- Objavljeno: 14.03.2025.
Ministar Bačić: U vremenskom smislu na polovici smo obnove, do 2030. želimo obnoviti sve
Do sada su obnovljene 13.093 zgrade stradale u potresima u ožujku i prosincu 2020., poznatima kao zagrebački i petrinjski potres - 12.364 privatnih te 729 projekata zgrada javne namjene i infrastrukture, a potpredsjednik Vlade Branko Bačić ističe da do 2030. žele obnoviti sve zgrade.
Istaknuo je to ministar Bačić u izjavi novinarima u petak nakon pete sjednice Stručnog savjeta za obnovu na kojoj je predstavio podatke o obnovi za prošlu godinu kao i najnovije podatke s današnjim danom.
U vremenskom smislu, na polovici smo vremena u kojem bismo trebali u potpunosti obnoviti sve zgrade oštećene u potresu, ocijenio je potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
"Plan je da do polovice 2027. godine sve zamjenske kuće budu izgrađene i useljene, a do kraja 2030. dovršiti obnovu i ostalih zgrada, prije svega višestambenih, koje su i u financijskom i u konstrukcijskom i operativnom smislu zahtjevnije", rekao je.
Zadovoljstvo procesom obnove izrazio je i zamjenik zagrebačkog gradonačelnika Luka Korlaet rekavši da Grad primarno vodi obnovu zgrada javne nabave, a riječ je o 207 projekata od kojih je završeno 187, odnosno ostalo je "20 najkompliciranijih".
Radi se o povijesnoj obnovi
Dosad je na obnovu javne i privatne imovine u Hrvatskoj sveukupno utrošeno 3,53 milijardi eura od čega se na zagrebački potres odnosi 2,04 milijardi eura, a na petrinjski 1,49 milijardi eura.
Kod obnove zgrada javne namjene i infrastrukture sredstvima Fonda solidarnosti EU (FSEU) ugovoreno je 1309 projekata ukupne vrijednosti 3,82 milijarde eura od čega iz FSEU 1,003 milijardi eura, a završena su 1103 projekta. Na cjelovitu obnovu zgrada javnog sektora odnosi se 214 projekata koje nastavljaju financiranje iz Mehanizma za oporavak i otpornosti te državnog proračuna.
U postupku nabave je u ovom trenutku 1246 lokacija koje uključuju 345 višestambenih zgrada (2531 posebna jedinica) i 901 obiteljsku kuću ukupne vrijednosti 88,4 milijuna eura.
"S obzirom na obuhvat i veličinu obnove radi se doista o povijesnoj obnovi ne samo Zagreba nego i okolnih županija", rekao je ministar Bačić na sjednici Savjeta.
Kod zgrada stradalih u zagrebačkom potresu obnova je završila na 3812 lokacija (35.742 stambene jedinice), a obnova je aktivna na 766 lokacija od čega se 99 odnosi na projekte FSEU.
Kod zgrada stradalih u petrinjskom potresu obnova je završila na 9281 lokacija (13.239 stambene jedinice), a obnova je aktivna na 1135 lokacija od čega se 76 odnosi na projekte FSEU.
Značajan rast konstrukcijskih obnova u odnosu na 2023.
„U odnosu na 2023. godinu vidljiv je značajan rast broja zahtjevnih konstrukcijskih obnova - na zadnji dan 2024. godine bilo ih je 1.180 u odnosu na isti dan 2023. godine kada ih je bilo 680“, istaknuo je ministar Bačić. Predstavio je zamjenske obiteljske kuće izgrađene na području zagrebačkog potresa koje su morale biti napravljene prema posebnom projektu u odnosu na tipski projekt zamjenskih kuća na području petrinjskog potresa.
Ministar Bačić predstavio je i šest projekata koji se financiraju iz zajma Svjetske banke. Riječ je o dva dovršena projekta - Srednja strukovna škole u Petrinji te novoizgrađeni odjel Pedijatrijske hematologije i onkologije KBC Zagreb.
U radovima je i najskuplji projekt financiran iz zajma - izgradnja KBC Zagreb faza 3 čija je vrijednost 175 milijuna eura. U tijeku su i radovi zgrade HZJZ medicine rada u Nazorovoj 53 vrijedni 9,6 milijuna eura.
Ministar Bačić podsjetio je i na povijesnu izgradnju višestambenih zgrada na području Sisačko-moslavačke županije gdje se gradi 59 zgrada s 1024 stambene jedinice.
„Završena je izgradnja 16 zgrada , u tijeku je gradnja 38 zgrada, dok nabava za izvođenje radova traje za 5 zgrada“, istaknuo je ministar Bačić.
Izvješće o obnovi na sjednici Savjeta za obnovu predstavio je ministar Branko Bačić, a obnovu zgrada na području Rakovice oštećenih potresom 1. svibnja 2024. godine predstavio posebni savjetnik ministra Dominik Skokandić.
Energetska obnova 596 tisuća kvadrata zgrada javne namjene
Ravnateljica Uprave za energetsku učinkovitost u zgradarstvu, projekte i programe Europske unije ministarstva Irena Križ Šelendić predstavila je provedbu cjelovite obnove zgrada javne namjene.
Republika Hrvatska je iz Mehanizma za oporavak i otpornost osigurala 10 milijardi eura, i nakon Grčke druga je država članica EU po udjelu dodijeljenih NPOO sredstava u ukupnom BDP-u.
Za inicijativu Obnova zgrada osigurano je 2 milijarde eura što je 20 posto ukupnih sredstava dodijeljenih RH.
Za obnovu zgrada javnog sektora oštećenih u potresu s energetskom obnovom planirano je ulaganje od 1,47 milijardi eura.
„Do 30. lipnja 2026. moramo ostvariti ciljne vrijednosti koje uključuju dovršenu energetsku obnovu i obnovu nakon potresa javnih zgrada oštećenih u potresima s najmanje 596.495 obnovljenih kvadrata, te ugrađenih najmanje 50 sustava obnovljivih izvora energije u obnovljenim javnim zgradama oštećenim u potresu“, istaknula je Križ Šelendić.
Radi se o ukupno 214 projekata cjelovite obnove koji su započeli svoje financiranje sredstvima Fonda solidarnosti te se nastavljaju kroz Mehanizam oporavka i otpornosti. Dosad su dovršena 53 projekta, na 137 njih provedba je u tijeku, a na 24 projekta radovi još nisu započeli.
Načelnica Sektora za koordinaciju Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i programa Europske unije Maja Buterin Kranjec predstavila je procjenu rizika u svrhu osiguranja uspješne realizacije zadanih ciljeva u okviru predviđenih rokova. Procjene pokazuju da će indikator od 596.495 energetski obnovljenih četvornih metara zgrada javne namjene biti postignute u zadanom roku.
Na projektu Mali Vatikan samo zaustavljeni radovi na dijelu krovišta
Ministar se osvrnuo na obnovu blokova u Zagrebu i Sisku, posebno Malog Vatikana u Zagrebu s obzirom na pisanje medija da je pri radovima došlo do nepoštivanja zakona te da je gradilište zatvoreno, što je Bačić demantirao i objasnio da su zaustavljeni radovi na dijelu krovišta sve dok izvođač radova ne uskladi potrebnu dokumentaciju.
Projekt Malog Vatikana ima 259 posebnih dijelova s 25 posebnih ulaza i mijenja se oko 70 posto cijelog pokrova pri čemu su problem salonitno-azbestne ploče koje su na tim objektima već više desetljeća, a bit će zamijenjene pločama od eternita.
Bačić je istaknuo da je provedeno ispitivanje koncentracije azbestnih čestica u zraku i pričekat će se nalaz postoji li ikakvo onečišćeje zraka. Prema izvješću nadzornog inženjera, naglasio je, izvođač svaku ploču koju skine, pohranjuju u PVC vreće koje se nakon spuštanja s krova stavljaju u poseban kontejner koji odvozi za to ovlaštena osoba za upravljanje opasnim otpadom.
Tako da, što se tiče izvođača, u radovima se poštuje zakon, osim u dijelu u kojem to nije bilo “papirnato pokriveno s odgovarajućim dokumentima, a koji moraju biti na gradilištu”, rekao je ministar Bačić, naglasivši da će se inzistirati da se u potpunosti radi sukladno odredbama.
Radi se o Pravilniku o zaštiti radnika od rizika zbog izlaganja azbestu, potvrđeno je Hini iz Ministarstva iz kojeg objašnjavaju da izvođač treba uvrstiti rad s azbestom u postojeći Plan rada i osigurati dokaze o ispunjavanju potrebnih uvjeta za radnike.
Na petu obljetnicu zagrebačkog potresa obnovljene zgrade otvorene građanima
Na petu obljetnicu zagrebačkog potresa, 22. ožujka, svoja vrata građanima otvorit će obnovljene zgrade javne namjene na više lokacija u Zagrebu, Krapinsko-zagorskoj županiji i Zagrebačkoj županiji.
Riječ je o bolnicama, školama, muzejima, sakralnim objektima i državnim zgradama u kojima će se uz stručno vodstvo moći informirati o postupku obnove te razgledati cjelovito obnovljene, energetski učinkovite i moderne zgrade. Zgrade će biti otvorene od 10 do 18 sati, izuzev nekih lokacija.
Izvor: HINA/MPGI