Fond solidarnosti Europske unije

Dana 12. studenog 2020. godine Vlada je usvojila odluku kojom se utvrđuje način raspodjele 683,7 milijuna eura bespovratnih sredstava iz Fonda solidarnosti EU, odobrenih za financiranje sanacije šteta od potresa. Time je stvoren pravni okvir za koordinaciju, provedbu i nadzor sustava korištenja ovih sredstava. 

Odluka Vlade  sadrži priloge koji pobliže određuju vrste operacija koje će se provoditi, sredstva koja su za njih namijenjena, tijela koja su zadužena za pojedinu operaciju i područje primjene (Prilog 1 i Prilog 2).

Provedbena tijela raspisuju javne pozive za različite kategorije troška, na koje se javljaju krajnji korisnici. Nacionalno koordinacijsko tijelo za provedbu je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine a tijela odgovorna za provedbu financijskog doprinosa prema zaduženjima iz svoje nadležnosti su: Ministarstvo gospodarstva i održivoga razvoja, Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo kulture i medija, Ministarstvo obrane, Grad Zagreb, Zagrebačka županija, Krapinsko-zagorska županija te Fond za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije.  Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU) je neovisno revizorsko tijelo. 

Na trećoj Međuresornoj radnoj skupini za praćenje provedbe bespovratnih sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije namijenjenih za financiranje obnove Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije održanoj 29. prosinca 2020. godine, raspravljeni su nacrti javnih poziva, zajednička nacionalna pravila te je dogovorena dinamika i daljnje postupanje. Procedure su uređene zajedničkim nacionalnim pravilima za Fond Solidarnosti EU te se sukladno njima, pojedinačnim pozivom pobliže uređuju pitanja prihvatljivih prijavitelja i troškova. Svi troškovi koji su prihvatljivi u smislu odredbi Uredbe o osnivanju Fonda solidarnosti EU nastali od dana potresa, dakle od 22. ožujka 2020. mogu se, temeljem prihvaćenih projektnih prijedloga i sklopljenih ugovora, nadoknaditi. 

Podsjetimo, Republika Hrvatska je sukladno zaključku Vlade od 10. lipnja 2020. godine zatražila dodjelu bespovratnih sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije za saniranje posljedica prouzročenih potresom iz ožujka 2020. godine. 

Dana 23. studenog 2020. godine zastupnici Europskog parlamenta odobrili su na plenarnoj sjednici pomoć Hrvatskoj iz Europskog fonda solidarnosti za saniranje posljedica razornog potresa u Zagrebu 22. ožujka 2020. godine u visini od 683,7 milijuna eura.
 

Provedba FSEU za potres iz ožujka 2020.

Iz europskog Fonda solidarnosti Republici Hrvatskoj je krajem 2020. godine odobreno 683,7 milijuna eura financijske pomoći za saniranje posljedica potresa s epicentrom u Zagrebu. Resorna ministarstva, Grad Zagreb, Zagrebačka i Krapinsko-zagorska županija raspisali su javne pozive za obnovu infrastrukture na području obrazovanja, zdravstva, prometa te vodoopskrbe i odvodnje, osiguranje mjera preventivne zaštite i zaštite kulturne baštine te za potrebe osiguranja privremenog smještaja.

Prvi pozivi na dostavu projektnih prijedloga objavljeni su već u siječnju 2021. godine. Resorna ministarstva i provedbena tijela dosad su objavila 14 poziva za obnovu infrastrukture na vodoopskrbe i odvodnje, energetike, prometa, obrazovanja, zdravstva, za preventivnu infrastrukturu i zaštitu kulturne baštine, troškove službi spašavanja i osiguranja privremenog smještaja te sprečavanja erozije tla, a sredstva pomoći koriste se za naknadnu javnih troškova na područjima Grada Zagreba te Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije.
 
Po tim je pozivima do 31. prosinca 2021. godine zaprimljeno ukupno 483 projektnih prijedloga, ukupne vrijednosti oko 11,8 milijardi kuna, te je sklopljeno 282 ugovora u vrijednosti od 8,4 milijardi kuna, što uključuje financiranje iz FSEU, ali i drugih izvora. Od ugovorenih projektnih prijedloga u ukupnoj vrijednosti 11,8 milijardi kuna, od kojih se iz Fonda solidarnosti Europske unije financira udio od 5,1 milijarde kuna, a temeljem podnesenih zahtjeva za naknadnu sredstava isplaćeno je 119 milijuna kuna.
 

Provedba FSEU za potres iz prosinca 2020.

Sukladno Zaključku Vlade RH od 18. ožujka  2021. godine, Republika Hrvatska je poslala Europskoj komisiji Zahtjev za dodjelu sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije (EUSF) za saniranje šteta nastalih kao posljedica serije potresa s epicentrom na području Sisačko-moslavačke županije počevši od 28. prosinca 2020. godine, zajedno sa zahtjevom za isplatu predujma.

Procijenjena vrijednost ukupne izravne štete prouzročene „petrinjskim“  potresom, sukladno pravilima Europske unije, iznosi 41,6 milijardi kuna (41.633.410.427,00 HRK) odnosno 5,5 milijardi eura (5.508.740.811,00 EUR) što čini 10,21% BND-a (bruto nacionalnog dohotka) Hrvatske.

Temeljem Zahtjeva Republike Hrvatske, Europska komisija je 29. listopada 2021. godine predložila Europskom parlamentu i Vijeću da se Hrvatskoj dodijeli traženi iznos od 319,2 milijuna eura pomoći iz Europskog fonda solidarnosti. Postupak odobravanja toga prijedloga završen je 14. prosinca 2021. donošenjem Odluke o dodjeli od strane Europskog parlamenta.

Predujam u iznosu od 41 milijuna eura (41.325.507,00 Eur) isplaćen je Republici Hrvatskoj 2. kolovoza 2021. godine dok je ostatak od 277,8 milijuna eura isplaćen 30. prosinca 2021. godine.

Korištenje sredstava pomoći usmjereno je na obnovu infrastrukture i javnih ustanova na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije, Karlovačke županije, Varaždinske županije, Međimurske županije, Brodsko-posavske županije, Koprivničko-križevačke županije i Bjelovarsko-bilogorske županije i to za: 
 

  • vraćanje u ispravno radno stanje infrastrukture i pogona u energetskom sektoru, u području vodoopskrbe, upravljanja otpadnim vodama, telekomunikacija, prijevoza, zdravlja i obrazovanja;
  • pružanje privremenog smještaja i financiranje službi spašavanja, radi pokrivanja potreba pogođenog stanovništva;
  • osiguravanje preventivne infrastrukture i mjera zaštite kulturne baštine;
  • čišćenje područja pogođenih katastrofom, uključujući prirodna područja, u skladu s, kad je to primjereno, pristupima utemeljenima na ekosustavima te hitno obnavljanje pogođenih prirodnih područja kako bi se izbjegli neposredni učinci erozije tla.

 
Odlukom Vlade od 24. studenoga 2021. godine ("Narodne novine" broj 127/21143/21) definiran je sustav provedbe.  Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine je  Nacionalno koordinacijsko tijelo dok su za provedbu financijskog doprinosa prema nadležnosti određena resorna Ministarstva. Zajednička nacionalna pravila za provedbu donesena su 28. prosinca 2021. godine.

Resorna Ministarstva su do 5. siječnja 2022. godine pripremila 12 javnih poziva za obnovu zgrada iz područja obrazovanja, kulturne baštine, energetskog sektora, prometne infrastrukture, telekomunikacija i zdravstva, te za potrebe osiguranja privremenog smještaja, financiranje službi spašavanja kao i čišćenja područja pogođenih katastrofom te obnavljanje pogođenih prirodnih područja kako bi se izbjegli neposredni učinci erozije tla. 

U pripremi samih poziva sagledana su sva tijela koja su dosad već realizirala troškove prihvatljive za Fond solidarnosti, kako bi refundacijom tako nastalih troškova osigurali brzu realizaciju i primarno vratili već uložena sredstva, ali i osigurali dio sredstava za novo ugovaranje. 

Prema raspoloživim podacima, od već nastalih ili ugovorenih troškova u iznosu od oko 240 milijuna eura, gotovo 80 milijuna eura je dosad utrošeno na operacije čije financiranje je prihvatljivo iz Fonda solidarnosti, dok projekcije potreba po konkretnim projektima iskazanim na potresom pogođenom području sežu i do 760 milijuna eura. 

Rok za iskorištenje bespovratnih sredstva Europskog fonda solidarnosti ističe nakon 18 mjeseci od dana dodjele, odnosno krajem lipnja 2023. godine.