Svečano otvorena obnovljena zgrada Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske na Zrinjevcu

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, u prisutnosti predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, potpredsjednika Vlade i ministra prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branka Bačića te ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek svečano je, u srijedu 27. studenog 2024. godine, otvorio obnovljenu zgradu Ministarstva vanjskih i europskih poslova na Zrinjevcu.

Izrazivši zadovoljstvo obnovom zgrade na Zrinjevcu ministar Gordan Grlić Radman, u prigodnom obraćanju na svečanosti otvorenja naglasio je kako je time ujedno vraćen sjaj izvorištu mnogih naraštaja hrvatskih diplomata, koji su svojim djelovanjem pridonosili međunarodnom ugledu Hrvatske.

“Velika mi je čast i zadovoljstvo što smo u mandatu ove Vlade obnovili zgradu Ministarstva vanjskih i europskih poslova, našeg Zrinjevca, simbola hrvatske diplomacije, ujedno i kulturnog dobra čiji su temelji postavljeni davne 1904. godine“, rekao je ministar dodavši kako je povod temeljite obnove bilo oštećenje zgrade u potresima 2020. godine. Također, naglasio je kako je zgrada dodatno zaštićena od mogućih novih potresa i to prema najnovijim standardima uz provedene konzervatorsko-restauratorskih radova kako na unutarnjem tako i na vanjskom dijelu zgrade, u što je utrošen 21,5 milijun eura europskih sredstava.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković poručio je kako je potres koji je pogodio Zagreb 2020. godine prouzročio mnogo štete u središtu grada, u mnogim zgradama javnog i privatnog karaktera te dodao kako je Vlada prionula velikom i zahtjevnom projektu obnove Zagreba, a nažalost, nakon petrinjskog potresa i Banovine, na način koji je prije svega vodio računa o sigurnosti i trajnosti investicija u procesu obnove.  

Kada smo u tjednima nakon potresa koji je pogodio Zagreb razmišljali i proučavali mehanizme koji nam stoje na raspolaganju da nam financijski olakšaju tako zahtjevne i velike investicije, znali smo da je Fond solidarnosti Europske unije zamišljen za hitne intervencije nakon velikih katastrofa, podsjetio je premijer, pojasnivši kako je temeljno načelo Fonda solidarnosti povrat u prijašnje stanje.

To načelo je, dodaje, u kontekstu elementarne nepogode, kao što je potres u velikom urbanom središtu, potpuno besmisleno.

Ocijenio je da bi čitava obnova bila naizgled brzo gotova da se donijela odluka o vraćanju zgrada u prijašnje stanje, međutim, smatra premijer, potrošili bismo ogromne novce, a potom bismo strahovali hoće li se dogoditi neki novi potres.

„Vlada je tada donijela tešku, ali strateški ispravnu odluku, kojom smo cijelom procesu obnove pristupili na način da protupotresne standarde dignemo na suvremenu razinu, koja zgradama građenim u neko drugo vrijeme, nekim drugim građevinskim tehnikama, osiguramo trajnost i sigurnost onih koji u njima borave ili prolaze pokraj njih“, poručio je Plenković.

Stoga smo, dodao je, odlučili obnavljati zgrade konstrukcijski, a potom dovršiti proces sa cjelovitom obnovom.

Zgrada Ministarstva vanjskih i europskih poslova na Zrinjevcu, koja je znatno oštećena u zagrebačkom potresu, dobar je primjer spajanja dva izvora financiranja, smatra premijer, navodeći kako je prvi izvor Fond solidarnosti, u iznosu nešto većem od sedam milijuna eura, a drugi je Mehanizam oporavka i otpornosti, u iznosu od oko 14 milijuna eura.

Spojili smo ova dva izvora i dovršili proces obnove, i konstrukcijski i cjelovito, i to u vrlo razumnom roku,  ako se uzme u obzir složenost i veličina same zgrade, zaključio je premijer, zahvalivši svima koji su sudjelovali u ovom zahtjevnom projektu.

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova sada ima svoju staru, ali uređenu kuću, poručio je, koja će svojom simbolikom i izgledom slati jasnu poruku o suvremenoj Hrvatskoj, ali istodobno i o našoj baštini i povijesti, kao i o našoj borbi za samostalnost i međunarodnu afirmaciju.

Izvor: Vlada/MPGI

Pisane vijesti | Informacija | Obnova