Fond solidarnosti Europske unije

Sukladno Zaključku Vlade RH od 18. ožujka  2021. godine, Republika Hrvatska je poslala Europskoj komisiji Zahtjev za dodjelu sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije (EUSF) za saniranje šteta nastalih kao posljedica serije potresa s epicentrom na području Sisačko-moslavačke županije počevši od 28. prosinca 2020. godine, zajedno sa zahtjevom za isplatu predujma.

Procijenjena vrijednost ukupne izravne štete prouzročene „petrinjskim“  potresom, sukladno pravilima Europske unije, iznosi 41,6 milijardi kuna (41.633.410.427,00 HRK) odnosno 5,5 milijardi eura (5.508.740.811,00 EUR) što čini 10,21% BND-a (bruto nacionalnog dohotka) Hrvatske.

Temeljem Zahtjeva Republike Hrvatske, Europska komisija je 29. listopada 2021. godine predložila Europskom parlamentu i Vijeću da se Hrvatskoj dodijeli traženi iznos od 319,2 milijuna eura pomoći iz Europskog fonda solidarnosti. Postupak odobravanja toga prijedloga završen je 14. prosinca 2021. donošenjem Odluke o dodjeli od strane Europskog parlamenta.

Predujam u iznosu od 41 milijuna eura (41.325.507,00 Eur) isplaćen je Republici Hrvatskoj 2. kolovoza 2021. godine dok je ostatak od 277,8 milijuna eura isplaćen 30. prosinca 2021. godine.

Korištenje sredstava pomoći usmjereno je na obnovu infrastrukture i javnih ustanova na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije, Karlovačke županije, Varaždinske županije, Međimurske županije, Brodsko-posavske županije, Koprivničko-križevačke županije i Bjelovarsko-bilogorske županije i to za: 
 

• vraćanje u ispravno radno stanje infrastrukture i pogona u energetskom sektoru, u području vodoopskrbe, upravljanja otpadnim vodama, telekomunikacija, prijevoza, zdravlja i obrazovanja;
• pružanje privremenog smještaja i financiranje službi spašavanja, radi pokrivanja potreba pogođenog stanovništva;
• osiguravanje preventivne infrastrukture i mjera zaštite kulturne baštine;
• čišćenje područja pogođenih katastrofom, uključujući prirodna područja, u skladu s, kad je to primjereno, pristupima utemeljenima na ekosustavima te hitno obnavljanje pogođenih prirodnih područja kako bi se izbjegli neposredni učinci erozije tla.

 
Odlukom Vlade od 24. studenoga 2021. godine ("Narodne novine" broj 127/21, 143/21, 107/22) definiran je sustav provedbe.  Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine je  Nacionalno koordinacijsko tijelo dok su za provedbu financijskog doprinosa prema nadležnosti određena resorna Ministarstva. Zajednička nacionalna pravila za provedbu donesena su 28. prosinca 2021. godine.

Resorna Ministarstva su 5. siječnja 2022. godine objavila 12 poziva za obnovu zgrada iz područja obrazovanja, kulturne baštine, energetskog sektora, prometne infrastrukture, telekomunikacija i zdravstva, te za potrebe osiguranja privremenog smještaja, financiranje službi spašavanja kao i čišćenja područja pogođenih katastrofom te obnavljanje pogođenih prirodnih područja kako bi se izbjegli neposredni učinci erozije tla.

U četvrtak 11. svibnja 2023. godine iskorištena su sva sredstva iz Fonda solidarnosti za  petrinjski potres! Alokacija u iznosu od 319 milijuna eura, iskorištena je 50 dana prije zadanog roka 30. lipnja 2023. godine. 

Za petrinjski potres ugovoreno je ukupno 735 projekata, vrijednosti 1,03 milijardi eura, od čega iz FSEU 643,5 milijuna eura, iz NPOO-a 255 milijuna eura, a preostali iznos iz drugih izvora. Ukupna vrijednost potraživanih troškova za petrinjski potres na dan 9. lipnja 2023. godine iznosi 411,8 milijun eura (što čini 129 % alokacije za petrinjski potres), a isplaćeno je 317,4 milijuna eura (što čini 99,4 % alokacije za petrinjski potres).