"U mreži prvog" o odluci Ustavnog suda o zaštićenim najmoprimcima

Ustavni je sud ukinuo Izmjene i dopune Zakona o najmu stanova kojim su se trebali riješiti odnosi između zaštićenih najmoprimaca i vlasnika stanova.

Utvrđeno je, među ostalim, da je država u osiguravanju vlasničkih prava najmodavaca, prekomjeran teret prebacila na zaštićene najmoprimce.

Što to sada znači za obje strane, kakav bi trebao izgledati novi model rješavanja tog problema, neka su od pitanja o kojima se govorilo u emisiji "U mreži Prvog".

Gosti su bili državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Željko Uhlir, odvjetnik Hrvatskog saveza udruge stanara Marko Fak te predsjednik udruge vlasnika "Proljeće" Ivan Matetić.

- Zakon od 1998. do 2018. nije nadopunjen, a imali smo presude Europskog suda za ljudska prava 2014. Mi smo se nadali da smo uspjeli zadovoljiti zakonom presudu te da smo uspostavili ravnotežu između najmodavaca i najmoprimaca. Pojačali smo ulogu države. Ovo što se dogodilo s Ustavnim sudom, mi ćemo razmotriti sve kada dobijemo kompletan tekst odluke, ističe državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Željko Uhlir.  

Marko Fak ispred Hrvatskog saveza udruge stanara kaže da su upozoravali da neustavnost određenih elemenata zakona, ali da Ministarstvo graditeljstva na čelu s bivšim ministrom Predragom Štromarom nije imalo sluha što sada dovodi i do toga da je zakon poništen.

- Na tome je zakonu trebalo zapravo raditi Ministarstvo pravosuđa, koje ima svoje resurse. A kada na tome radi Ministarstvo koje nije nadležno, onda imate ovakav rezultat, ističe Fak.

Uhlir kaže da je zakon dobio "zeleno svjetlo" Ministarstva pravosuđa, a potom i drugih državnih tijela te Sabora.

- Ustavni sud postoji ako se pronađe neka argumentacija, ne možemo diskutirati oko elemenata koje ne znamo dok ne dobijemo cijeli tekst.

- Ovo je za nas jedna potpuno čudna odluka. Činjenica je da je Hrvatska potpisala europsku konvenciju 1997. U članku 1. piše da svako fizičko ili pravno lice ima pravo na uživanje u svojoj imovini. Sabor je tu konvenciju ratificirao. Hrvatska se dužna pridržavati i poštivati te sva prava i obveze. Pogotovo se ne mogu ukidati prava koja su ostvarena i priznata od Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, ističe Ivan Matetić.

Odlukom Ustavnog suda ukinuta je odredba prema kojoj se od 2023. trebalo ići i s deložacijama, a spominjalo se i plaćanje najma po tržišnim cijenama.

- Mi smo zaprimili oko tisuću odaziva na javni poziv i oko 500 njih se izjasnilo da želi rješavanje ovoga pitanja. Žele zaštićeni najmoprimci da se njihov problem riješi putem POS-a. Sada imamo kvalitetniju osnovu za daljnji rad. Prije se govorilo o tisućama zaštićenih najmoprimaca, a sada vidimo da to nije tako, dodaje Uhlir.

Oko 3.500 stanova i oko 10 tisuća ljudi su zaštićeni najmoprimci u RH, iznosi Fak podatak iz 2011. godine, a prema kojem se vodilo i Ministarstvo u izradi zakona.

- Ne postoji obveza najmoprimaca da se javljaju. Mnogi se nisu javili jer su smatrali da je cijeli proces kompromitiran. Nije točno da se ljudi nisu javljali jer imaju druge nekretnine.

Matetić kaže pak da zaštićeni najmoprimci, njih više od 80%, imaju druge nekretnine.

- To su bogati ljudi u odnosu na druge građane, imaju visokovrijedne nekretnine. Svi ovi što najviše kukaju imaju više vrijednih nekretnina.

Fak dodaje da to sve skupa nije točno.

- Vlasništvo nad drugom nekretninom je razlog za otkaz Ugovora o najmu stana. Nitko tko je zaštićeni najmoprimac ne može imati drugu nekretninu. Postoji zakonska obveza i sudska praksa.