Financijska sredstva za obnovu

Štete izazvane potresima su ogromne, radi se o 86 milijardi kuna za Zagreb i okolicu i 41,6 milijardi kuna za Banovinu, što je oko 128 milijardi kuna stoga je bilo potrebno osigurati dostatna sredstva iz europskih i međunarodnih izvora kako bi se ovaj skupi i dugotrajni proces mogao provesti. 

Iz Fonda solidarnosti Europske unije, za štetu nastalu kao posljedica potresa iz ožujka 2020., nakon predujma uplaćenog krajem kolovoza 2020. godine, u prosincu 2020. godine Europska komisija uplatila je u proračun Republike Hrvatske preostali dio novčane pomoći iz Fonda solidarnosti EU, što ukupno iznosi 683 milijuna eura za potres s epicentrom u Zagrebu koji je pogodio glavni grad u ožujku 2020. 

Prvi pozivi na dostavu projektnih prijedloga objavljeni su već u siječnju 2021. godine, a do 14. prosinca 2021. godine objavljeno je 14 poziva. Zaprimljeno je 436 projektnih prijedloga u vrijednosti od 11 milijardi kuna te je sklopljeno 255 ugovora u vrijednosti od 7,9 milijardi kuna, što uključuje financiranje iz FSEU, ali i drugih izvora. 

Dodatno, pored sredstava koja su na raspolaganju iz Fonda solidarnosti EU, dio sredstava za obnovu planiran je iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021-2026, kroz inicijativu obnove zgrada za što je planirano 5,9 milijardi kuna. 

Kada je riječ o međunarodnim financijskim institucijama, potpisan je zajam od 200 milijuna dolara od Svjetske banke od čega je 180 milijuna dolara namijenjeno za oporavak i obnovu nakon potresa, 15 milijuna dolara za nadzor i pripravnost javnog zdravstva, te 5 milijuna dolara za upravljanje projektom. 

Provedba FSEU za potres iz prosinca 2020.