- Objavljeno: 29.05.2021.
Održan drugi online sastanak na visokoj razini između Europske komisije i Republike Hrvatske
Serije razornih potresa koji su Hrvatski pogodili u ožujku i prosincu 2020. godine prouzročili su značajnu štetu, procijenjenu na preko 17 milijardi eura. Razmjeri šteta koje su posljedica oba potresa (više od 17 milijardi procijenjene štete) zahtijevaju tijesnu suradnju svih dionika i angažiranje svih dostupnih sredstva. Upravo sredstva različitih EU fondova značajno će doprinijeti procesu obnove.
Tim povodom, u petak, 28. svibnja 2021. godine, održan je drugi online sastanak na visokoj razini između Europske komisije i Republike Hrvatske o obnovi i oporavku nakon potresa. Delegaciju Komisije, sastavljenu od vodećih službenika nadležnih za fondove EU-a, predvodio je Normunds Popens, zamjenik glavnog direktora Glavne uprave za regionalnu i urbanu politiku, dok je na čelu hrvatske delegacije bio ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat. Podrška ministru bile su ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek i ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak te veći broj državnih tajnika i ravnatelja.Glavna tema sastanka bila je praćenje napretka u razvoju sveobuhvatnog pristupa financiranju obnove i rekonstrukcije iz više fondova Europske unije, kojim se osigurava provedba potrebnih mjera na potresom pogođenim područjima.
Zamjenik glavnog direktora Popens istaknuo je da takav sveobuhvatni pristup treba usmjeriti na identifikaciju najprikladnijeg izvora financiranja za svaku pojedinu vrstu ulaganja, vodeći računa o propisima koji se odnose na pojedini fond EU-a. „Krajnji cilj ovakve dugoročne strategije je doprinos obnovi, uz istovremenu koordinaciju svih raspoloživih izvora financiranja koji su Hrvatskoj na raspolaganju, kako bi se uspostavila sinergija i komplementarnost te izbjegla moguća preklapanja.“
Ministar Horvat naglasio je da je u svrhu obnove uspostavljen zakonski okvir, osnovan je i započeo s radom Fond za obnovu te su uspostavljene procedure kojima se osigurava transparetnost i kontrola trošenja javnih sredstava. Obnova pogođenih područja bit će dugotrajan process, posebno stoga što u većini slučajeva uključuje i poboljšice (eng. “build-back-better”) kao jedini prihvatljiv i smislen način obnove. “Oba velika potresa koja su pogodila Hrvatsku 2020. godine specifična su svaki na svoj način, prvenstveno zbog lokacije epicentra i posljedica na urbano, odnosno ruralno okruženje, što zahtijeva drugačije pristupe obnovi. U ovom trenutku, nalazimo se usred nekoliko vrlo složenih i zahtjevnih procesa, što podrazumijeva detaljno planiranje obnove, njenu provedbu, ali i pronalazak dostatnih izvora sredstava. Sve to zahtijeva blisku međusektorsku suradnju na nacionalnoj razini, ali isto tako i s tijelima Europske komisije. Naš je imperativ da suradnja i komunikacija koju vodimo bude aktivna i konstruktivna, s ciljem da svi tekući procesi budu što brži i jednostavniji, tim više što je naše Ministarstvo preuzelo vodeću ulogu u organizaciji i provedbi obnove“
Ministrica Obuljen Koržinek prezentirala je dosadašnje aktivnosti na obnovi te izlaganje završila prezentirajući izazove koji u velikoj mjeri otežavaju obnovu, pri čemu epidemija COVID 19 predstavlja ozbiljno ograničenje u provedbi na svim razinama, a nelikvidnost tržišta neposredno utječe na državni proračun. Istaknula je, nadalje, ograničenja kapaciteta građevinskog sektora, posebno kroz nedostatak kvalificirane radne snage, značajan porast cijena građevinskih materijala i rada te produljenje rokova isporuke. Svemu tome treba dodati i progresivnu štetu, odnosno uvećanje štete nastalo na prethodno već oštećenim zgradama nakon potresa u u ožujku. Usprkos navedenim ograničenjima, kompletna alokacija iz Fonda solidarnosti namijenjena zaštiti kuturne baštine je ugovorena te je omogućeno i značajno dodatno ugovaranje.
Ministrica Nataša Tramišak posebno se osvrnula na dva ugovora za projekte „Obnova obiteljskih kuća u vlasništvu RH na potresom pogođenim područjima“ i „Uklanjanje i izgradnja zamjenskih stambenih jedinca u vlasništvu RH na potresom pogođenim područjima“ koji su potpisani ovaj tjedan. U suradnji sa Središnjim državnim uredom za obnovu i stambeno zbrinjavanje osigurava se 672,3 milijuna kuna iz Europskog fonda za regionalni razvoj za gradnju i obnovu obiteljskih kuća i stambenih zgrada u državnom vlasništvu.
Iz Fonda solidarnosti EU, Hrvatskoj je, sredinom prosinca 2020. godine doznačen iznos od oko 683 milijuna eura za obnovu područja Grada Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije. Sredstva tog fonda su namjenska i dovoljna su isključivo za osnovne i hitne mjere obnove, dok je za dodatnu konstruktivnu ili cjelovitu obnovu nužno osigurati kombiniranje s ostalim izvorima financiranja.
Za štetu nastalu serijom potresa s epicentrom na području Sisačko-moslavačku županije iz prosinca 2020. godine, Hrvatska je, u ožujku 2021. godine podnijela novi zahtjev za pomoć iz Fonda solidarnosti te se odluka o tome još čeka i također je predmet razgovora s Europskom komisijom.
Iz ostalih dostupnih fondova EU-a, Hrvatskoj je, za obnovu, na raspolaganju 15,7 milijuna eura iz Europskog socijalnog fonda i 15,9 milijuna eura iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. U budućoj financijskoj perspektivi Nacionalni plan za obnovu i oporavak koji je upućen u Komisiju sadrži izdvojenu inicijativu „Obnova zgrada“ s reformama kroz koje su predviđena ulaganja od 5,9 milijarda kuna. Nadalje, Hrvatska je predložila da se dijelom alokacije iz Europskog fonda za regionalni razvoj za razdoblje 2021-2027 također podrže dugoročni napori usmjereni na obnovu.
Sudionici sastanka Hrvatske i Europske komisije na visokoj razini razmijenili su informacije o dinamici i napretku obnove te su suglasni da će obje strane i nastaviti s aktivnostima kako bi se osigurao sveobuhvatan pristup, identificirala „uska grla“ i pronašla odgovarajuća rješenja. U tom smislu suradnja između dviju administracija nastavit će se tijekom ljetnih mjeseci, a sljedeći susret na visokoj razini planiran je sredinom rujna ove godine.