Informacija o poduzetim aktivnostima obnove na potresom pogođenim područjima

​Obnova je u potpunosti završila, kad gledamo i petrinjsko i zagrebačko područje, na 11.050 objekata od čega na 10.507 privatnih zgrada i kuća te na 543 javnih zgrada i infrastrukture. Trenutačno je aktivno 1.445 gradilišta dok je još dodatnih 1.373 lokacija u nabavi radova.

Na području zagrebačkog potresa obnova je završila na 2.824 privatnih kuća i zgrada. Po modelu novčane pomoći za nekonstrukcijsku obnovu zgrada sufinancirani su opravdani troškovi te su izvršene isplate u ukupnom iznosu od 36,2 milijuna eura, a za konstrukcijsku obnovu isplaćena je novčana pomoć u iznosu od 100 milijuna eura.

Na području petrinjskog potresa, obnova je u potpunosti završila na 7.683 privatnih zgrada i kuća dok ih je 758 u postupku obnove. Izgrađene su 203 kuće a njih 193 je u postupku gradnje.

Trenutnim stanjem gradilišta na područjima zagrebačkog i petrinjskog potresa, postignuta je željena dinamika obnove od potresa. Trenutno je u izgradnji 241 novih obiteljskih kuća, od čega ih je 48 na području zagrebačkog potresa. Završeno je 110 konstrukcijskih obnova od čega 82 u Zagrebu. U tijeku je 613 konstrukcijskih obnova od kojih se 289 nalazi na zagrebačkom području, a 324 na području katastrofe.

Po novom modelu novčane pomoći za obnovu tzv. samoobnovu koja je zakonski omogućena u  veljači 2023. godine, gdje se sva sredstva potrebna za provedbu obnove isplaćuju unaprijed, dosad je na 439 zasebnih računa građana isplaćeno ukupno 32,9 milijuna eura. Dodatno, za voditelje samoobnove isplaćena je naknada za koordinaciju samoobnove u ukupnom iznosu od 2,2 milijuna eura. Građani su ovaj model prepoznali kao brži put do obnove svoje nekretnine jer ne moraju provoditi postupke javne nabave i o čitavom procesu odlučuju samostalno odnosno sami izabiru sudionike u gradnji dok im država stoji na raspolaganju u trenutku provjere izvedenih radova te u bilo kojem trenutku potrebe u smislu savjetodavnog tijela.
 
Svima koji borave u kontejnerima dok čekaju obnovu omogućen adekvatniji zamjenski smještaj

U skladu s Vladinim Programom stambenog zbrinjavanja korisnika mobilnih stambenih jedinica iz veljače 2023. godine na području Petrinje, Gline i Siska zatvorena sva kontejnerska naselja te je zbrinuto 404 osoba. Na području Siska ostale su još dvije modularne zgrade u Cvetkovićevoj i Fistrovićevoj u koje je još smješteno 47 osoba. U tijeku su radovi na izgradnji privremenog smještaja u Sisku postavljanjem energetskih visoko učinkovitih kuća te će se po završetku istih korisnici smješteni u navedenim modularnim zgradama preseliti u adekvatniji smještaj. Ukupno je na području Sisačko-moslavačke županije zbrinuto 1309 osoba koji su preseljeni u neki drugi model adekvatnijeg smještaja a bili su smješteni u kontejnerima. U skladu s Vladinim programom osigurana je mogućnost zamjenskog smještaja svima kojima obnova još nije završila a borave u kontejnerima no neki sugrađani na žalost ne žele napustiti svoj dom jer su vezani (zbog životinja, vrtova i sl.). Upravo iz tog razloga i za te su sugrađane izrađene energetski visoko učinkovite kuće, njih 140, koje se postavljaju na parcele umjesto kontejnera.  

Sufinanciranjem najamnine i privremenog smještaja za osobe čije su nekretnine stradale u potresima omogućeno je zbrinjavanje 2.048 osoba za što je isplaćeno 13,1 milijuna eura. Korisnicima privremenog smještaja isplaćuje se i subvencija za režijske troškove u iznosu do 160 eura ovisno o broju članova kućanstva za što je do sada isplaćeno 621 tisuća eura - mjeru koristi 618 kućanstava.

Istovremeno, na području Sisačko-moslavačke županije izgrađeno je 12 višestambenih zgrada - 8 u Petrinji i 4 u Glini sa ukupno 180 stanova. Prvi korisnici stanova u Glini krenuli su s useljavanjem 21. prosinca dok se za zgrade u Petrinji useljenje prvih korisnika planira do kraja ove godine. Pravo na smještaj u te stanove imaju građani koji su ostvarili stanarsko pravo odnosno do potresa su živjeli u državnim nekretninama kao i oni sugrađani koji čekaju obnovu vlastitih nekretnina. Korisnici koji su do potresa boravili u državnim nekretninama u ovim stanovima boraviti će u najmu minimalno 5 godina nakon čega im se nudi mogućnost otkupa po povoljnijim uvjetima. Sugrađani koji čekaju obnovu svojih domova boravit će u stanovima dok im se ne obnove njihove vlastite nekretnine.  
 
U gradnji je još 8 zgrada, znači ukupno će se izgraditi 20 višestambenih zgrada s 308 stambenih jedinica. Preostale zgrade u Gvozdu, Topuskom, Glini i Dvoru biti će završene najkasnije sredinom 2024. godine. 

Dodatno, na području Sisačko-moslavačke županije planira se gradnja još 36 višestambenih zgrada sa 666 stanova. Za prvih 13 zgrada u tijeku je postupak nabave izvođača radova.  Istovremeno, završena je i 131 montažna kuća za privremeni smještaj sugrađana kojima obnova njihovih vlastitih nekretnina još nije završena a koje će se kasnije koristiti za proširenje domova za starije u Petrinji i Glini dok je još 35 takvih montažnih kuća u gradnji u Sisku.
 
Uređeno je i opremljeno 167 državnih stanova koji se također koriste za privremeni smještaj sugrađana kojima obnova njihovih vlastitih domova još nije završila. 
 
Za obnovu dosad utrošeno 2,2 milijarde eura
 
Ukupno je na obnovu na razini svih proračunskih i izvanproračunskih korisnika bez JLPR(S)-ova dosad utrošeno 2,2 milijarde eura.
 
Republici Hrvatskoj je iz Fonda solidarnosti Europske unije (FSEU) dodijeljeno ukupno 1,003 milijardi eura za obnovu od potresa od čega za zagrebački potres 683,7 milijuna eura, a za petrinjski potres 319,2 milijuna eura. Dodijeljena sredstva Fonda solidarnosti u potpunosti su iskorištena a ono što je najvažnije da se obnavlja iznimno veliki broj zgrada javnog sektora i prometne i komunalne infrastrukture na području obuhvaćenom zagrebačkom i petrinjskim potresom. Do zadanog roka za iskorištenje sredstava, 30. lipnja 2023. godine, realizirano je  1,450 milijardi eura, što je 143% alokacije od dobivenih 1,003 milijarde eura.

Sredstva su utrošena za obnovu: 156 škola i vrtića, 26 fakulteta, 18 bolnica i 56 drugih zdravstvenih ustanova, preko 250 zgrada kulture i kulturne baštine, 600 km prometnica, 77 mostova, 6 km tramvajske pruge, 28 km nasipa i obaloutvrda, 100 km mreže vodoopskrbe i odvodnje, a sanirano je 217 klizišta i 108 urušenih vrtača.

Ugovoreno je 1.330 projekata ukupne vrijednosti 3,28 milijardi eura, od čega se iz Fonda solidarsnosti financira 1,003 milijarde eura, dok će se „poboljšice“ financirati iz Mehanizma za oporavak i otpornost u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. za što je osigurano 1,47 milijardi eura, sredstvima državnog proračuna u iznosu od 800 milijuna eura te iz drugih izvora financiranja.

Sve informacije o obnovi na jednom mjestu

S ciljem jačanja transparentnosti provedbe obnove, Ministarstvo je u svibnju 2023. godine izradilo mrežnu aplikaciju koja je javno dostupna na web adresi: https://obnova.mpgi.hr/ te na jednom mjestu pruža sve informacije o trenutnom statusu obnove.

Aplikacija sadrži popis svih lokacija za koje je zatražena obnova, a moguće ih je pretraživati po adresi i OIB-u podnositelja zahtjeva. Odabirom pojedine adrese prikazuje se trenutni status obnove za svaki zaprimljeni zahtjev za obnovu uz grafički prikaz na statusnoj traci koji prikazuje trenutnu fazu u kojoj se nalazi pojedini zahtjev.

Uz prikaz geografskih lokacija privatnih nekretnina na interaktivnoj karti, omogućen je i prikaz lokacija javnih zgrada i infrastrukture čija je obnova financirana sredstvima Fonda solidarnosti Europske unije. 

Aplikacija objedinjuje podatke iz više izvora poput eObnove i drugih baza koje su za potrebe procesa obnove iz svog djelokruga izradili i vodili Ministarstvo te bivši Fond za obnovu i Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje. Informacije o stanju obnove ažuriraju se jednom dnevno.
 

Pisane vijesti | Informacija | Obnova