- Objavljeno: 19.04.2020.
INTERVJU Štromar: Želimo čuti što građani misle o Zakonu
(Hina) - Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva Predrag Štromar u intervjuu Hini najavljuje da Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom uskoro ide u javnu raspravu, kako bi čuli što građani misle o njemu i dali im mogućnost da iznesu svoje prijedloge.
Štromar priznaje da s gradonačelnikom Zagreba Milanom Bandićem, s kojim zajedno ide u taj posao, ima sukoba "koliko hoćete", ali da sada, kada se radi o krovu nad glavom i sigurnosti građana, nije vrijeme za njih.Što se tiče termina održavanja parlamentarnih izbora, Štromar kaže da bi, s obzirom na epidemiju koronavirusa, u tome trebali zadnju riječ imati epidemiolozi, a da je službeni rok kraj godine. Pri tome tvrdi da HNS, kojem će uskoro možda biti na čelu, na izbore neće ići ni s HDZ-om ni s SDP-om.
Kada se očekuje donošenje novog Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Zagreba i okolice?
Moj osobni i cilj ove Vlade je omogućiti građanima da se što prije vrate doma, a da se grad obnovi u skladu sa svim pravilima i standardima koje struka nalaže te da osiguramo transparentno trošenje sredstava. Očekujemo da će prijedlog zakona uskoro biti spreman za javno savjetovanje, no uključili smo predstavnike struke već u ovoj fazi kako bismo dobili što kvalitetniji dokument sa što višim stupnjem suglasnosti među različitim strukama. Nakon toga prijedlog ide na javno savjetovanje kako bi se i građani upoznali s odredbama i ciljevima ovog zakona te dodatno iznijeli i svoje prijedloge. Želimo da se u javnu raspravu uključe svi koji do sada nisu bili uključeni, iako su se preko komora i fakulteta uključili mnogi, a ne samo 40-ak stručnjaka koji su direktno radili na zakonskim aktima. Javna rasprava trajat će možda nešto kraće od uobičajenog, ali isključivo iz razloga da se sve procedure ubrzaju i da se što prije krene s obnovom.
Koji su Vam nakon toga daljnji koraci?
Paralelno pripremamo program mjera koje nakon stupanja Zakona na snagu donosi Vlada, a tim će se programom preciznije definirati sam postupak obnove, od javne nabave pa do pojedinih postupaka koje će definirati struka. Ja sam optimist posebno sada nakon rasprava sa stručnjacima jer su bili konstruktivni i puno su pomogli. Paralelno radimo i na preventivnoj sanaciji. Mnogi se ne mogu vratiti u svoje stanove, a oni koji su se vratili nemaju toplu vodu. Zato ponovo apeliram na upravitelje zgrada da poduzmu sve, posebice na pripremi projektne dokumentacije za sanaciju dimnjaka. Ova Vlada će osigurati sredstva i za sufinanciranje sanacije dimnjaka i ugradnje novih bojlera, a osigurat će se i sredstva za ojačanje statike zgrada, kao i za gradnju kuća onima kojima su srušene. Tu imamo i brojne javne zgrade, prioritet je obnoviti škole, bolnice, a zatim i simbole Zagreba, muzeje, crkve, kazališta…
Znaju li se okviri tog sufinanciranja?
Organizirana obnova zgrada započet će po donošenju zakona, no već sada radimo na pribavljanju sredstava iz različitih izvora da se šteta sanira (državni i gradski proračun, EU fondovi, donatorska konferencija i sredstva pričuve). Prije obnove, potrebno je za radove izraditi projekte i ugovoriti izvođenje. Bilo bi neozbiljno govoriti o ciframa dok nemamo kompletnu procjenu štete, ali na tome se intenzivno radi i vrlo brzo ćemo imati iznose. Šteta je sigurno ogromna. Negdje će obnova trajati godinama i tu Grad i država moraju ponuditi rješenja za ljude koji su ostali bez krova nad glavom. Svakodnevno se održavaju koordinacijski sastanci i radne podskupine s predstavnicima struke. Ima radova koji su hitni, na kojima radimo paralelno i s kojima možemo pomoći neovisno o donošenju Zakona. Mnogi su ostali bez grijanja i tople vode zbog oštećenih dimnjaka i tu ćemo pomoći odmah. Ministri Ćorić i Marić su brzo reagirali na naš poziv, uključio se i premijer Plenković i tako smo i došli do odluke da država osigura potrebna financijska sredstva za sufinanciranje dijela potrebnih radova. Vode se razgovori sa Svjetskom bankom oko sufinanciranja sanacije dimnjaka na zgradama koje su oštećene u potresu, a s Ministarstvom zaštite okoliša i energetike radi se na modelu za sufinanciranje kupnje novih kondenzacijskih bojlera.
Kad bi mogle biti prve procjene? Statičari nisu još ni obišli sve oštećene zgrade.
Kad ste spomenuli statičare, teško mi je naći riječi da im zahvalim. Ti ljudi su od potresa, od 22. ožujka, na terenu, odradili su lavovski posao. Dosad su pregledali više od 11.000 zgrada, a njihov posao je bitan zbog sigurnosti građana, ali je i temelj za daljnje procjene ukupne štete. Da bi što prije dobili iznos štete, Ministarstvo je s Građevinskim fakultetom i Hrvatskom komorom inženjera građevinarstva okupilo radnu skupinu od preko 20 stručnjaka, mahom projektanata zidanih konstrukcija koji imaju iskustva u složenim projektima rekonstrukcije različitih zgrada, od jednostavnih obiteljskih kuća do pojedinačnih kulturnih dobara od iznimnog značaja. Stručnjaci su detaljno razradili petnaestak primjera zgrada različite složenosti te su za njih predvidjeli metode obnove te će na temelju toga razraditi troškove svake razine obnove koje su u skladu s novim Zakonom. Tako da ćemo okvirni iznos štete imati vrlo skoro.
Država ide u taj posao zajedno s Gradom Zagrebom. Znači li to da nema više nesuglasica između Vas i Milana Bandića?
Sukoba imamo koliko hoćete, ali ovo nije vrijeme za upiranje prstom, dokazivanja i osobne tenzije. Nemam problema s tim da sjednem s kim god treba i koliko god puta treba, a sve razumne prijedloge ću uvažiti. One druge nemam namjeru komentirati. Nemamo pravo na osobne sukobe dok se radi o krovu nad glavom i sigurnosti građana. Treba nam sinergija svih službi Grada Zagreba i Vlade, a posebice struke. Radimo intenzivno na tome.
Mogu li građani ipak krenuti sami sa sanacijom dok se čeka Zakon? Nezadovoljstvo u centru Zagreba raste.
Građani Zagreba, ali i dijela Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije su preživjeli traumu. Nije ovo sitnica. Ljudi nemaju svoj dom i sve što kažu su u pravu. Naše je da riješimo u hodu stvari, pa i one koje nisu u našem resoru i koje stoje neriješene godinama. Nema sad tko je kriv. Više puta me se prozivalo da mi se žuri. Da, žuri mi se jer ti ljudi ne mogu čekati. No, s druge strane taj Zakon mora biti utemeljen na onome što kaže struka. Zato smo zajedno sjeli za stol, uključena je sva struka. Trebaju nam najbolji od konzervatora, inženjera, arhitekata do toga da želimo i dobre mehanizme financijske kontrole kako bismo odmah odmakli lovce u mutnom koji se pojave kad su velike javne investicije u pitanju.
Dio građana želi samostalno i odmah krenuti s obnovom, što naravno mogu, i radimo na tome da se omogući povrat sredstava za sve zahvate koji će biti obavljeni prema pravilima struke. Trenutno važeća građevinska regulativa omogućava uklanjanje posljedica potresa koji je umanjio ili ugrozio uporabljivost građevina izvođenjem radova izvanrednog održavanja na način da se odgovarajućim ispravnim jednakovrijednim dijelovima zamjene dijelovi građevine i oprema, uređaji i instalacije koje su oštećene. Tako je moguće izvršiti zamjenu krovnog pokrova bez potrebe za izradom projekta, dok se izmjena krovne konstrukcije, zidova, stupova ili dimovodne cijevi provodi isključivo na temelju projekta izrađenog od ovlaštenih osoba. Za konstrukcije su nadležni ovlašteni inženjeri građevinarstva, a za dimnjake ovlašteni inženjeri građevinarstva i strojarstva. Za cjelovitu obnovu potresom oštećene zgrade i poboljšanje njezine otpornosti na djelovanje potresa potrebno je izraditi posebni projekt. Apeliram na upravitelje zgrada da se prime posla, na njima je da angažiraju inženjere građevinarstva i strojarstva i da dogovore hitne sanacije.
Premijer Plenković pozvao je ministre da ponude prijedloge za gospodarsko reaktiviranje. S čime ćete Vi izaći pred premijera?
Prijedloge smo poslali, ali više o tome nakon što svoj dio kažu epidemiolozi. Građevina je jedna od grana koja najbrže pokreće gospodarstvo. Radimo i dalje intenzivno na digitalizaciji da možemo lakše i jednostavnije izdavati dozvole. Druga stvar je da trebamo osigurati dobavljanje građevinskog materijala preko trgovačkih lanaca i tvornica, osigurati radna mjesta za radnike u građevinskoj industriji te osigurati dovoljno radnika u građevini. Silom prilika nam se vraćaju ljudi koji su prije otišli iz Hrvatske, a građevina je grana gdje mogu naći posao. Iz drugih grana djelatnosti u kojima neće biti posla, jedan dio radnika će se preusmjeriti u građevinu i očekujem da ćemo imati dovoljno radne snage. Bitna su nam poduzeća, obrtnici, oni koji su zadnje tri-četiri godine opet prodisali. Imamo bazu, tako da se ne bojim ni za obnovu Zagreba i okolice. Spremni smo za to. Ali, svugdje gdje se radi moramo pratiti epidemiologe, jer prvenstveno moramo misliti o zdravlju ljudi, a onda je gospodarstvo odmah tu, sljedeće.
Što mislite kada će početi oporavak?
Industrija, prehrambena industrija, poljoprivreda, građevina će morati sada dati veći obol, jer nećemo imati turizma kakvog smo imali. Ali, to je i prilika da IT i brojne druge grane koje su manje osjetljive na ovakve šokove dignemo na višu razinu. Imamo veliku priliku i vjerujem da ćemo je iskoristiti. Između one prošle krize i ove gospodarstvo nam je poraslo, imali smo odgovorno vođen proračun, kontrolirala se potrošnja, smanjili smo udio javnog duga u BDP-u. Ova kriza je drugačija, moguće i teža, ali mi smo u boljoj poziciji nego tada.
Subvencioniranje stambenih kredita za mlade se nastavlja?
Subvencije idu dalje, bit će do kraja mjeseca otvoren natječaj, vidim da su banke dobro organizirane, sve više ima elektronskih prijava i već smo blizu 2000. Garancija je svima koji će predati svu potrebnu dokumentaciju u roku da će za njihov kredit biti osigurana subvencija. Dosad je već više od 9000 mladih riješilo svoje stambeno pitanje, imaju svoj dom, rodilo se oko 1500 djece u tim obiteljima. Također, banke su odobrile moratorij na kredite i apliram na banke da nađu povoljniji model.
Smatrate li da je ova kriza prilika da se neke stvari u državi srede?
U Ministarstvu dvije godine uporno radimo na digitalizaciji. Sad vidimo koliko se institucija u kratkom roku prebacilo sa šaltera na internet. Svaka kriza je i prilika, ja u to vjerujem i trebamo je iskoristiti. Odluka Vlade je da se u ovom trenutku ne zapošljava. Moramo razmišljati i što će nas dočekati za nekoliko mjeseci ili godinu dana i moramo disati onako kako diše gospodarstvo. Sigurno da građani zaslužuju efikasniju državu. Manje šaltera, manje pečata, manje dizanja rampi i država neće biti ništa slabija, ali će biti jeftinija i učinkovitija. Treba nam restrukturiranje javne uprave koje će podrazumijevati digitalizaciju, smanjivanje i prekvalifikaciju. Šteta što u to nismo krenuli ranije, ali isto tako svi smo za promjene osim kad treba mijenjati stvari u svom dvorištu. Sad više izbora nema.
U HNS-u morali su se zbog krize prolongirati unutarstranački izbori. Vi ste, uz Borisa Blažekovića kandidat za novog predsjednika. Očekujete li da ćete pobijediti?
Sabor stranke održat će se 24. svibnja. U slučaju da i dalje na snazi budu restriktivne mjere, glasovanje za tijela stranke održat će se elektroničkim putem. Živim i dišem s HNS-om gotovo tri desetljeća i kad prevrtim film zaista sam se u politici nagledao svega, i dobrog i lošeg i jasno mi je zašto ljudi ne vjeruju u politiku. Želim vratiti povjerenje, a hoće li članovi prepoznati da sam ja najbolje rješenje vidjet ćemo uskoro. HNS treba promjenu, a od mene sigurno nečete čuti da danas govorim jedno, a sutra radim drugo.
U HNS-u se pripremate i za parlamentarne izbore. Kada se očekuju?
Trenutno se isključivo bavim poslom u ministarstvu, ali i nastojim što više komunicirati s članstvom. Što se termina izbora tiče, vidio sam nagađanja, ali u toliko smo neizvjesnoj situaciji zbog koronavirusa da se ne želim baviti nagađanjima. Po meni bi zadnju trebali imati epidemiolozi. Službeni rok za održavanje redovnih parlamentarnih izbora je između 15. studenog i 15. prosinca. HNS na izbore sigurno neće ići u koaliciji ni s HDZ-om ni s SDP-om. Koalicija nakon izbora ovisi o tome tko prihvati naše prijedloge koje ćemo iznijeti u kampanji. Reforma obrazovanja je maraton, prvi dio je uspješno savladan i sada vidimo koliko je bila važna i koliko je bitno da je vodi osoba poput Blaženke Divjak. Sjetimo se da su neki kritizirali digitalizaciju, pa čak i informatiku u školama, a sad zemlje poput Velike Britanije uzimaju naša iskustva i implementiraju ih u svoj sustav školstva u ovoj krizi. Puno smo napravili u osnovnom i srednjem školstvu, a sada moramo reformirati i visoko školstvo, moraju naši fakulteti ići prema vrhu na ljestvicama.
Razgovarala: Marina Bujan
Izvor: HINA
Foto: HINA
Dodatne informacije: