- Objavljeno: 02.04.2025.
Ministar Bačić na 1. sastanku Vijeća za urbani razvoj u Velikoj Gorici
U Poduzetničkom inkubatoru u Velikoj Gorici danas se održao 1. sastanak Vijeća za urbani razvoj na kojemu su se uvodno obratili predsjednik Vlade Andrej Plenković, gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar i predsjednik Udruge gradova Željko Turk.
„Veselim se da ova vrsta sastanka postaje institucionalizirana. Imamo tri točke. Jedna je širi pregled održivoga urbanog razvoja i novi razvojni ciklus za hrvatske gradove, zakonodavni okvir za razvoj gradova, a u kontekstu politike priuštivog stanovanja i plana stambene politike koji je Vlada usvojila prošli tjedan imamo i posebnu točku, politiku obrazovanja”, izjavio je predsjednik Vlade Andrej Plenković.Predsjednik Udruge gradova Željko Turk istaknuo je važnost razmjene iskustava za razvoj gradova.
“ Udruga Gradova pozdravlja i pohvaljuje skup kao platformu dionika urbanog razvoja jer omogućuje kvalitetnu raspravu o izazovima, priliku za razmjenu dobrih iskustava, znanja i praksa i pozitivan iskorak u svakom drugom segmentu”, izjavio je Željko Turk.
Gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar istaknuo je da je Velika Gorica po brojnim pokazateljima jedan od najpoželjnijih gradova za život.
„Ponosan sam što je Velika Gorica domaćin prvog sastanka Vijeća za urbani razvoj i što smo postali ITU središte što će predstavljati novi zamašnjak razvoja kako za naš grad i okolne općine. Dobivena sredstva u iznosu od 33 milijuna eura usmjerit ćemo na projekte koji će unaprijediti kvalitetu života naših sugrađana poput vanjskih bazena, javnih garaža, pješačko-biciklističke infrastrukture“, istaknuo je Krešimir Ačkar.
Izlaganja na sastanku imali su ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić koji je predstavio novi razvojni ciklus za gradove u Hrvatskoj, potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić predstavio je plan priuštivog stanovanja i zakonodavnog okvira za razvoj gradova, a ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs predstavio je ulaganja u obrazovanje, a na kraju se održala objedinjena rasprava.
Velika Gorica 23. ITU grad
U okviru izlaganja „Održiv urbani razvoj - novi razvojni ciklus za gradove u Hrvatskoj“ ministar Erlić istaknuo je da je za mjere održivog urbanog razvoj osigurano 681,3 milijuna eura u okviru ITU mehanizma za razdoblje 2021. - 2027.
Područja ulaganja uključuju poduzetništvo, zeleni i održivi gradski promet, brownfield lokacije, kulturnu baštinu i turizam, zelenu infrastrukturu i prirodnu baštinu, višenamjensku infrastrukturu, toplinarstvo, energetska učinkovitost.
Provedba je prvotno planirana u 22 grada: četiri urbane aglomeracije - Zagreb, Split, Rijeka i Osijek, 10 većih urbanih područja - Zadar, Slavonski Brod, Pula, Karlovac, Sisak, Varaždin, Šibenik, Dubrovnik, Bjelovar i Vinkovci te 8 manjih urbanih područja kao sjedišta županija - Koprivnica, Vukovar, Čakovec, Požega, Virovitica, Krapina, Gospić i Pazin. Proširenjem ITU mehanizma Grad Velika Gorica postao je 23. ITU grad.
Kroz Urbani razvojni fond (170 milijuna eura investicija u javnu infrastrukturu s javnim i komercijalnim sadržajima) predviđeno je financiranje priuštivog stanovanja.
Priuštivo stanovanje i zakonodavni okvir za razvoj gradova
Ministar Branko Bačić u okviru izlaganja „Priuštivo stanovanje i zakonodavni okvir za razvoj gradova“ predstavio je Nacionalni plan stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine.
Istaknuo je da cijene nekretnina kontinuirano rastu prema podacima Državnog zavoda za statistiku - prosječna cijena novogradnje u Zagrebu 2020. godine bila je 1.890 eura/m2, a 2024. godine 2.922 eura/m2. U ostalim dijelovima RH 2020. godine bila je 1.496 eura/m2, a 2024. godine 2.298 eura/m2.
Zbog toga su tri temeljna cilja NPSP - priuštivo stanovanje, održivo stanovanje i prostor u funkciji stanovanja koje država namjerava postići kombinacijom financijske, porezne, zemljišne i ekološko-energetske poluge.
U saborsku proceduru prošli tjedan po hitnom postupku poslane su izmjene i dopune Zakona o društveno poticanoj stanogradnji s ciljem omogućavanja prvog cilja - priuštivog stanovanja. Zakon propisuje novu cijenu gradnje stanova u okviru društveno poticane stanogradnje, predviđa donošenje Programa priuštivog najma radi aktivacije praznih stambenih jedinica obnovom nekretnina u državnom i javnom vlasništvu i preuzimanje praznih privatnih nekretnina koje će voditi APN - ukupno 9.000 stambenih jedinica.
Kroz Pravilnik o povratu poreza za mlade omogućit će se povrat poreza za promet nekretnina te do 50 posto povrata PDV-a za kupnju prve nekretnine mlađima od 45 godina uz određene uvjete.
Poboljšanje kvalitete stanovanja obuhvaćeno je Zakonom o upravljanju i održavanju zgrada jer su definirana prava i obveze suvlasnika, predstavnika suvlasnika i upravitelja zgrada. Zakon omogućuje dodatne prihode JLS kroz veće ovlasti komunalnih redara koji propisuju novčane kazne.
U okviru osiguranja drugog cilja - održivog stanovanja - donijet će se novi Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu koji omogućuje energetsku obnovu 65.000 stambenih jedinica do 2030. godine.
Na temelju Zakona o upravljanju i održavanju zgrada država će donijeti Program uređenja pročelja za postojeće zgrade u kulturno-povijesnim cjelinama koje država i JLS mogu sufinancirati u iznosu do 33 posto svaka. Donijet će se Program ugradnje dizala i uređaja za olakšan pristup za slabo pokretne osobe u postojeće zgrade, a prioritet će imati projekti koje sufinancira JLS.
U okviru trećeg cilja stambene politike - prostor u funkciji stanovanja - u pripremi je novi Zakon o prostornom uređenju koji uvodi novu namjenu zemljišta za priuštivo stanovanje. Donijet će se i novi Zakon o gradnji koji smanjuje potrebne dokumentacije za izgradnju obiteljskih kuća i zgrada i potiče modularnu gradnju. Donijet će se i novi Pravilnik minimalnih tehničkih uvjeta za projektiranje višestambenih zgrada, a kroz aktivnu zemljišnu politiku i poticanje neprofitnih stambenih zadruga plan je omogućiti izgradnju 1.200 stambenih jedinica.
Za provedbu stambene politike osigurano je financiranje 2,03 milijarde eura eura iz državnog proračuna i fondova EU, a projekti stanogradnje dijelom će se financirati kroz Urbani razvojni fond. Njime bi se trebalo izgraditi ukupno 20.200 stambenih jedinica te energetski obnoviti 65.000 stanova i kuća. Novim zakonodavnim okvirom uspostavit će se temelj za revolving fond priuštivog stanovanja kojim će upravljati HBOR od 2028. godine.
Povijesno ulaganje u obrazovanje - 2,7 mlrd. eura
Ministar obrazovanja, znanosti i mladih Radovan Fuchs održao je izlaganje „Ulaganje u obrazovanje“ te je istaknuo da je u tijeku najveće ulaganje u sektor u povijesti - ukupno 2,7 milijardi eura u infrastrukturu (izgradnja više od 1000 škola te više od 900 dječjih vrtića). Cilj je osigurati mjesto u vrtiću svakom djetetu do 2030. godine te pristupačniju cijenu.
Jednosmjenski rad osnovnih škola (1,5 mlrd eura) i jednake mogućnosti za sve učenike osiguravanjem besplatnih obroka, besplatnih udžbenika i besplatnog prijevoza (160 milijuna eura godišnje) drugi su cilj, istaknuo je ministar Fuchs.
U okviru Srednjoškolskog odgoja i obrazovanja cilj je ojačati strukovno obrazovanje, poticati vještine za obrtništvo i poduzetništvo te povećati broja učenika u gimnazijskim programima kroz modernizaciju strukovnih kurikula (17,7 mil. eura), izgradnju 26 regionalnih centara kompetentnosti u strukovnom obrazovanju (260 mil. eura) te izgradnju, dogradnju, rekonstrukcija i opremanje srednjih škola (75,3 mil. eura).
U okviru obnove obrazovne infrastrukture oštećene potresom osigurano je preko milijardu eura (sklopljena su 142 ugovora za obnovu znanstveno-obrazovne infrastrukture ukupne vrijednosti 694 milijuna eura i osigurana dodatna sredstva i povećanje inicijalnih alokacija za 369 milijuna eura iz RePower zajma i državnog proračuna).