Povijesna obnova Gornjega grada

  • Slika /Vijesti/2024/Travanj/4 travnja/VRH_9148.jpg

Predsjednik Vlade Andrej Plenković obišao je gradilišta pet zgrada kulturne baštine na zagrebačkom Gornjem gradu, koje su stradale u potresu, i kazao da je u tijeku povijesna obnova glavnoga grada za što je Vlada našla ogromna sredstva.

Nakon što je obišao gradilišta u pratnji potpredsjednika Vlade i ministra prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branka Bačića i ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek, Plenković je kazao da će obnova tih zgrada biti dovršena do kraja 2026. te da je riječ o novčanim sredstvima Fonda solidarnosti i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Na Gornjem gradu obnavlja se 20 zgrada od kojih 16 obnavlja Vlada Republike Hrvatske, a četiri Grad Zagreb.

Vladino izaslanstvo obišlo je cjelovitu obnovu Državnog arhiva grada Zagreba, projekt vrijedan 14 milijuna eura, projekt obnove Muzeja suvremene umjetnosti vrijedan 10 milijuna eura, Atelier Meštrović vrijedan 5,7 milijuna eura, Povijesni muzej vrijedan 20 milijuna eura i zgradu Državnog hidrometeorološkog zavoda vrijednu 30 milijuna eura.

Klinike i bolnice bit će "kao nove", a Gornji grad mjesto okupljanja

Dakle, obišli smo ukupno pet zgrada na Gornjem gradu, čija je obnova vrijedna više od 80 milijuna eura, kazao je Plenković i podsjetio da je do sada na obnovu od potresa Zagreba, Banovine i drugih županija oko Zagreba ukupno alocirano 3,5 milijarde eura.

''To je velika, povijesna obnova, obnova glavnoga grada za koju smo našli ogromna sredstva. Oko milijarda eura je iz izvora koji nisu europski, nego su ili nacionalni ili su to zajmovi Svjetske banke. Prema tome, sve što je relevantno, što se obnavlja u gradu Zagrebu, bile to škole, bile to bolnice, a praktički sve velike bolnice u gradu Zagrebu se trenutno obnavljaju'', kazao je Plenković i dodao da će bolnice KBC-a Zagreb, Sestara milosrdnica, Dječja bolnica, Infektivna klinika Fran Mihaljević, Merkur i Hrvatski zavod za javno zdravstvo biti kao nove.

Sve to govori o procesu koji je itekako zahtjevan, koji zahtjeva i umijeće koordinacije svih projekata i njihovu provedbu te velike građevinske kapacitete koji pridonose i gospodarskoj aktivnosti u Hrvatskoj.

''Mi ćemo s obnovom nastaviti. Želimo da Gornji Grad nakon ove povijesne obnove zaista bude mjesto okupljanja, mjesto gdje će institucije, prije svega kulturnog karaktera, otvoriti vrata i Zagrepčanima i svim turistima učiniti Gornji Grad još privlačnijim nego što je to bio i inače. U svakom slučaju, nastavljamo s dinamičnim procesom obnove i veselimo se da grad Zagreb zaista zasja u posebno dobrom izdanju kada se svi ovi projekti finaliziraju'', poručio je predsjednik Vlade.

Inflacija stagnira

Upitan o inflaciji, premijer je rekao da ona stagnira na 4,1 posto, kakva je bila i protekla dva mjeseca. Podsjetio je da su ove godine su uskršnji blagdani bili u ožujku što je dovelo do puno bolje predsezone i intenzivnije turističke aktivnosti nego što je to bilo prije.

Dodao je da statistički podaci Porezne uprave pokazuju da je u prva tri mjeseca ove godine izdano fiskaliziranih računa u vrijednosti od oko 8,3 milijarde eura, što je za milijardu i 150 milijuna više nego u prva tri mjeseca prošle godine. Najave pokazuju da će i glavna turistička sezona ove godine biti sjajna, a prema podacima HNB-a prihodi prošlogodišnje sezone narasli su na 14,6 milijardi eura. Podsjetio je da su prihodi od turizma 2016. godine bili 8,1 milijardu eura, što znači da su u proteklih osam godina mandata ove Vlade povećani za 80 posto.

Hrvatska brzo lovi korak s prosjekom EU

Kada se usporedi gospodarski rast Hrvatske od 2,8 posto u 2023. godini, tijekom koje je prosjek rasta u EU i eurozoni bio 0,5 posto, hrvatski gospodarski rast je pet puta veći nego prosjek EU i Hrvatska se sa 62 posto prosječne razvijenosti u 2016. godini popela na 76 posto.

Time je dosegla Mađarsku po prosječnoj razvijenosti, a Mađarska je ušla u EU 2004. godine, devet godina ranije, kazao je premijer dodavši da vrlo brzo lovimo korak s prosjekom EU po gospodarstvu i kvaliteti života.

''Kad smo radili Nacionalnu razvojnu strategiju projicirali smo da ćemo doći na 75 posto razvijenosti EU 2030. godine. Mi smo to ostvarili 6 godina ranije. Naš prvi zadatak nakon izbora će biti revidirati Nacionalnu razvojnu strategiju i postaviti sebi ambicioznije ciljeve'', poručio je.

Kada je riječ o inflatornim pritiscima, podsjetio je na paket pomoći od 7,7 milijardi eura tijekom višegodišnjih kriza. U vrijeme pandemije covida Vlada je isplatila 800 tisuća plaća za radnike u privatnom sektoru, održala na nogama 130 tisuća firmi i obrta u Hrvatskoj te spriječila zloguka proročanstva o 400 tisuća otpuštanja, o valovima stečajeva, o ugrozi hrvatskih obitelji.

''Bili smo čvrsto tu, kao jedini bitni akter koji ima tu sposobnost, a to je Vlada s politikom državnog intervencionizma i očuvali smo socijalnu koheziju. Tako ćemo činiti i dalje. Već smo donijeli paket mjera, učinili da struja ostane upola jeftinija od tržišne cijene, plin priuštiv, naftni derivati subvencionirani, a cijene proizvoda iz potrošačke košarice zamrznute. Ako vidimo da trebaju dodatne mjere, mi ćemo ih donositi. Radimo to svjesni da smo upravo kombinacijom tih mjera omogućili rast i, ono što je najbitnije, da bez obzira na kumulativnu inflaciju proteklih osam godina, puno je više bio vidljiv rast plaća i kupovna moć naših ljudi je 30 posto veća'', zaključio je Plenković.

Izvor: Hina/Vlada

Pisane vijesti