Obnova zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba i Krapinsko-zagorske županije

 Stranica ažurirana 22. siječnja 2022. godine

             

Hrvatski sabor izglasao je 5. veljače 2021. godine Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije ("Narodne novine" broj 102/2010/21117/21). 

Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 10. prosinca 2021. donijela Program mjera obnove zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije ("Narodne novine" broj 137/21) koji sadrži osnovne informacije za podnošenje zahtjeva za obnovu kao i pojašnjenja vezana uz samu proceduru podnošenja zahtjeva na temelju utvrđenog stupnja oštećenja zgrade. 

Novčana pomoć za obnovu može se zatražiti prije, u tijeku i nakon završetka obnove 

Isplata novčane pomoći za konstrukcijsku obnovu detaljno je propisana u Programu mjera a njenu isplatu građani mogu zatražiti prije početka, u tijeku i nakon završetka obnove odnosno po izradi izvješća nadzornog inženjera.

Novčana pomoć

  • prije početka obnove - isplaćuje se jednokratno na račun obvezne pričuve i odnosi se isključivo na zgrade koje imaju upravitelja 
  • u tijeku obnove - isplaćuje se temeljem računa ispostavljenih po pojedinačno okončanim radovima, odnosno ovjerenim privremenim i okončanim situacijama
  • nakon završene obnove - isplaćuje se po završenim radovima i izvješću nadzornog inženjera

Programom se ujedno propisuje način isplate novčane pomoći umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće tijekom ili nakon gradnje, kao i  način provedbe organizirane obnove nekonstrukcijskih elemenata zgrada, a omogućava se i vođenje jednog postupka za uklanjanje i gradnju obiteljske kuće radi učinkovitosti i ekonomičnosti postupka.

Vlasnici u okviru samoobnove mogu izvršiti rekonstrukciju postojeće zgrade i izvan postojećih gabarita, sukladno propisima o gradnji odnosno mogu ishoditi građevinsku dozvolu, a vlasniku se daje mogućnosti i da sam gradi zamjensku obiteljsku kuću na temelju tipskog projekta.

Programom je definirano i samo opremanje zamjenskih obiteljskih kuća koje se grade u organiziranoj obnovi, te je uređeno pitanje stambenog zbrinjavanja davanjem u vlasništvo stana odgovarajuće veličine ili davanjem stana u najam.

Ministarstvo je do 31. prosinca 2021. godine za popravak krovišta, zabata, dimnjaka, stubišta i dizala odobrilo povrat u iznosu od 82.148.163,70 kuna.
 

Građani oslobođeni troškova konstrukcijske obnove

Izmjenama Zakona o obnovi građani su oslobođeni obveze sufinanciranja troškova konstrukcijske obnove. Iste će financirati Republika Hrvatska i jedinice regionalne samouprave i to u omjeru 80% - 20%, dok će na području na kojem je proglašena katastrofa financiranje i dalje biti u stopostotnom iznosu od strane države.

Ujedno, u postupcima obnove više nije potrebno utvrđivati složene imovinsko-pravne odnose te se ukida zabrana raspolaganja obnovljenom nekretninom, kao i obveza upisa založnoga prava na istoj.
 
Postupci javne nabave ubrzat će se zbog donošenja ​Pravilnika o provedbi postupka nabave roba, usluga i radova za postupke obnove kojim se uređuju pravila o postupku nabave robe, usluga i radova čija je procijenjena vrijednost manja od europskih pragova, kao i pravila žalbenog postupka. 

Nepostojeće zgrade također se mogu obnoviti ukoliko je u njoj stanovao vlasnik ili srodnik vlasnika na dan potresa, osim u slučaju da se radi o zgradama koje se ne mogu ozakoniti, sukladno Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. To znači da se neće obnavljati one nepostojeće zgrade koje se nalaze na mjestima na kojima su predviđeni magistralni koridori ili drugim javno zaštićenim područjima, sukladno postojećim prostornim planovima, odnosno ukoliko na dan potresa u njima nitko nije živio. Također, otvara se mogućnost gradnje stambeno-poslovnih i višestambenih zgrada na područjima na kojima je proglašena katastrofa te će se time omogućiti revitalizacija i urbanizacija navedenih područja.
 
Od sada je u primjeni i uređeniji, djelotvorniji i brži način uklanjanja uništenih obiteljskih kuća i drugih uništenih zgrada čiji ostaci neposredno prijete sigurnosti ili zdravlju ljudi. Naime, razorni potresi koji su pogodili Republiku Hrvatsku uzrokovali su da je određen broj zgrada na pogođenim područjima uništen do te mjere da ih je nužno ukloniti. Dosadašnji model rješavanja ovog pitanja uključivao je prvenstveno suglasnost vlasnika odnosno svih suvlasnika, a izmjenama Zakona omogućeno je donošenje takve odluke suglasnošću većine suvlasnika.

Iznimno, ukoliko je određena zgrada ili obiteljska kuća oštećena do te mjere da ju je potrebno ukloniti jer predstavlja neposrednu prijetnju za sigurnost i zdravlje ljudi (utvrđuje građevinski inspektor), isto će se moći provesti i bez suglasnosti vlasnika, a za postupak provedbe nadležan je Državni inspektorat.
 
U slučaju potrebe uklanjanja višestambene ili stambeno-poslovne zgrade, Republika Hrvatska vlasniku stana, na njegov zahtjev, u vlasništvo može dati stan odgovarajuće veličine, uz obvezu prenošenja vlasništva zemljišta na kojem se nalazila uklonjena zgrada u korist Republike Hrvatske.

Isto tako, u slučaju potrebe uklanjanja obiteljske kuće, Republika Hrvatska može vlasniku kuće, na njegov zahtjev, u vlasništvo dati zamjensku kuću.

Privremeno stambeno zbrinjavanje na području Grada Zagreba i Krapinsko-zagorske županije financira i provodi Fond za obnovu, dok istu nadležnost na područjima pogođenim potresom na kojima je proglašena katastrofa ima Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje. Stambeno zbrinjavanje provodi se na temelju popisa i drugih podataka i obavijesti koje dostavljaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.


Kako do obnove i dodjele novčanih sredstava?

Sukladno Zakonu o obnovi zgrada oštećenih potresom i Programu mjera obnove zgrada oštećenih potresom, uklanjanje oštećenih zgrada, odnosno njihova obnova te gradnja zamjenskih obiteljskih kuća i stambeno zbrinjavanje osoba pogođenih potresom provodi se na temelju odluka i rješenja Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. 

Odgovarajući obrazac za podnošenje zahtjeva može se preuzeti niže: 


Zahtjevi se predaju Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine u Zagrebu, Ulica Republike Austrije 20: 
 
  • osobno u pisarnici  
  • preporučeno poštom s naznakom: „Zahtjev – obnova nakon potresa“
  • u Informativnom centru obnova, Ulica kneza Mislava 2 u Zagrebu
  • u izmještenim uredima Ministarstva:  
    • Sisak,: Ulica Ivana Kukuljevića Sakcinskog 1;  
    • Petrinja: Trg Stjepana Radića 8;  
    • Glina: Trg bana Josipa Jelačića 2;  
  • pomoću aplikacije e-Obnova (https://eobnova.gov.hr) u sustavu e-Građani. 

Rok za podnošenje svih zahtjeva je 31. prosinca 2023. 

Napomenimo i kako će se postupci koji su već pokrenuti temeljem ranijeg zakonskog okvira dovršiti prema odredbama izmjena Zakona, ukoliko je isti povoljniji za stranku.

U slučaju dodatnih pitanja i pojašnjena građani se mogu svakodnevno obratiti u Informativni centar "Obnova" u Zagrebu (Ulica kneza Mislava 2.), u Međuresorni ured u Petrinji (Trg Stjepana Radića 8) kao i u izmještene urede Ministarstva u Sisku i Glini.

Radno vrijeme centra "Obnova" je od ponedjeljka do petka u vremenu od 9 - 17 sati, te subotom od 8 - 13 sati. Informacije se mogu dobiti i na telefon 01/3782 117 (radnim danom od 9:00 do 14:00 sati) te putem e-pošte: potres@mpgi.hr

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine je do 21. siječnja 2022. godine zaprimilo ukupno 15.447 zahtjeva za obnovu ili uklanjanje građevina, gradnju zamjenskih kuća, dodjelu novčane pomoći ili oslobođenje od financijske obveze vlasnika. Izdano je 3.668 odluka, rješenja i zaključaka koji su proslijeđeni provedbenim tijelima za obnovu (Fondu za obnovu i Središnjem uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje).
 
 


Sufinanciranje kondenzacijskih bojlera i kondenzacijskih kotlova

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost proveo je dva natječaja za nabavu kondenzacijskih bojlera i kondenzacijskih kotlova za zgrade koje su stradale u potresu. Tu je mjeru iskoristilo preko 7.100 korisnika a za tu je namjenu isplaćeno 57 milijuna kuna.

Dodatne infomacije mogu se dobiti pozivom na 01/6448-402, 01/6448-414 i 01/5391-959, kao i dostavljanjem upita elektroničkom poštom na adresu bojleri2020@fzoeu.hr.  


Najamnina za zamjenski smještaj

Ministarstvo je za financiranje najamnina osobama čiji su objekti stradali u potresima raspisalo pet javnih poziva. Sufinanciranjem najamnina te smještaja obuhvaćeno je više od 1.000 osoba te su za tu namjenu osigurana sredstva iz Fonda solidarnosti EU. Prijave za financiranje najamnine moguće su do 17. lipnja 2022. godine. Javni poziv

Za financiranje najamnina do 17. prosinca 2021. godine isplaćeno je 30,52 milijuna kuna, od čega 18,64 milijuna kuna za sufinanciranje najma građanima i kućanstvima te 11,88 milijuna kuna za financiranje troškova smještaja u Hostelu Arena.
 

Oslobađanje najamnine za državne nekretnine stradale u potresu

Obveze plaćanja zakupnine, najamnine i naknade za korištenje stanova i poslovnih prostora u vlasništvu države, a oštećenih u potresu,  oslobođeni su najmoprimci i korisnici s područja Sisačko-moslavačke, Karlovačke, Zagrebačke, Krapinsko-zagorske županije i Grada Zagreba. Odluku o tome donijela je Vlada dana 4. ožujka 2021. godine, a nastavno i Skupština Društva Državne nekretnine d.o.o.
 
Najmoprimci i korisnici državnih nekretnina su oslobođeni plaćanja počevši od siječnja 2021. pa do ponovne mogućnosti korištenja poslovnih prostora i stanova oštećenih u potresu.
 
Obveze plaćanja  oslobođeni su najmoprimci, zakupoprimci i korisnici nekretnina koji  imaju stupanj oštećenja neuporabljivo (oznake N1 i N2) te ne koriste prostor. 


Financijska sredstva za obnovu 

Štete izazvane potresima su ogromne, radi se o 86 milijardi kuna za Zagreb i okolicu i 41,6 milijardi kuna za Banovinu, što je oko 128 milijardi kuna stoga je bilo potrebno osigurati dostatna sredstva iz europskih i međunarodnih izvora kako bi se ovaj skupi i dugotrajni proces mogao provesti. 

Iz Fonda solidarnosti Europske unije, za štetu nastalu kao posljedica potresa iz ožujka 2020., nakon predujma uplaćenog krajem kolovoza 2020. godine, u prosincu 2020. godine Europska komisija uplatila je u proračun Republike Hrvatske preostali dio novčane pomoći iz Fonda solidarnosti EU, što ukupno iznosi 683 milijuna eura za potres s epicentrom u Zagrebu koji je pogodio glavni grad u ožujku 2020. 

Prvi pozivi na dostavu projektnih prijedloga objavljeni su već u siječnju 2021. godine, a do 31. prosinca 2021. godine objavljeno je 14 poziva. Zaprimljeno je 483 projektnih prijedloga u vrijednosti od 11,6 milijardi kuna te je sklopljeno 282 ugovora u vrijednosti od 8,2 milijardi kuna, što uključuje financiranje iz FSEU, ali i drugih izvora. 

Dodatno, pored sredstava koja su na raspolaganju iz Fonda solidarnosti EU, dio sredstava za obnovu planiran je iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021-2026, kroz inicijativu obnove zgrada za što je planirano 5,9 milijardi kuna. 

Kada je riječ o međunarodnim financijskim institucijama, potpisan je zajam od 200 milijuna dolara od Svjetske banke od čega je 180 milijuna dolara namijenjeno za oporavak i obnovu nakon potresa, 15 milijuna dolara za nadzor i pripravnost javnog zdravstva, te 5 milijuna dolara za upravljanje projektom. 
 

Program dodjele državnih potpora za nadoknadu štete prouzročene potresom 

Program dodjele državnih potpora za nadoknadu štete prouzročene potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije stupio je na snagu dana 14. lipnja 2021. godine. Programom se definiraju ciljevi, uvjeti i postupci za dodjelu državnih potpora za nadoknadu štete na poslovnim zgradama i dijela zgrada u kojima se obavlja gospodarska djelatnost, a koja je nastala kao posljedica potresa 22. ožujka 2020. u Zagrebu i okolici te potresa 28. i 29. prosinca 2020. godine s epicentrom u Gradu Petrinji. 

 

Dodatne informacije i pomoć građanima 

Građani se u slučaju bilo kakvih pitanja i nedoumica mogu obratiti u Informativni centar  „Obnova“ na lokaciji Ulica kneza Mislava 2. u Zagrebu gdje mogu dobiti sve važne informacije, ali i savjete za postupak obnove. Radno vrijeme samog centra je od ponedjeljka do petka u vremenu od 9:00 do 17:00 sati odnosno u subotu od 08:00 do 13:00 sati. Informacije se mogu dobiti na telefon 01/3782 117 (radnim danom od 09:00 do 14:00 sati) i na e-mail: potres@mpgi.hr 

Infomativni centar "Obnova" je zajednički informativni centar Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Fonda za obnovu i Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, koji je osnovan sa ciljem pomoći građanima s područja grada Zagreba i okolnih županija, čije su nekretnine stradale u nekom od prošlogodišnjih potresa. Službenici Ministarstva, Fonda i Središnjeg državnog ureda tako na jednom mjestu građanima pružaju savjete i daju im sve potrebne informacije vezane uz sam postupak obnove, od podnošenja zahtjeva i prikupljanja potrebne dokumentacije, pa sve do samog procesa realizacije. Također, pravnu podršku u sklopu ovog centra pruža i Pravna klinika Pravnog fakulteta u Zagrebu a pravni savjeti mogu se zatražiti i telefonski, svakim radnim danom u vremenu od 10 do 12 sati, odnosno srijedom i četvrtkom i od 17 do 19 sati na broj 097 6529 903.  

Informacije o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Sisačko-moslavačke, Kralovačke i Zagrebačke županije dostupne su na sljedećoj poveznici: https://mpgi.gov.hr/vijesti/11384

 

Pomoć za obnovu nakon potresa

Otvoren je službeni račun Državne riznice za donacije financijskih sredstava u akciji "Pomoć za obnovu nakon potresa".