- Objavljeno: 30.09.2021.
Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o obnovi od danas u javnom savjetovanju
Ministarstvo provodi javno savjetovanje o Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije.
Prijedlog Zakona dostupan je na mrežnim stranicama portala eSavjetovanja a zainteresirana i stručna javnost u raspravu se može uključiti od 30. rujna do 7. listopada 2021., nakon čega će konačni Prijedlog Zakona biti upućen u Hrvatski sabor.Na jučerašnjoj konferenciji za medije, neposredno nakon Užeg kabineta Vlade, ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat najavio je kako očekuje donošenje izmjena Zakona po hitnoj proceduri, te da se konačni Prijedlog Zakona na dnevnom redu Sabora nađe već početkom 11. mjeseca.
Tom prilikom ministar Horvat istaknuo je i kako se jedna od ključnih izmjena odnosi na financiranje konstrukcijske obnove u kojoj građani neće morati participirati, već će istu u stopostotnom iznosu osigurati država i jedinice i regionalne samouprave. Ministarstvo ovim izmjenama veći naglasak želi staviti na samoobnovu, te će se u tu svrhu uvesti mogućnost predfinanciranja.
Tri su pravca u procesu samoobnove koji će biti omogućeni. Prvo, mogućnost da se novčana pomoć isplati prema ispostavljenim računima po privremenim pojedinačnim situacijama, odnosno jednokratno nakon izvedene obnove, koja će se smatrati završenom po dostavljenom izvješću nadzornog inženjera. Zatim, dio koji se posebno odnosi na višestambene i stambeno-poslovne zgrade, iznos novčane pomoći moći će se isplatiti na račun obvezne pričuve, prema posebnom izračunu u skladu s cijenama određenim u Programu mjera, a za namjensko trošenje isplaćenih sredstava odgovornost će imati upravitelji zgrade. Treće, odluče li se pak građani na konstrukcijsku ili cjelovitu obnovu bez odluke države, pa tako i bez sufinanciranja, za isto im neće biti potrebno ishoditi građevinsku i uporabnu dozvolu, već će se jednako vrijednim dokumentom smatrati završno izvješće nadzornog inženjera.
Još jedan važan novitet odnosi se na ukidanje zabrane raspolaganja vlastitom nekretninom, bez obzira na postupak obnove, te brisanje stavke upisa tereta, odnosno hipoteke. To znači kako građanima neće biti određen vremenski period u kojem svoju nekretninu ne bi smjeli prodavati.
Također, u planu je obnova i nelegalno izgrađenih objekata, osim onih koji se nalaze na mjestima gdje su predviđeni magistralni koridori sukladno postojećim prostornim planovima i oni u kojima na dan potresa nitko nije živio. Pojednostavljeno je i pitanje uklanjanja oštećenih zgrada koje su prijetnja sigurnosti i zdravlju ljudi, koje će provoditi Državni inspektorat, dok će vlasniku takvog stana država osigurati zamjenski stan odgovarajuće veličine. Uvode se i europski pragovi javne nabave koji su puno viši od postojećih, a za koje će Ministarstvo morati izraditi i posebni pravilnik kojim će se urediti pravila o postupcima nabave.