Novi Zakon o upravljanju državnom imovinom

Novi Zakon o upravljanju državnom imovinom prihvaćen je u Saboru 25. svibnja 2018. godine; na snazi je od 14. lipnja 2018. godine.

Cilj je novim Zakonom osigurati pravni okvir koji će potaknuti učinkovito upravljanje državnom imovinom. Prema određenim procjenama, vrijednost državne imovine Republike Hrvatske u samom  je europskom vrhu uz bok Finske, Islanda, Norveške i Švedske. Taj hibernirani državni kapital imao bi se novim zakonskim rješenjem djelotvornije upregnuti u funkciju gospodarstva i omogućiti da zarada od državne imovine značajno pridonosi državnom proračunu. Dobar dio zemljišta, građevina, stanova, poslovnih prostora, kampova, nekadašnjih vojarni u vlasništvu Republike Hrvatske stoji neiskorišten, odnosno napušten i zapušten.
 
Zakon koji se primjenjuje od lipnja 2018. godine donosi bitne iskorake u upravljanju državnom imovinom, preciznije, otklanja mnoge administrativne prepreke, a olakšava donošenje odluka. Niz je konkretnih mjera koje proizlaze iz novoga Zakona o upravljanju državnom imovinom, a one su sljedeće:
 

• ukida se povjerenstvo za raspolaganje nekretninama u vlasništvu RH; ubuduće ministar državne imovine donosi odluke o upravljanju imovinom vrijednom do 7,5 milijuna kuna; odluke o upravljanju državnom imovinom koja vrijedi više od 7,5 milijuna kuna donosi Vlada RH;
• ukida se Povjerenstvo Vlade RH za upravljanje strateškim trgovačkim društvima; ubuduće odluke o imenovanjima i odabiru članova uprava trgovačkih društava donosi Vlada RH na prijedlog resornih ministarstava;
• ubrzava se postupak prodaje državnih nekretnina; ako nekretnina nije prodana na prvom natječaju po početnoj cijeni, na sljedećem se natječaju ta cijena umanjuje; prema dosadašnjoj praksi, nekretnina se morala prodavati po istoj cijeni na dva uzastopna natječaja;
• propisuje se da državnu imovinu čine zemljišta i građevine na građevinskom zemljištute posebni dijelovi građevina - stanovi i poslovni prostori;
• ubuduće Ministarstvo državne imovine upravlja kampovima, ali i zemljištima i šumamana kojima se planiraju izgraditi igrališta za golf, sportsko-rekreacijski i turistički kompleksi;
• nekretnine za koje nisu riješeni imovinskopravni odnosi, poput, odmarališta koja potječu iz doba bivše SFRJ, dat će se u dugoročan zakup; tim se modelom zakupa ne zadire u pravo vlasništva, a zaustavlja se daljnje propadanje nekretnina i otklanjaju prijetnje za okoliš;
• mijenja se sastav Upravnoga vijeća Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP); ubuduće će članovi biti ministri i predstavnik Vlade RH, umjesto dosadašnjih zamjenika ministara;
• Središnji registar državne imovine ubuduće će voditi Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, a ne Ministarstvo državne imovine;
• nekretnine u vlasništvu RH na lokalnoj razini, koje služe općem dobru, poput škola, bolnica, knjižnica, vatrogasnih domova upisuju se u vlasništvo općina, gradova, odnosno županija.

Pisane vijesti