Održavanje cestovnih građevina

Ulaganjem u održavanje cestovnih građevina produžava se njihova trajnost

Tragične posljedice nedavnog urušavanja dijela konstrukcije (vijadukta) mosta u Italiji potakle su izniman interes javnosti za ocjenom stanja sigurnosti takvih građevina izgrađenih u Hrvatskoj.

Poznato je kako neodržavanje građevina koje koristi veći broj građana, kao i nestručna odnosno neredovita kontrola stanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva istih, može izazvati teške posljedice za društvo. Te se posljedice mogu spriječiti ili ublažiti provođenjem redovitih i izvanrednih nadzora kojima se pravodobno mogu uočiti oštećenja a pravovremenim ulaganjem u obnovu i popravak oštećenih konstruktivnih elemenata osigurati trajna sigurnost i uporabivost građevina.

Pored postojećih zakonskih obveza, dodatno podsjećamo da su vlasnici (upravitelji) građevina obvezni postupati s pažnjom dobrog gospodara kako bi spriječili ugrozu građana koji iste koriste, ali i kako bi se racionalno odnosili prema sredstvima s kojima raspolažu te redovitim održavanjem spriječili nastanak nepotrebnih dopunskih troškova.

Autoceste, državne ceste i županijske ceste održavaju tijela s javnim ovlastima kojih je osnivač Republika Hrvatska, te ista provode poslove njihovih redovitih i izvanrednih održavanja u skladu s Planom građenja i održavanja javnih cesta koje periodički donosi Vlada Republike Hrvatske.

Kako je održavanje nerazvrstanih cesta i njihovih dijelova, kao što su mostovi, vijadukti, podvožnjaci, nadvožnjaci, propusti, tuneli i drugo, obveza jedinica lokalne samouprave, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja pokrenulo je postupak izrade Plana aktivnosti provjere postupanja jedinica lokalne samouprave na održavanju cestovnih građevina koje su u vlasništvu jedinica lokalne samouprave.

29. kolovoza 2018. godine, gradonačelnicima velikih gradova, Ministarstvo je uputilo poziv kojim se  traži dostava podataka o planu održavanja cestovnih građevina na njihovom području nadležnosti. Dostavljeni podaci trebali bi poslužiti kao podloga za provjeru održavanja cestovnih građevina koju će provoditi građevinska inspekcija. Do 17. rujna 2018. godine, kada je bio propisan rok za dostavu podataka,  samo su dva od 25 gradova, poslala tražene podatke na predviđenom obrascu s planovima održavanja, a nitko nije ispoštovao rok za dostavu kompletnog izvješća. Tako samo Rijeka (13 mostova) i Vinkovci (dva mosta) imaju priručne planove održavanja. Devet gradova je poslalo odgovore koji nisu bili u zadanom obrascu, odnosno nemaju planove održavanja s određenim rokovima sanacije kritičnih građevina, kao ni s predviđenim sredstvima.

Čak 14 gradova ni nakon mjesec dana od zadanog roka nije dostavilo ništa.

Navedenim pozivom Ministarstvo je gradove potaknulo na izradu evidencije stanja mostova za koje su dužni planirati i provoditi održavanje. Nakon dobivenih odgovora koji osim pojedinačnih izuzetaka nisu zadovoljavajući, Ministarstvo će u nastavku voditi računa da li uprave gradova poduzimaju svoje zakonske obveze u cilju zaštite građana i proračunskih sredstava.

Za poduzimanje zakonom predviđenih mjera radi zaštite građana te poduzimanja mjera protiv neodgovornih osoba nadležan je Državni inspektorat. Zakonske odredbe su jasne i propisane su da štite zdravlje i život korisnika građevina ali i javna sredstva koja svi građani izdvajaju.

Sigurnost građana na prvom je mjestu

Sigurnost svih građana Hrvatske na prvom nam je mjestu, ali bitno je i racionalno trošenje poreznih sredstava koja su naplaćena građanima stoga ćemo inzistirati na definiranim planovima i redovitom održavanju svih mostova u jedinicama lokalne samouprave. To nije ničija dobra volja, već zakonska obaveza. Prevencija i održavanje najbolji su način za garanciju sigurnosti.

Za dodatne informacije o ovoj temi možete nam se obratiti putem e-pošte: info.mostovi@mgipu.hr