Vlada prihvatila konačan prijedlog zakona kojim se planira pomiriti interese vlasnika stanova i zaštićenih najmoprimaca

Vlada je na današnjoj sjednici prihvatila Nacrt konačnog prijedloga Zakona o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske i odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske, a koji se odnosi na rješavanje problematike zaštićenih najmoprimaca koji borave u privatnom vlasništvu.

Prijedlogom zakona vlasnici stanova imat će pravo na povrat imovine i isplatu tržišne najamnine, a najmoprimci po povoljnim uvjetima stjecanje prava vlasništva.

Zakonsko rješenje predviđa uvođenje tri faze izvršenja odluka:

• ustrojavanje Registra,
• donošenje Programa mjera i
• operativna provedba programskih mjera.

Tijekom 2024. godine predviđeno je prikupljanje podataka (ustrojavanje Registra) i donošenje podzakonskih akata, dok bi provedba zakona trebala krenuti od 2025. godine.

Prijedlogom zakona o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske i odluke Ustavnog suda, vlasnicima se omogućuje povrat imovine. Od 1. siječnja 2025., do konačnog rješavanja statusa stana, bit će im isplaćivana tržišna najamnina, a također će im se isplatiti i solidarna naknada za pretrpljenu štetu od 1996. godine.

Što se tiče stanova, zakon predviđa pet programskih mjera:

1. nagodba stranaka kojom se utvrđuje visina najma i neodređeno vrijeme trajanja najma;
2. isplata zaštićenog najmoprimca po etalonskoj vrijednosti stana na koji ima pravo (cca. 42.000 € do 50.000 € i dodatnih 10.000-12.000 € za svakog člana kućanstva);
3. zaštićeni najmoprimac iseli u stan u vlasništvu države gdje plaća minimalnu najamninu (2 € po m2), ali koji može i otkupiti pod povoljnim uvjetima;
4. Republika Hrvatska kupuje stan od vlasnika s tim da se zaštićenom najmoprimcu pruži mogućnost otkupa stana pod povoljnim uvjetima sličnima;
5. zamjena stanova između vlasnika i Republike Hrvatske s tim da se zaštićenom najmoprimcu pruži mogućnost otkupa stana pod povoljnim uvjetima.

O 4. i 5. mjeri se pregovara samo ako vlasnik izrazi namjeru prodati ili mijenjati stan na kojem postoji stanarsko pravo.

Zaštićeni najmoprimci tako bi po prvi puta, po povoljnim uvjetima moći steći pravo vlasništva, odnosno otkupiti stan. 

Zakonom je predviđeno i da ranjivim skupinama (invalidima, starijima od 65 i socijalnim slučajevima) Republika Hrvatska plaća troškove selidbe u fiksnom iznosu od 1.000,00 €.       

Podsjetimo, problem zaštićenih najmoprimaca u privatnim stanovima traje preko 70 godina. Radi se o ljudima koji su dobili stanarsko pravo u stanovima u privatnom vlasništvu, a koje pravo je prestalo 1996. i zamijenjeno je tada novouvedenim institutom zaštićenog najmoprimstva.

Dilemu tko ima vlasnička prava na stanu i može li se vlasnike prisiliti na prodaju stana u više navrata riješio je Europski sud za ljudska prava i presudio u korist vlasnika. Najvažnija takva presuda donesena je 2014. u predmetu Statileo protiv Hrvatske. 

2018. godine je donesen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o najmu stanova koji je ponudio prijelazni rok nakon kojeg bi zaštićeni najmoprimci morali napustiti stanove. Međutim, taj zakon, odnosno njegove sporne odredbe ukinute su odlukom Ustavnog suda iz koje proizlazi da je država ipak morala preuzeti veći teret.

Podsjetimo, prijedlog zakona u prvom čitanju prihvaćen je u Hrvatskome saboru 26. siječnja 2024. godine. 

U odnosu na prvo čitanje, u konačni prijedlog zakona uvršten je:
 

• dodatni popust od 10% za svakog člana domaćinstva koji je hrvatski branitelj, umirovljenik i maloljetno dijete, ukupno do najviše 30%.
• precizirano je da naknada za izlaz iz nekretnine (2. mjera) nije oporeziva.
• definirano je koji podaci iz Registra će biti javno objavljeni (kvadratura, lokaciji, inicijali, broj članova domaćinstva, zaprimljeni podnesci i održani sastanci)
• određeno je da će zgrade graditi APN.

 

Pisane vijesti | Informacija | Stambeno zbrinjavanje