- Objavljeno: 03.04.2025.
Za energetsku obnovu višestambenih zgrada dodijeljene odluke i ugovori vrijedni gotovo 108 milijuna eura
U prostoru Nacionalne i sveučilišne knjižnice danas je svečano uručeno 25 odluka o financiranju te 67 ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, ukupne vrijednosti 107,83 milijuna eura. Riječ je o 92 projekta energetske obnove u iznosu od 162 milijuna eura, od čega su 107,83 milijuna eura bespovratna sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Ovim projektima obnovit će se 5.826 kućanstava.
Svečanoj dodjeli odluka prisustvovali su predsjednik Vlade Andrej Plenković, potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić i direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen.„Zaista je sjajno da danas imamo priliku uručiti što odluke, što ugovore, njih 92 ukupno vrijedna 107 milijuna eura. Ovo potvrđuje privrženost hrvatske Vlade zalaganjima u energetsku obnovu i energetsku učinkovitost“, rekao je predsjednik Vlade Andrej Plenković u svom uvodnom obraćanju.
Odluke su dodijeljene na temelju Poziva Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine „Energetska obnova višestambenih zgrada“ iz ožujka 2024. godine. Pozivom se sufinancira izrada projektne dokumentacije i energetska obnova postojećih višestambenih zgrada neoštećenih u potresima te onih koje su bile oštećene u potresima 22. ožujka te 28. i 29. prosinca 2020. godine na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije, no u međuvremenu su već provele obnovu nakon potresa.
„Mi smo ovaj projekt započeli prošle godine u ožujku kada je raspisan sam Javni poziv za energetsku obnovu višestambenih zgrada. I na taj projekt, koji je izvorno iznosio oko 101 milijun eura, javilo se 565 bilo upravitelja zgrada ili predstavnika suvlasnika. S obzirom da je taj iznos ukupno značajno prelazi 101 milijun eura, mi smo danas definirali prva 92 projekta koje ćemo financirati“, objasnio je ministar Bačić.
Cilj Poziva je provođenje integralne energetske obnove, dubinske obnove i sveobuhvatne obnove višestambenih zgrada koja će rezultirati uštedom godišnje potrebne toplinske energije za grijanje (QH,nd) (kWh/god) od najmanje 50% u odnosu na stanje prije obnove na razini svakog projektnog prijedloga. Iznimno, zgrade upisane u Registar kulturnih dobara RH (kao pojedinačno zaštićeno nepokretno kulturno dobro ili kao dio kulturno-povijesne cjeline), koje ne mogu ostvariti gore spomenuti uvjet, trebaju ostvariti uštede primarne energije (Eprim) na godišnjoj razini od najmanje 30% u odnosu na stanje prije obnove, također na razini svakog pojedinog projektnog prijedloga.
Aktivnosti koje se sufinanciraju su:
- izrada projektne dokumentacije (energetski pregled i certifikat prije obnove, izrada glavnog projekta i ostale projektne dokumentacije, energetski pregled i certifikat nakon obnove)
- energetska obnova (provedba mjera energetske učinkovitosti i horizontalnih mjera - osiguranje pristupačnosti osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti, povećanje potresne otpornosti zgrade i sigurnosti u slučaju požara, osiguravanje zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta, ugradnja elemenata zelene infrastrukture, održiva urbana mobilnost i elektromobilnost - te stručni nadzor građenja/ projektantski nadzor/ koordinator zaštite na radu tijekom građenja)
- upravljanje projektom i administracija
- promidžba i vidljivost projekta
Intenzitet sufinanciranja radova energetske obnove obuhvaćen je rasponom od 60 do 80%.
Prema uvjetima Poziva, energetska obnova treba rezultirati uštedom godišnje potrebne toplinske energije za grijanje od najmanje 50% (QH,nd) i uštedom godišnje primarne energije od najmanje 30% (Eprim) u odnosu na stanje prije obnove te smanjenjem emisija CO2, no 92 projekta za koje su donesene Odluke o financiranju postižu značajno veće prosječne uštede:
- 71,45% uštede godišnje potrebne toplinske energije za grijanje (QH,nd)
- 66,87% uštede godišnje primarne energije (Eprim)
Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen naglasio je kako ovaj potez nije samo investicija u zgrade, nego i u kvalitetu života naših sugrađana. „Vlada RH osigurala je značajna sredstva iz europskih i nacionalnih sredstava kako za energetsku obnovu višestambenih zgrada, tako i za obnovu obiteljskih kuća naših građana. Ovi ugovori danas će doprinijeti između ostalog brojnim koristima“, dodao je.
Kontinuitet ulaganja u energetsku obnovu
Ministar Bačić je istaknuo da ovo nije prvi projekt energetske obnove višestambenih zgrada. Naime, u proteklom desetljeću, kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija (OPKK), uspješno su provedena 542 projekta energetske obnove, što je rezultiralo poboljšanjem uvjeta za 15.400 kućanstava. Osim toga, provode se značajne aktivnosti na obnovi zgrada javne namjene.
Kako bi se ovaj trend nastavio, kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) i njegov Dodatak osigurane su dodatne 2 milijarde eura za obnovu zgrada, što čini 20% ukupnih sredstava dodijeljenih Hrvatskoj. Većina tih sredstava, 1,5 milijardi eura, odnosi na obnovu zgrada oštećenih u potresima, dok je ostatak usmjeren energetskoj obnovi zgrada koje nisu oštećene u potresima. U tom kontekstu, novi Poziv za energetsku obnovu višestambenih zgrada iz 2024. godine donosi gotovo pet puta veći iznos sredstava u odnosu na inicijalnih 40 milijuna eura iz 2022. godine kada je raspisan prvi poziv iz NPOO-a.
Sufinanciranje energetske obnove višestambenih zgrada nastavit će se kroz Program konkurentnosti i kohezije 2021.-2027., za što je osigurano je 89 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Osim toga, Nacionalnim planom stambene politike do 2030. predviđeno je još 400 milijuna eura usmjereno na održivo stanovanje.
„Za sve one upravitelje koji su ispunili kriterije našeg Javnog poziva osigurat ćemo sredstva, a tu je na rezervnoj listi još 291 projekt“, dodao je ministar Bačić.
Spomenimo i kako je kroz natječaj Ministarstva iz 2023. godine odobreno sufinanciranje 69 projekata energetske obnove višestambenih zgrada oštećenih u potresu ukupne vrijednosti 40 milijuna eura, te da je u provedbi trenutno i 170 projekata energetske obnove višestambenih zgrada temeljem natječaja iz 2022. godine ukupne vrijednosti 97,27 milijuna eura, od čega bespovratna sredstva Mehanizma za oporavak i otpornost iznose 58,88 milijuna eura.
Dugoročni ciljevi i planovi za budućnost
Prema Dugoročnoj strategija obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine, predviđena je obnova stambenih i nestambenih zgrada, kako javnih tako i privatnih, s ciljem njihove transformacije u energetski visokoučinkovite i dekarbonizirane objekte. Do tada, sve bi zgrade trebale imati gotovo nultu energetsku potrošnju ili visoku energetsku učinkovitost, a stopa energetske obnove s 0,7% na 3% godišnje do 2030. godine, što podrazumijeva obnovu 30 milijuna metara kvadratnih zgrada. Poseban naglasak stavljen je na povećanje seizmičke otpornosti, u kontekstu potresa koji su pogodili Hrvatsku 2020. godine.
Investicije u energetsku obnovu zgrada donose brojne prednosti - smanjenje energetskih troškova, povećanje vrijednosti nekretnina, poboljšanje unutarnjih klimatskih uvjeta, veću sigurnost u slučaju seizmičkih aktivnosti i požara te gospodarski rast.
„U godinama koje su pred nama slijedit će novi natječaji, bit će izdvojena značajna sredstva i vjerujemo da će na kraju energetske obnove zgrade biti u skladu s onim krilaticama da one više štede, više vrijede, imaju bolju mehaničku otpornost i stabilnost, da su sigurnije u slučaju požara i da su uvjeti života u tim zgrada zdraviji za njihove korisnike i stanare“, kazao je premijer Plenković.
Do završetka Nacionalnog plana oporavka i otpornosti predviđeno je obnavljanje 1,7 milijuna m² stambenog i poslovnog prostora, uz osigurana nacionalna i europska sredstva od 3 milijarde eura. Energetska obnova višestambenih zgrada nije samo ulaganje u zgrade već i u kvalitetniji život građana i održivu budućnost.