Financijska sredstva za obnovu

Štete izazvane potresima su ogromne, radi se o 86 milijardi kuna za Zagreb i okolicu i 41,6 milijardi kuna za Banovinu, što je oko 128 milijardi kuna stoga je bilo potrebno osigurati dostatna sredstva iz europskih i međunarodnih izvora kako bi se ovaj skupi i dugotrajni proces mogao provesti.

Prilikom obnove zgrada oštećenih potresom razlikujemo obnovu privatnih kuća od obnove infrastrukture i zgrada javne namjene.

Za obnovu privatnih kuća osiguravaju se sredstva državnog proračuna te proračuna županija dok se za obnovu infrastrukture i zgrada javne namjene koriste sredstva europskih fondova, konkretno Fonda solidarnosti Europske unije i NPOO-a kao i međunarodna sredstva (zajam Svjetske banke).

Kad govorimo o privatnim objektima, zahtjev za potporu pri konstrukcijskoj obnovi i cjelovitoj obnovi nudi dvije mogućnosti, organiziranu i samostalnu obnovu. Obnova se provodi temeljem odluka i rješenja Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine koje se zatim prosljeđuju Fondu za obnovu (za područje Grada Zagreba i Krapinsko-zagorske županije) ili Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje (za područje Sisačko-moslavačke, Karlovačke i Zagrebačke županije) radi provedbe na terenu.

Posljednjim izmjenama Zakona o obnovi (od 29. listopada 2021.) pojednostavljeni su postupci obnove na potresom pogođenim područjima te je stavljen veći naglasak na samoobnovu čime je omogućena isplata prije, tijekom ili nakon provedene obnove. Na taj način građani ne moraju ulaziti u nove kreditne aranžmane ako za iste nemaju mogućnosti, a isto tako ne trebaju čekati već mogu sami krenuti u nabavu projektne dokumentacije, ovlaštenih izvođača i nadzora radova, a država će im taj trošak nadoknaditi. Ujedno, omogućena je isplata novčane pomoći građanima umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće tijekom ili nakon gradnje, te vođenje jednog postupka za uklanjanje i gradnju obiteljske kuće radi učinkovitosti i ekonomičnosti postupka. Zahtjev za novčanu pomoć predaje se Ministarstvu.

Isplata se:

prije početka obnove - isplaćuje jednokratno na račun obvezne pričuve i odnosi se isključivo na zgrade koje imaju upravitelja
u tijeku obnove - isplaćuje temeljem računa ispostavljenih po pojedinačno okončanim radovima, odnosno ovjerenim privremenim i okončanim situacijama
nakon završene obnove - isplaćuje po završenim radovima i izvješću nadzornog inženjera

Obrasci zahtjeva dostupni su OVDJE a rok za predaju zahtjeva za dodjelu novčane pomoći kao i za obnovu, rušenje i gradnju zamjenskih kuća je 31. prosinca 2023.

Fond solidarnosti Europske unije

Iz Fonda solidarnosti Europske unije, za saniranje štete potresom oštećenih zgrada uzrokovane zagrebačkim potresom dodijeljeno je ukupno 5,1 milijardi kuna pomoći. Predujam u visini od 668,7 milijuna eura isplaćen je Republici Hrvatskoj krajem 2020. godine.

Resorna ministarstva i provedbena tijela dosad su objavila 15 poziva za obnovu zgrada iz područja obrazovanja, kulturne baštine, prometne infrastrukture i zdravstva, te za potrebe osiguranja privremenog smještaja, a sredstva povlače izravno i Grad Zagreb i susjedne županije.

NPOO

Pored sredstava koja su na raspolaganju iz Fonda solidarnosti EU, dodatnih 5,9 milijardi kuna planirano je iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021-2026. kroz Inicijativu obnove zgrada.

Za 2021. godinu, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine je ispunilo sve potrebne indikatore, donijelo potrebne programe provedbe te su ustrojeni one stop shopovi (jedinstvene kontaktne točke za građane). U sljedećoj fazi implementacije slijedi priprema među-indikatora kako bi se do kraja ove godine izvršili planirani indikatore za 2022. godinu.

Zajam Svjetske banke

Kada je riječ o međunarodnim financijskim institucijama, potpisan je zajam u iznosu 183,9 milijuna eura od Svjetske banke, od čega je 165,5 milijuna eura namijenjeno za oporavak i obnovu nakon potresa, dok dio vezan uz pripravnost javnog zdravstva iznosi 13,8 milijuna eura.

Financijska sredstva dostupna iz navedenog zajma ugovorena su prema sljedećim alokacijama: 60% od ukupnog iznosa (93,8 milijuna eura) utrošit će se na zdravstveni sustav, obnovu zdravstvenih objekata i jačanje otpornosti gdje su pokrenuta tri projekta – projekt obnove KBC Zagreb ''Rebro'', Infektivna zarazna klinika Dr. Fran Mihaljević te Hrvatski zavod za javno zdravstvo Andrija Štampar, dok je preostalih 40% alokacije (62,5 milijuna eura) usmjereno na znanost i obrazovanje – obnovu i rekonstrukciju nove Strukovne škole u Petrinji i nove Ekonomske škole u Sisku čiji ugovori o izgradnji su potpisani u organizaciji Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, a u prisutnosti premijera Vlade Andreja Plenkovića i župana Sisačke-moslavačke županije Ivana Celjaka 29. prosinca 2021. godine.