstu naveo da je u rujnu prošle godine otvoren Centar za odgoj i obrazovanje u Čakovcu, sličan onome u Krapinsko-zagorskoj županiji, koji pokazuje visoki stupanj socijalne osjetljivosti Vlade, županije, gradova i svih drugih koji su uključeni u pomoć onima kojima je potreban poseban oblik skrbi.

Izvor: Vlada/MPGI

Pisane vijesti | Informacija | Stambena politika