Stručni skup „Revitalizacija i energetska obnova starih zgrada u centru grada“

Ravnateljica Uprave za energetsku učinkovitost Irena Križ-Šelendić sudjelovala je na stručnome skupu „Revitalizacija i energetska obnova starih zgrada u centru grada“ koji se održao 12. prosinca 2025. u centru Doživi Europu u Zagrebu.

Stručnom skupu uvodno su se obratile Snježana Turalija (GREENiKA) i Anelka Toto Ormuž (ROCKWOOL Adriatic i HUPFAS), a blokovske prezentacije održali su Marko Dabrović (3LHD) o mogućnostima oživljavanja zagrebačkih zgrada unutar kulturno-zaštićene zone u centru grada, dok je Ivan Jovanović (Atelier Ten) predstavio primjere iz Londona.

O priuštivosti stanovanja govorila i europarlamentarka dr.sc. Nikolina Brnjac.
 
„Hrvatska je među prvim državama koje su donijele nacionalnu strategiju stambene politike, koristeći sredstva iz fondova za koheziju, poljoprivredu, ruralni razvoj, pomorstvo, ribarstvo, prosperitet i sigurnost. Za Hrvatsku je predviđeno oko 16,8 milijardi eura, a pregovori o novom proračunu traju do 2027. godine, s ciljem pojednostavljenja i fleksibilnijeg korištenja sredstava za pristupačno stanovanje“, istaknula je Brnjac i dodala da će se o tim iznosima će se i dalje sada raspravljati i detaljno pregovarati.
 
„U utorak 6. prosinca, mi ćemo po prvi put imati europski plan za pristupačno stanovanje koji će donijeti Europska komisija i koji će se temeljiti na preporukama House odbora. Taj plan će ponuditi rješenja za prvenstveno povećanje ponude priuštivih nekretnina u cijeloj Europskoj uniji, uključujući i razne modele financiranja. Prvenstveno govorimo o financiranju javnim sredstvima, o nacionalnom proračunu ili europskom proračunu. Potrebno je osigurati i kvalitetne modele financiranja kroz javno-privatna partnerstva ili podržati privatne inicijative i projekte koji će doprinijeti većoj dostupnosti pristupačnog stanovanja“, istaknula je.
 
Panel diskusija o višestrukim vrijednostima obnove stambenih zgrada kroz angažiranje privatnog kapitala u obnovi potkrovlja zgrada i energetskoj obnovi i ugradnji dizala na dvorišnim stranama zgrada okupila je različite stručnjake i sugovornike  pa su uz Irenu Križ Šelendić (MPGI) sudjelovali i Lana Križaj (Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode), Marko Dobrović (3LHD), Ivan Janković (Atelier Ten)  i Iva Bošnjak (predstavnica 256 suvlasnika zgrade Mali Vatikan), dok je moderator bio Tin Bašić.

Irena Križ-Šelendić istaknula je da ne postoji dovoljno podataka o energetskom  svojstvu stambenih zgrada jer se obavezno certificiraju samo sve nove i manji broj postojećih starijih zgrada što utječe na statističke podatke. Zbog toga su, uvidom u bazu certifikata, najbolji razredi A B i C dobro zastupljeni, što može stvoriti lažnu sliku da nam je ukupni fond zgrada učinkovitiji nego što zapravo jest.

U kontekstu obnove odnosno nadogradnje katova u postojećim zgradama, Irena Križ Šelendić se osvrnula na primjer s panela o takvim dogradnjama u Velikoj Britaniji,  međutim istaknula je da primjeri nisu direktno primjenjivi jer je Britanija najmanje ugrožena od potresa u Europi, a Hrvatska je među seizmički aktivnijim zemljama EU.
 
Vezano na izradu Nacionalnog plana obnove do 2050. godine, čiji će prvi nacrt MPGI dostaviti Europskoj komisiji do kraja ove godine Irena Križ Šelendić je istaknula kako su preliminarne analize i izračuni mogućih scenarija obnove pokazali da nam je isplativije ići na dubinsku obnovu koja se odnosi na manji obuhvat kvadrata nego na pojedinačne mjere (poput samo solara na krovovima) na većem broju zgrada. „Od početka se zalažemo za dubinsku i sveobuhvatnu obnovu i veselimo se rezultatima na potresu pogođenim područjima, nakon što se iduće godine maknu skele s javnih zgrada koje će biti sveobuhvatno obnovljene", istaknula je  ravnateljica Križ Šelendić.
 
Lana Križaj istaknula je da se dosad iz spomeničke rente obnovilo 237 zgrada od ukupno oko 20.000 zgrada unutar granica zaštićene zone. Osvrnula se i na nove mogućnosti iz Zakona o upravljanju i održavanju zgrada u kontekstu sufinanciranja ugradnje dizala i obnove pročelja.
 
„Novi zakon je također od značajne pomoći jer država sufinancira 33 posto, a lokalna zajednica to jest Grad također 33 posto, uz suvlasnike u preostalom omjeru“.
 
Predstavnica suvlasnika Malog Vatikana Iva Bošnjak istaknula je da je procijenjen trošak energetske odnosno cjelovite obnove oko 28-30 milijuna eura za cijeli kompleks, uz potrebu za sufinanciranjem suvlasnika.
 
Kompleks ima 256 ključeva, 26 ulaza, 26 međuvlasničkih ugovora i četiri upravitelja, a nakon što je završena nekonstrukcijska obnova suvlasnici se još nisu odlučili na energetsku obnovu, zbog konzervatorskih zahtjeva koji traže da se i novopostavljena PVC stolarija zamijeni drvenom, izjavila je Bošnjak.
 
O negativnom utjecaju na okoliš i cirkularnoj ekonomiji govorio je panelist Ivan Janković sa dugogodišnjim iskustvom obnove zgrada u Londonu.
 
„Zanimljivo pitanje je vezano uz konzervatorski zahtjev za originalnim materijalom. Iz perspektive održivosti važno je zadržati materijal koji je u funkciji što je dulje moguće jer stari materijal koji zamjenjujemo, završava na deponiju, a to treba izbjeći. To je i smisao zadržavanja starih zgrada. Potrebno je popraviti da bude u funkciji. Dakle, ako stari prozori funkcioniraju, onda je iz pozicije okoliša bitno bolje da ostanu“, istaknuo je Janković.
 
Irena Križ-Šelendić istaknula je da su bespovratna sredstva za obnovu zgrada Hrvatskoj na dispoziciji od 2014. godine kada se provodila integralna obnova, dok je danas ciljana dubinska i sveobuhvatna obnova.
 
EBD direktiva 2018. godine omogućila je povezivanje energetske i seizmečke obnove zgrada i mi smo to odmah prenijeli u Zakon o gradnji 2020. godine. Sve javne zgrade oštećene u potresu koje obnavljamo - bolnice, fakultete, u potpunosti su obnovljene, od konstrukcije do ovojnice i sustava. To su danas potpuno nove zgrade, seizmički i energetski obnovljene, s novim tehničkim sustavima te integriranim elementima pristupačnosti i protupožarnim mjerama. Međutim, to je javni sektor koji se sufinancira u stopostotnom iznosu iz europskih fondova i državnog proračuna, istaknula je i dodala da su u privatnim višestambenim zgradama najčešće problematični imovinsko-pravni odnosi koji otežavaju donošenje odluka za obnovu.  
 
Na stručnome skupu održano je pet grupa radionica o urbanizmu, pravnim, financijskim, društvenim i ekološkim preprekama za krovove, dizala i nadogradnje.

Pisane vijesti | Informacija | Energetska učinkovitost