Objavljeno: 31.10.2022.

Održana konferencija "Krajobraz i zdravlje"

Galerija fotografija

Povodom obilježavanja 6. međunarodnog dana krajobraza Vijeća Europe, 28. listopada 2022. godine u organizaciji Zavoda za prostorni razvoj Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine održana je konferencija pod nazivom „Krajobraz i zdravlje“.

Konferencija održana u hibridnom obliku okupila je oko 190 sudionika uživo, a preko 500 sudionika uključilo se putem online platforme. Pored arhitekata, urbanista i krajobraznih arhitekata, na konferenciji je sudjelovao veliki broj stručnjaka drugih struka na poljima tehničkih, biotehničkih, ali i društvenih i humanističkih znanosti. Među sudionicima u dvorani bili su kolege iz Ministarstva za okoliš i prostor Republike Slovenije, a u virtualnom prostoru predstavnici Konvencije o europskim krajobrazima Vijeća Europe te brojni domaći i inozemni stručnjaci.

“Posljedice potresa koji su pogodili Hrvatsku u 2020. godini samo su još jedan pokazatelj ranjivosti prostora i nužnosti da uložimo napore u stvaranje otpornijih, zelenijih i zdravijih naselja.” rekao je ministar Ivan Paladina otvarajući konferenciju.

Ravnatelj Zavoda za prostorni razvoj Bojan Linardić uvodnim izlaganjem dao je pregled šireg konteksta teme. Predsjednica Hrvatske komore arhitekata Rajka Bunjevac naglasila je da prostor koji stvaramo ostavlja neizbrisiv trag u prostoru te poziva na bolju suradnju, posebno između kreatora politika, javnih vlasti i struke: “Mi arhitekti znamo kako svoja stručna znanja, u kreativnom procesu oblikovanja prostora, pretvoriti u vječne krajobraze koji će izdržati test vremena”. Video vezom se obratio predsjednik Konvencije o europskim krajobrazima Gilles Rudaz naglašavajući da jedna od najvažnijih značajki Konvencije jest razmatranje utjecaja svakodnevnog krajobraza na sveukupno stanovništvo, pri čemu u dobrobiti krajobraza za zdravlje uživa cijelo društvo.

U tematskom bloku ZDRAVI GRAD poseban doprinos dale su stručnjakinje s Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, dok je vodeći URBACT stručnjak na primjeru projekta provedenog u jednoj od mreža URBACT-a prikazao utjecaj urbanog okoliša na fizičko i mentalno zdravlje ljudi. Ukazano je na brojne negativne aspekte života u gradovima kao što su visoke razine onečišćenja okoliša, negativni učinci klimatskih promjena te posebno sjedilački način života i nedostatak kretanja, što sve u velikoj mjeri negativno utječe na ljudsko zdravlje i Hrvatsku stavlja visoko na ljestvicu pretilih i neaktivnih te posljedično građana visokih zdravstvenih rizika kao i velikog udjela oboljelih. Prikazani su brojni primjeri dobre prakse, a Ina Šuklje-Erjavec s Urbanističkog instituta Republike Slovenije prezentirala je program pripremljen u suradnju sa slovenskim Ministarstvom zdravstva te publikaciju “Van za zdravlje - vodič za planiranje zelenih površina za promicanje tjelesnih aktivnosti i zdravog načina života” koji predstavlja priručnik za planiranje i uređenje zelenih površina, izrađen kao pomoć gradskim vlastima i planerima u planiranju i upravljanju njihovim prostorom.

Predavanjima u bloku ZELENI GRAD na primjerima Zagreba (europski projekt ProGIreg) i Osijeka prikazani su primjeri dobre prakse, kojima se jednostavnim ili zahtjevnijim intervencijama mogu učiniti značajna poboljšanja. Osječki projekt EHHUR, dio je jednog od pet pilot projekata Novog europskog Bauhausa, financiranih s ukupno 25 milijuna eura i odabranih na natječaju raspisanom u programu OBZOR Europa, usmjeren je na realizaciju zahvata koji potiču razvoj zelenih gradova. Razvoj sustava zelene (plave) infrastrukture, unapređenje sustava urbane mobilnosti, ograničenja motornog prometa u gradskim središtima, razvoj pješačkih i biciklističkih staza, ciljano uređenje javnih površina te posebno zelenih površina te njihovo oplemenjivanje potrebnom urbanom opremom, samo su neke od mogućih intervencija. Vrtlarenjem na vlastitoj okućnici, balkonu ili krovu zgrade te pažljivo osmišljenim konceptom urbanih vrtova kao načinom privremenog ili trajnog korištenja dijela javnih površina u gradovima mogu osigurati lokalnu proizvodnje hrane, aktivniji način provođenja slobodnog vremena, ali i stvarati nove cjeline koje povezuju održivi uzgoj hrane i visoka estetska mjerila u jedinstvenu hortikulturnu cjelinu. Pažljivim i promišljenim oplemenjivanjem javnih i zelenih površina primjerenih zadržavanju na otvorenom te sportu, rekreaciji, igri, ali i šetnji ili druženju dodatni su poticaj za boravak na otvorenom, prevenciju bolesti te očuvanje zdravlja i produljenje života. Martina Vidaković iz Zavoda za prostorni razvoj iznijela je kratki pregled trenutnih aktivnosti MPGI-a u provedbi zelenih politika (Krajobrazna osnova RH, arhitektonske politike nove generacije, Programi razvoja zelene infrastrukture u gradovima i kružnog gospodarenja zgradama i prostorom, za razdoblje do 2030. godine, sudjelovanje u radu Vijeća platforme za NEB i dr.).

U trećem tematskom bloku INSPIRIRANI PRIRODOM kroz predavanja je pokazano da je za ljude jednako važan i boravak u prirodi izvan naselja. Na primjeru Međimurja pokazani su primjeri kako se biciklistička i pješačka infrastruktura, dijelom u zaštićenom području prirode, može koristiti za dnevnu komunikaciju, koristeći je i u funkciji lokalne proizvodnje hrane te enološke ponude, lječilišnog i eko-turizma. Kroz iskustva pokretača rekreativnih aktivnosti i aktivnih sportaša i rekreativaca doznali smo što su minimalni prostorni zahtjevi nužni za uspostavu sustava rekreacije u gradovima, ali i kako potaknuti ljude na aktivan boravak u prirodi te koji su minimalni infrastrukturni uvjeti ili informacijska podrška koji taj boravak čine dovoljno sigurnim te time i privlačnijim.

Zanimljiva i inspirativna predavanja, posebno stručnjaka koji rijetko sudjeluju na skupovima koje organiziramo, zadržala su pažnju sudionika do kasnih poslijepodnevnih sati. Ravnatelj Linardić je nakon kratke rekapitulacije svih izlaganja zaključio konstatacijom da je i ovaj skup pokazao da je suradnja među stručnjacima s različitih područja neophodna, a da nove informacije i stručna znanja trebamo koristiti u svakodnevnom radu. Ovaj skup nastavak je rada Zavoda za prostorni razvoj na doprinosu stručnom usavršavanju i suradnji među strukama.