Vlada usvojila Zakon o priuštivom stanovanju

Slika slike/Opcenito/2025_04_16_VladaRH.jpg

Na današnjoj sjednici Vlade usvojen je prijedlog Zakona o priuštivom stanovanju, koji će biti upućen u daljnju saborsku proceduru. Donošenje ovog zakona predviđeno je Nacionalnim planom stambene politike Republike Hrvatske do 2030. s ciljem osiguranja priuštivog stanovanja.

Zakon o priuštivom stanovanju predstavlja krovni zakonodavni okvir, a donosi se na temelju Nacionalnog plana stambene politike RH.

„Nacionalnim planom, koji je Vlada usvojila krajem ožujka prošle godine, utvrdili smo potrebne zahvate u zakonodavnoj regulativi Republike Hrvatske. Predvidjeli smo osam zakona - u međuvremenu smo donijeli Zakon o upravljanju i održavanju zgrada, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji, izmijenili smo Zakon o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima, a u prosincu smo donijeli Zakone o prostornom uređenju, gradnji i energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu“, rekao je ministar Bačić te dodao da vjeruje da će do ljeta biti usvojen i Zakon o najmu.

Mjere koje proizlaze iz stambene politike obuhvaćaju povećanje stambene ponude, regulaciju tržišta najma i smanjenje regionalnih razlika. Zakon propisuje da zgrade moraju biti projektirane prema načelima racionalnosti, modularne gradnje i zelene infrastrukture.

„Propisujemo obvezu izgradnje stanova za najam, koji će podrazumijevati da je u višestambenih zgradama 50 % stambenih jedinica za prodaju, a 50 % za najam. Ako višestambena zgrada ima manje od 10 stambenih jedinica, onda sve moraju biti za najam“, objasnio je ministar.

Propisuje se i zabrana otuđenja stanova dok traje povrat kredita - rok za otplatu kredita produljen je na 35 godina, a u tom periodu nije moguće vršiti prodaju stana, osim u izuzecima koji su predviđeni zakonom. APN i jedinice lokalne samouprave imaju pravo prvokupa, a kupnja stanova moguća je uz obročnu otplatu pod priuštivim uvjetima u pogledu cijene, kamata i rokova otplate.

Prvi put u stanogradnju uvodi se pojam mikro stambene jedinice - manje površine koja predstavlja prijelazno razdoblje za pojedinca koji rješava svoje stambeno pitanje.

Također, jača se uloga jedinica lokalne samouprave, a prvi put u oblast stanovanja uključuju se i županije, koje će moći participirati u stambenom zbrinjavanju. Jedinice lokalne i područne samouprave sudjeluju u provedbi zakona osnivanjem javnih ustanova, izradom lokalnih programa stanovanja, ustupanjem zemljišta, sufinanciranjem gradnje i prilagodbom prostornih planova. One prate potrebe građana, surađuju s APN-om, mogu osloboditi projekte plaćanja komunalnog doprinosa i na druge načine olakšati njihovu provedbu.

Zakonom je predviđena izrada nacionalnog Programa priuštivog stanovanja, koji izrađuje APN, a jedinice lokalne i područne samouprave izrađivat će svoje programe. Time se osigurava priuštivo stanovanje kroz gradnju zgrada za tu namjenu u gradskim, prigradskim i ruralnim naseljima, definiraju se lokacije, potrebe stanovništva, mjere provedbe, raspoloživa sredstva i planovi gradnje stanova za najam ili kupnju.

Tijela za provedbu i provođenje Zakona

Provedbu Zakona osiguravaju Vlada Republike Hrvatske putem Ministarstva, APN, jedinice lokalne i područne samouprave te javne ustanove. APN je središnji nositelj investitorskih aktivnosti.

Zakon će se provoditi kroz gradnju i rekonstrukciju zgrada i obiteljskih kuća, a velik naglasak stavlja se upravo na obiteljske kuće.

„One su dosad bile u drugom planu kad je u pitanju stambeno zbrinjavanje. Tu su povoljniji uvjeti prije svega za prigradska i ruralna naselja u Hrvatskoj, a uvodimo i značajne poticaje te subvencije za rekonstrukciju višestambenih zgrada i obiteljskih kuća“, istaknuo je ministar.

Ostali modeli provedbe uključuju potpore za stjecanje prve stambene nekretnine te programe priuštivog najma, rekonstrukcije zgrada, gradnje obiteljskih kuća u gradskim, prigradskim i ruralnim naseljima. Potpore se dodjeljuju radi poboljšanja stambenih uvjeta, povećanja energetske učinkovitosti, podizanja kvalitete stanovanja i osiguravanja adekvatnog životnog prostora.

„Dosad je zaprimljeno 4.328 zahtjeva za povrat poreza pri stjecanju prve stambene nekretnine. Poziv za vlasnike praznih stambenih nekretnina za Program priuštivog najma završio je u nedjelju, a prijave su pristigle diljem Hrvatske“, rekao je ministar Bačić.

Aktivacija praznih stambenih nekretnina predstavlja zaseban mehanizam kojim se postojeći, neiskorišteni stambeni fond uključuje u sustav priuštivog stanovanja, s ciljem proširenja dostupnosti stanova za najam bez potrebe za novom gradnjom. Mehanizam provodi APN, uz financijsku potporu Republike Hrvatske i moguće sudjelovanje lokalne razine.

​Raspoložive stambene nekretnine mogu se pribavljati od njihovih vlasnika, kako bi ih APN davao u podnajam po priuštivoj najamnini, uz uvjet da nekretnine nisu rabljene najmanje dvije godine prije dana objave javnog poziva, odnosno da su uporabljive ili zahtijevaju manje radove. APN i lokalne javne ustanove upravljaju stanovima, poslovnim prostorima i zajedničkim dijelovima zgrada. Financijski viškovi moraju se rabiti isključivo za daljnju gradnju i održavanje fonda, čime se osigurava samoodrživost sustava.

U hrvatski zakonodavni sustav prvi put se uvode i neprofitne stambene zadruge - članovi će imati zajednički udio u svakom stanu, što će omogućiti povoljnu izgradnju zgrada, a investitor će biti neprofitna stambena zadruga

Priuštiva cijena kupnje i najma, 20.200 novih stambenih jedinica do 2030. godine

Zakon o priuštivom stanovanju uređuje sustavno organiziranu stanogradnju, stjecanje i nabavu stambenih nekretnina financiranih ili sufinanciranih javnim sredstvima, kao i gospodarenje stambenim fondom.

Ciljne skupine koje imaju pravo na potporu ili stambeno zbrinjavanje su građani s nižim prihodima, mladi do 45 godina, obitelji s djecom, osobe s deficitarnim zanimanjima, osobe koje rade u prekarnom radu, djelatne vojne osobe, policijski, državni i javni službenici te namještenici deficitarnih zanimanja, osobe starije od 65 godina, građani ograničenog pristupa zdravstvu i drugi kojima je potrebna stambena podrška. Preduvjet je da nemaju u vlasništvu odgovarajuću stambenu nekretninu.

Zakonom se prvi put u hrvatski pravni sustav uvodi pojam priuštivog stanovanja - stanovanja kod kojeg cijena najma ili rate kredita za stan pripadne vrijednosne površine, uvećana za prosječne režijske troškove i troškove održavanja, ne prelazi 30 % neto prihoda uže obitelji. Određuje se i pojam neprofitnih stambenih zadruga - one se, u skladu s pravilima zadruge, bave gradnjom, rekonstrukcijom, upravljanjem i održavanjem zgrada za potrebe svojih članova.

Uspostavljen je i prihodovni kriterij, objasnio je ministar, što znači da „u modelima priuštivog stanovanja mogu sudjelovati građani koji imaju maksimalna primanja do dvije i pol lokalne medijalne neto plaće, a za svakog člana obitelji iznos se povećava za 0,5 lokalne medijalne plaće“.

Zakon predviđa kupnju i najam stanova po priuštivoj cijeni, koja se izračunava prema stvarnim troškovima gradnje i koeficijentima razvijenosti jedinice lokalne samouprave. Za najam stana, priuštiva najamnina određuje se u skladu s ukupnim prihodima uže obitelji, režijskim troškovima stanovanja i troškovima održavanja nekretnine. Kupci i najmoprimci birat će se putem javnih poziva i lista prvenstva.

„U cijenu stana ne ulazi zemljište za gradnju, komunalna i druga infrastruktura te komunalni doprinosi, što će doprinijeti nižoj cijeni stana. Cijena stana neće biti jednaka u svim jedinica jer se definira i prema regionalnom indeksu razvijenosti“, dodao je ministar.

Novim Zakonom o priuštivom stanovanju, istaknuo je ministar Bačić, država sljedeće četiri godine planira izgraditi i obnoviti 20.200 stanova i obiteljskih kuća, među kojim se njih 8.000 odnosi na nove stanove koji se grade putem APN-a, a 9.000 tisuća stanova planira se staviti u funkciju priuštivog stanovanja aktivacijom praznih stanova.

Sredstva za gradnju osiguravaju Republika Hrvatska, jedinice lokalne i regionalne samouprave, APN i financijske institucije. Predviđeno je korištenje sredstava državnog proračuna, a u budućnosti i različitih modela financiranja Europske unije te kredita.

„Do 2030. planiramo osigurati 2 milijarde eura, a kroz VFO 2028.-2034. još 3,5 milijardi eura, kako bismo omogućili priuštivo stanovanje“, zaključio je ministar Bačić.



Stranica | Informacija | Stambena politika