Održana ESPON radionica: Mjesta za ljude - Nova generacija arhitektonskih politika Republike Hrvatske

​U okviru programa ESPON 2030, u organizaciji ESPON EGTC-a i Zavoda za prostorni razvoj Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine u suradnji s Udruženjem hrvatskih arhitekata 31. ožujka 2023.godine održana je hibridna radionica o arhitektonskim politikama nove generacije.

ESPON radionica
MJESTA ZA LJUDE - Nova generacija arhitektonskih politika Republike Hrvatske
Zagreb, Udruženje hrvatskih arhitekata, Trg bana J. Jelačića 3/1, 10000 Zagreb
31. ožujka 2023.
 
Ove godine obilježava se 10 godina pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji te time i sudjelovanja Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine u radu programa međuregionalne suradnje ESPON (European Spatial Planning Observation Network). Budući da je jedna od osnovnih zadaća ESPON-a znanstveno-istraživačkim radom i razvojem različitih alata osigurati izvor potrebnih informacija državama članicama u kreiranju politika, povodom izrade nove generacije arhitektonskih politika Hrvatskoj je osigurana podrška kroz razmjenu znanja i iskustava drugih država članica.

Nakon uvodnog izlaganja Ingrid Gojević (hrvatska ESPON kontakt točka) kojim su dane osnovne informacije o programu ESPON 2030, ravnatelj Zavoda za prostorni razvoj Bojan Linardić objasnio je povod za nominiranje upravo teme arhitektonskih politika i okolnosti u kojima se one razvijaju i donose.

Portugalski arhitekt Joao Bento, znanstveni novak u Školi arhitekture Sveučilišta u Lisabonu, dao je pregled aktualnih europskih politika koje su usmjerene na podizanje kvalitete prostora te time i kvalitete života europskih građana. Istaknuo je Deklaraciju iz Davosa (2018), rezultate rada Stručne skupine država članica EU-a za visokokvalitetnu arhitekturu i izgrađeni okoliš za sve (2019) te inicijativu Europske komisije Novi europski Bauhaus (2020). Zaključci Vijeća EU-a iz 2021. godine o kulturi, visokokvalitetnoj arhitekturi i izgrađenom okolišu kao ključnim elementima inicijative Novi europski Bauhaus daju dodatnu političku težinu europskoj orijentaciji stvaranja visokokvalitetnog životnog prostora. U pregledu koji je slijedio prezentirani su rezultati istraživanja provedenog na zahtjev ACE-a o arhitektonskim politikama u europskim državama, dajući uvid u različite modele kreiranja i provedbe arhitektonskih politika, od zakonskih i strateških dokumenata do politika koje se provode na razini smjernica. Ulaganja u provedbu arhitektonskih politika znatno se razlikuju od države do države pri čemu neke od njih u tu svrhu osiguravaju značajna ulaganja.

Kao motivacija za kasnije radionice, u nastavku su održana tri predavanja pokazujući vrlo različite primjere arhitektonskih politika europskih država.

• Policy for Designed Living Environment
  Jessica SEGERLUND, Švedski nacionalni centar za arhitekturu i dizajn

• Action Programme Spatial Design 2021-2024 Design Connects
  Saskia NAAFS, strateška savjetnica Uprave vladinih savjetnika, Nizozemska

• Towards sustainable Architecture – Finland´sArchitectural Policy Programme 2022-2035
  Emma HARJU, Ministarstvo obrazovanja i kulture, Finska

U poslijepodnevnom dijelu sudionici su kroz tri paralelne radionice nastojali odgovoriti na postavljena pitanja:

Radionica 1: Implementacija (“vlasništvo” nad arhitektonskim politikama, međuresorna suradnja, uključivanje dionika, motivacija za provedbu i dr.)

Moderatorica Rajka Bunjevac, predsjednica Hrvatske komore arhitekata prezentacijom rezultata radionice naglasila je nedostatak zakonskog okvira koji bi dionike obavezivao na provedbu zacrtanih aktivnosti, nužnost osiguranja određenih sredstava za provedbu te nužnost edukacije i podizanja razine svijesti o potrebi i značaju arhitektonskih politika na svim razinama, od državne koja kreira i predlaže zakonodavni okvir do lokalne na kojoj se realiziraju zahvati u prostoru. Istaknula je i važnost suradnje s akademskom zajednicom, gospodarstvom, civilnim društvom i građanima.

Radionica 2: stvaranje okruženja razmjene znanja i iskustva (podizanje razine svijesti, prepoznavanje i uključivanje dionika, promoviranje kulture oblikovanja koja na prvo mjesto stavlja kvalitetu prostora, i dr.)

Predsjednik Društva arhitekata Zagreba Tihomil Matković moderator radionice 2 kao glavne izazove istaknuo je nužnost implementacije nacionalnih strateških dokumenata na svim razinama, nedostatak promišljanja o prostornom razvoju uvažavajući lokalne uvjete, nedostatak političke volje za provedbu arhitektonskih politika uvjetovano trajanjem političkih mandata koji često nisu dovoljno dugi za promišljanje, kreiranje i realizaciju zahvata pri čemu je nedostatak financijskih sredstava dodatna prepreka. Predlaže se osiguranje dodatnih sredstava iz EU fondova i državnog proračuna, unapređenje obrazovnog sustava na svim razinama, razmjena znanja, sustava nagrađivanja dobrih praksi te podizanje kvalitete planiranja i kvalitete zahvata financiranih javnim sredstvima.   

Radionica 3: Instrumenti od utjecaja (hard & soft), omogućavanje promjena, stvaranje mreža i partnerstava za suradnju, monitoring, izvještavanje i praćenje kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih rezultata

Ravnatelj Bojan Linardić je prezentirajući rezultate rada radionice 3 istaknuo da su ključne poruke unapređenje sustava formalnog obrazovanja i edukacije prilagođene različitim ciljanim skupinama, unapređenje komunikacije između različitih tijela javne vlasti te njihove komunikacije s ostalim dionicima, komunikacije s gospodarskim sektorom, akademskom zajednicom i građanima, koja će rezultirati boljim razumijevanjem i prepoznavanjem zajedničkih ciljeva i aktivnijim uključivanjem u njihovu realizaciju.    

Arhitekt Joao Bento u završnoj je riječi ponovio ključne poruke radionica te istaknuo nužnost podizanja razine svijesti o prostoru kao zajedničkom resursu koji u velikoj mjeri utječe na kvalitetu života građana, nužnosti unapređenja obrazovnih kurikuluma, trajne edukacije stručnjaka i lokalnih vlasti te poticanju svih političkih razina na dugoročno planiranje, postavljanje ciljeva kvalitete prostora i afirmacije pozitivnih primjera, osiguravajući pri tom potrebna financijska sredstva.

Radionica je okupila oko 130 sudionika iz Hrvatske i drugih europskih država, od čega je 40-tak svoj doprinos dalo uživo. 

Pisane vijesti | Informacija | Međunarodna suradnja