Isplaćeno 185 zaštićenih najmoprimaca, gotovo 200 stanova vraćeno u posjed vlasnicima

Temeljem Zakona o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske i odluke Ustavnog suda RH koji se odnosi na stambeno zbrinjavanje zaštićenih najmoprimaca, dosad je isplaćeno 185 zaštićenih najmoprimaca, a vlasnicima u posjed vraćeno gotovo 200 stanova.

Podsjetimo, Zakon je stupio na snagu početkom travnja 2024., dok se Program mjera provodi od siječnja 2025. godine.

Zakonom se uređuje jedno od tranzicijskih pitanja vezanih uz zaštićene najmoprimce, čime je okončana pravna nesigurnost vlasnika i zaštićenih najmoprimaca. Vlasnici ostvaruju pravo na povrat imovine i isplatu tržišne najamnine, a najmoprimci mogućnost stjecanja prava vlasništva po povoljnim uvjetima. Ovo zakonsko rješenje zaštićenim najmoprimcima jamči materijalna prava, bilo putem isplate ili povoljnog stjecanja nekretnine. Provodi se kroz pet programskih mjera za trajno rješavanje problema, uz privremene mjere koje služe za olakšanje prijelaznog razdoblja (subvencija najma, povoljan otkup stana, solidarna naknada, jednokratna financijska pomoć za preseljenje).

Vlasnicima vraćeno gotovo 200 stanova, isplaćeno 185 zaštićenih najmoprimaca

Od početka 2025. godine, vlasnicima stanova isplaćuje se tržišna vrijednost najamnine (od 7,5 do 9,375 €/m²), pri čemu polovicu plaća najmoprimac, a polovicu država. Mjera je pozdravljena od vlasnika stanova, s obzirom na prijašnju visinu najma od svega nekoliko euro centi po m².

Dosad je isplaćeno više od 13 milijuna eura za ukupno 185 zaštićenih najmoprimaca, čime je zbrinuto 325 osoba. Gotovo 200 stanova vraćeno je u posjed vlasnicima, nakon više od osam desetljeća.

Najčešće se odabire mjera preseljenja u državni stan, što ujedno znači prestanak statusa zaštićenog najma te povrat stana vlasniku. Najmoprimci su dosad uselili u pet državnih stanova, dok ih je 12 samovoljno iselilo i čeka useljenje. Zaštićeni najmoprimci u državnim stanovima plaćaju najamninu od 2 €/m², a imaju i pravo otkupa po etalonskoj cijeni (1.315 €/m²) na rok od 20 godina bez kamata.

Važno je napomenuti da je 9. srpnja 2025. objavljen novi podatak o etalonskoj cijeni građenja i da su iznosi koji se isplaćuju zaštićenim najmoprimcima porasli. Isplate sada iznose 67.065 eura za samca u Zagrebu, odnosno u jedinici lokalne samouprave uz more, a 55.887 u ostatku Republike Hrvatske, uz dodatnih 13.150 do 15.780 eura po članu kućanstva. Prosječna isplata do sada iznosila je nešto iznad 70.000 eura.

Obnavljaju se postojeći državni stanovi, grade nove zgrade u Zagrebu, Splitu i Dubrovniku

U državnom vlasništvu nalazi se gotovo 600 stanova koji zahtijevaju obnovu, a planira se i izgradnja dodatnih 250 do 300 stanova. Stanove uređuje trgovačko društvo Državne nekretnine, koje je objavilo više javnih nabava za projekte i izvođenje radova na oko 200 stanova.

Država je pokrenula i izgradnju stanova za zaštićene najmoprimce u Splitu, a za zgradu u Zagrebu ishođena je pravomoćna građevinska dozvola. Zgrada u Splitu na lokaciji Sirobuja imat će 58 stanova, u Zagrebu je u tijeku nabava za zgradu sa 152 stana u Blatu, a u Dubrovniku se planiraju tri zgrade sa 60 do 80 stanova. Po potrebi će se graditi dodatne zgrade i u drugim gradovima. Sredstva za provedbu Zakona osigurana su u državnom proračunu.

Stanovi u državnom vlasništvu dodjeljuju se prema redu prvenstva propisanom člankom 44. Zakona, a ovise o više kriterija. Prednost imaju ranjive skupine, hrvatski branitelji i članovi njihovih obitelji. Redoslijed se određuje i prema datumu prijave stana u Registar, a ako su stanovi prijavljeni istog dana, prednost imaju ranije zaprimljeni zahtjevi.

Dodajmo i da je Ministarstvo krajem siječnja 2025. godine ustrojilo Registar stanova u kojima stanuju zaštićeni najmoprimci, u koji je inicijalno bilo upisano ukupno 1.349 stanova. Međutim, kako se predmeti rješavaju, ta brojka pada — trenutačno je u Registar upisano 1.217 stanova. Registar predstavlja centraliziran popis s podacima o svim stanovima u vlasništvu ili suvlasništvu fizičkih i pravnih osoba u kojima stanuju zaštićeni najmoprimci. Javno se objavljuju i statistički podaci o provedbi Zakona, uključujući broj stanova po jedinicama lokalne samouprave i broj provedenih mjera.

Pet programskih mjera za rješavanje pitanja zaštićenih najmoprimaca

Podsjetimo, Zakonom je predviđeno pet programskih mjera za konačno rješavanje statusa zaštićenih najmoprimaca u stanovima u privatnom vlasništvu, a one su:
 

• nagodba stranaka kojom se utvrđuje visina najma i neodređeno vrijeme trajanja najma
• isplata zaštićenog najmoprimca po etalonskoj vrijednosti stana na koji ima pravo (cca. 55.887-67.065 € i dodatnih 13.150-15.780 € po članu kućanstva)
• preseljenje zaštićenog najmoprimca u državni stan gdje plaća minimalnu najamninu, uz mogućnost otkupa pod povoljnim uvjetima
• zamjena stanova između vlasnika i Republike Hrvatske, uz mogućnost otkupa toga stana pod povoljnim uvjetima za zaštićenog najmoprimca
• kupnja stana od vlasnika od strane Republike Hrvatske, uz mogućnost otkupa toga stana pod povoljnim uvjetima za zaštićenog najmoprimca

Za mjere 4. i 5. pregovara se samo ako vlasnik izrazi spremnost na prodaju ili zamjenu stana. Prema dostupnim podacima, najviše najmoprimaca odlučuje se za treću, četvrtu, petu i drugu mjeru. Najviše zahtjeva podneseno je u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Dubrovniku.

Pisane vijesti | Informacija | Stambeno zbrinjavanje