Kakva je podrška lokalnih samouprava u razvoju obnovljivih izvora energije

Bojan Linardić, ravnatelj Zavoda za prostorni razvoj pri Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, u svojoj prezentaciji uoči panela „Uloga jedinica lokalne samouprave u razvoju OIE“ govorio je o važnosti integracije obnovljivih izvora energije u prostorno planiranje. Naglasio je obvezujući karakter RED III direktive Europske unije, koja zahtijeva da države članice identificiraju tzv. „go-to“ zone, prioritetna područja za razvoj OIE. Te zone, kazao je, trebaju biti jasno prikazane u prostornim planovima kako bi se ubrzao razvoj projekata obnovljivih izvora i smanjile administrativne prepreke. Najavio je i da se pripremaju novi Zakon o prostornom uređenju te Zakon o gradnji, koji bi trebali omogućiti sustavno mapiranje svih prostornih podataka od značaja za nadležna javnopravna tijela.

„Prostorno planiranje mora biti temeljeno na pouzdanim i dostupnim podacima, a bez kvalitetne prostorne osnove nije moguće provoditi zelenu tranziciju na održiv način.“, naglasio je Linardić.

Na panelu o ulozi jedinica lokalne samouprave u razvoju OIE govorilo se o zakonodavnim novinama, praktičnim izazovima na terenu i potrebi za boljom međuresornom te međuinstitucionalnom usklađenošću.

Premužić: Do kraja godine dva nova zakona

Margareta Premužić, savjetnica specijalistica u Upravi za prostorno uređenje Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, u startu je najavila donošenje dva nova zakona do kraja godine te istaknula da se ne radi o izmjenama, nego o potpuno novoj regulativi.

Planiranje baterijskih postrojenja jedna je od novina tih zakona. Kako je pojasnila Premužić, predviđa se definiranje dvije vrste baterijskih sustava; onih koji su dio infrastrukture za postrojenja za proizvodnju OIE te samostalnih sustava za skladištenje koja se mogu planirati neovisno o samim postrojenjima za proizvodnju energije. Oba tipa morat će biti u blizini trafostanica, a primarna svrha bit će skladištenje energije iz vlastite proizvodnje radi stabilizacije mreže.

Arijana Andri, pročelnica Upravnog odjela za prostorno uređenje Bjelovarsko-bilogorske županije, govorila je o prilagodbi županije razvoju OIE projekata u uvjetima zakonskih promjena. Jedan od izazova svakako je, istaknula je, bio definiranje priključnih točaka i trafostanica koje do tada nisu bile planirane fleksibilno.

„Kada investitor dobije točku priključenja, to mora moći planirati i implementirati bez dodatnog administrativnog labirinta“, rekla je Andri, te istaknula da je dodatni izazov činjenica da se trećina županije Bjelovarsko-bilogorske županije nalazi unutar ekološke mreže, zbog čega je naglasila i potrebu za uravnoteženjem između zaštite okoliša i razvoja OIE projekata.

O problemima u usklađivanju lokalnih prostornih planova s projektima OIE govorila je i Vjeka Kniewald, direktorica razvoja u Croatian Green Energyju.

„Solarne i vjetroelektrane često su planirane kao građevine od državnog značaja, a ono što se na lokalnoj razini onda događa jest da budu neusklađene s planom niže razine. Ako smo neke dozvole već ishodili, a onda moramo ići u izmjenu prostornih planova, razvoj OIE projekta još se više produžuje. Ista riječ u jednom planu jedne županije znači jedno, a u drugom planu druge županije nešto drugo. To je velika prepreka za investitore.“, istaknula je  Kniewald.

Kolizija između zakona više razine i lokalnih prostornih planova

Marina Prusina, direktorica Odjela za upravljanje projektima u EnergoViziji, kazala je da se provedba propisa znatno razlikuje od županije do županije, pa čak ovisi i o pojedinom službeniku. „Imali smo slučajeve da godinu dana nakon što su zakoni promijenjeni, referenti još nisu bili upoznati s novim pravilima.“, rekla je Prusina koja poseban problem vidi u koliziji između zakona više razine i lokalnih prostornih planova, što često čini neke zahtjeve, poput traženja lokacijskih uvjeta, neprovedivima u praksi.

Načelnik općine Jasenice Stipe Vulić predstavio je primjer dobre lokalne prakse. U njegovoj se općini već nalaze dvije sunčane i jedna vjetroelektrana, i to na području bivše industrijske zone Bravar.

„Riječ je o prostoru bivše tvornice glinice, velikom projektu bivše države. Danas taj prostor koristimo za projekte u skladu s ciljevima EU i zelene tranzicije te dodao da dosad lokalna zajednica nije bila uključena pa su odlučili dodatno zaštititi interese lokalnog stanovništva i jasno komunicirati koristi koje OIE projekti donose.", rekao je Vulić.