- Objavljeno: 22.05.2025.
Državna tajnica Sanja Bošnjak na neformalnom ministarskom sastanku u Varšavi
21. svibnja 2025. godine u Varšavi su se okupili ministri država članica EU nadležni za teritorijalnu koheziju, urbana pitanja i kohezijske politike. Hrvatsku delegaciju predvodila je državna tajnica Sanja Bošnjak. Neformalni ministarski sastanak organiziran u okviru poljskog predsjedanja Vijećem EU (PL PRES), s ciljem jačanja teritorijalnog pristupa politikama.
Predsjedavajuća poljska ministrica Katarzyna PEŁCZYŃSKA-NAŁĘCZ objasnila je da je u okolnostima sve većih izazova te posebno u vremenu osmišljanja kohezijskih politika za novo financijsko razdoblje nakon 2027. godine, iznimno važno osnažiti teritorijalni pristup politikama i uvažiti posebnosti svakog područja teritorija Unije. Ministri su raspravljali o ulozi teritorijalne i urbane dimenzije i regionalne politike u održivom razvoju država članica i njihovih regija, budućnosti teritorijalne agende EU 2030 te potpori održivom urbanom razvoju u funkcionalnim područjima.Themis Christophidou, direktorica Glavne uprave Europske komisije za teritorijalni i urbani razvoj (DG REGIO) naglasila je važnost trenutka i pozdravila inicijativu PL PRES da se kroz neformalnu suradnju postigne suglasje o bitnim prioritetima i pristupu kreiranju kohezijskih, ali i ostalih politika EU.
Andrés RODRÍGUEZ-POSE s Londonske ekonomske škole i predsjedavajući radne skupine visoke razine koja radi na budućnosti kohezijskih politika održao je zanimljivo predavanje dajući pregled polazišta novih politika.
Tijekom sastanka šefovi delegacija iznijeli su stavove o tome kako, pored kroz kohezijskih politika, osigurati teritorijalnu osjetljivost i drugih sektorskih politika EU-a, s osvrtom na područja koja zahtijevaju posebnu pozornost u okolnostima aktualnih izazova te ocjenu jesu li postojeći mehanizmi dovoljni za osiguravanje teritorijalnog pristupa ili su nam potrebni novi mehanizmi i alati.
Državna tajnica Bošnjak naglasila je da je pri kreiranju sektorskih politika EU-a, koje najčešće podrazumijevaju pristup odozgo prema dolje, ključno osigurati kvalitetnu i informiranu participaciju širega kruga dionika, a posebno lokalne razine. Sektorske politike u sve većoj mjeri postaju međusobno povezane i imaju dalekosežan utjecaj na druge sektore, ali i koheziju općenito. Primjena načela nenanošenja štete koheziji, tj. provedba procjene učinka sektorskih politika i instrumenata na ciljeve i vrijednosti kohezijske politike, u tom smislu treba biti prioritet.
Nadalje je navela da se lokalni prostori i zajednice suočavaju s nizom izazova te da teritorijalna kohezija podrazumijeva ravnomjeran i uravnotežen razvoj cijeloga prostora EU-a, uzimajući u obzir sve posebnosti pojedinih područja, a na primjeru Hrvatske ističe da se posebna pozornost posvećuje otocima i brdsko-planinskim, potpomognutima i područjima posebne državne skrbi te u novije vrijeme i područjima pogođena potresima.
Granična područja EU-a posebno su osjetljiva te zahtijevaju posebnu pozornost. Postojeće provedbene mehanizme nalazimo dostatnima za osiguravanje teritorijalnoga pristupa, no pozdravljamo mogućnost dodatnoga pojednostavljenja i fleksibilnosti radi prilagodbe potrebama, a kao primjer navodi Integrirani teritorijalni program koji Hrvatska provodi u ovom programskom razdoblju, kojim su osigurana integrirana ulaganja primjenom pristupa odozdo prema gore, u urbana područja, otoke i regije u industrijskoj tranziciji, čime se osigurava snažniji teritorijalni pristup.
PL PRES zaključio je sastanak usvajanjem ministarske deklaracije, kao iskazom političke predanosti iskazanim ciljevima. Njeni ključni elementi su pozivanje na koordinirani pristup kroz zajedničku viziju, kohezijska politika ističe se kao temelj ulaganja, naglašava se nužnost primjene pristupa prilagođenih lokalnim uvjetima za sve politike te poziva na bolje višerazinsko upravljanje. Europska komisija pozvana je na bolje usklađivanje politika EU-a s naglascima na elemente koji bi trebali biti dio budućega Programa EU-a z gradove i Europskog plana za priuštio stanovanje.
Podrška državnoj tajnici Bošnjak bili su Ingrid Gojević i Željko Šokčević.


