Zastupnici Hrvatskog sabora raspravljaju o tri resorna Zakona

Hrvatski sabor danas raspravlja o tri nova zakona koja se tiču prostornog uređenja, gradnje i energetske učinkovitosti u zgradarstvu. Zakone u saboru predstavlja potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.

Riječ je o tri nova zakona koje je izradilo Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine:

• Zakon o prostornom uređenju
• ​Zakon o gradnji
• Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu

„Ovaj paket zakona predstavlja reformski paket u skladu s programom Vlade kojim će se uspostaviti moderan, potpuno  digitaliziran i održiv sustav upravljanja prostornim uređenjem i gradnjom koji je usmjeren na očuvanje prostora, priuštivo stanovanje i energetsku samodostatnost Hrvatske", kazao je ministar Bačić u svom uvodnom izlaganju. 

Očuvanje prostora kao ključnog nacionalnog resursa

Prostor, uz ljude, predstavlja najvrjedniji resurs Republike Hrvatske.

Novi Zakon o prostornom uređenju temelji se na načelima odgovornog, uravnoteženog i održivog korištenja prostora, a donosi niz važnih novina:

• vraćanje strateške komponente prostornim planovima na državnoj i županijskoj razini
• kontrolu širenja građevinskih područja uz obveznu analizu infrastrukturnih mogućnosti i opravdanosti širenja
• uvođenje urbane komasacije kao novog alata za racionalno korištenje zemljišta i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa
• obvezno planiranje priuštivog stanovanja u svakom prostornom planu
• potpunu digitalizaciju prostornog planiranja - svi planovi izrađuju se u sustavu ePlanovi, čime se uvodi jedinstveni, transparentan i učinkovit način planiranja na razini cijele države.

„Novi Zakon o prostornom uređenju donosi modernizaciju sustava i digitalizaciju planiranja, pa će svaki plan biti izrađen po istom standardu i javno dostupan. Vraća se strateška komponentna prostornih planova na državnoj i županijskoj razini kako bi se usmjerio razvoj, umjesto širenja bez ikakve mjere", rekao je ministar Bačić. Podsjetio je da je važeći Zakon o prostornom uređenju i gradnji donesen 2013. za vrijeme vlade SDP-a te dodao da se predloženim zakonom vraća strateška komponenta prostornim planovima na državnoj i županijskoj razini i da se uvodi potpuna digitalizacija prostornog planiranja.

Uvodi se urbana komasacija kao instrument efikasnije provedbe prostornih planova s ciljem racionalnog korištenja i uređenja građevinskog zemljišta te kontrola širenja građevinskog područja, kao i urbanistički projekt, kojim će se brže realizirati prostorni planovi, te infrastrukturni projekt za prometne, energetske, vodne i druge građevine državnog značaja. 

Omogućuju se jasni mehanizmi zaštite prostora, osobito obalnog područja i pomorskog dobra. 

Zakon određuje i površine za gradnju građevina priuštivog stanovanja, čime se stvara zakonodavni okvir koji će osigurati učinkovitu primjenu i provedbu Nacionalnog plana stambene politike do 2030. i Akcijskog plana do 2027. godine. 

Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić poručio je u srijedu kako nema gradnje stambenih jedinica za priuštivo stanovanje bez predstavničkog tijela te da se predloženim zakonima ne zaobilaze jedinice lokalne samouprave.

„Nema urbanističkog projekta bez lokalne samouprave (…) Nema priuštivog stanovanja bez prostorno-planske dokumentacije, nema priuštivog stanovanja bez predstavničkog tijela, bez lokalnog programa stanovanja (…) Nema ovdje zaobilaska jedinica lokalne samouprave, nema. Neka mi to netko dokaže ja ću povući zakon", rekao je ministar Bačić.

Ujedno, zakonom se uvodi gotovo potpuna zabrana etažiranja turističkih građevina, kako bi se spriječile manipulacije namjenom prostora i apartmanizacija obale, uz ograničavanje nekontroliranog postavljanja mobilnih kućica i glamping naselja unutar i izvan građevinskih područja. Etažiranje u zonama ugostiteljsko-turističke namjene nije dopušteno, osim iznimno u zonama visoke kategorije (5 zvjezdica), u kojima minimalno 70% smještajnih kapaciteta čine hoteli. U takvim zonama bit će dopušteno etažirati vile i apartmane, ali tek nakon izdvajanja uporabne dozvole za hotel i centralne sadržaje.

Cijela zona mora funkcionirati kao jedinstvena funkcionalna cjelina s centraliziranim modelom upravljanja, održavanja i najma. Vile i apartmani mogu se prodati samo stjecatelju koji upravljanje povjerava zajedničkom upravitelju u svrhu obavljanja turističke djelatnosti.

Zakon donosi i nove standarde za gradnju kampova u prostoru ograničenja. Udaljenost od obale mora biti najmanje 100 metara u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja i 25 metara unutar naselja. Najmanje 40% površine mora biti parkovno ili prirodno zelenilo, prometne i parkirališne površine mogu zauzimati najviše 30% ukupne površine, dok izgrađenost kampa ne smije prelaziti 30% njegove površine, uključujući sve građevine i prenosive objekte.

Prema predloženom zakonu, kamp kućice, rekao je ministar Bačić definiraju se kao “modularno-montažne pokretne kućice” za čije postavljanje ne treba građevinska dozvola ni glavni projekt, već lokacijska dozvola.

• sustav eDozvola koji omogućava projektantima samostalno, elektronički, da ishodi sve posebne uvjete i priključenja
• pojednostavljene postupke za manje i višestambene zgrade, s manje dokumentacije, kraćim rokovima i nižim troškovima
• uvođenje BIM modela (Building Information Modeling) koji povezuje projektante, investitore i izvođače u zajednički digitalni 3D model
• jačanje kontrole zakonitosti i učinkovitije sprječavanje nezakonite gradnje

Ovim mjerama stvaraju se brži, transparentniji i predvidiviji postupci, što izravno doprinosi smanjenju troškova i povećanju dostupnosti priuštivog stanovanja.

Cilj novog Zakona o gradnji je povećati učinkovitost i transparentnost graditeljskog sustava. 

Najvažnija novost je da će se kroz sustav eDozvola omogućiti da projektant prvi put samostalno i elektronički ishodi sve potrebne uvjete i priključenja kako bi mogao bez problema ishoditi građevinsku dozvolu, posebno za manje složene zgrade, obiteljske kuće, na temelju idejnog projekta što će značajno ubrzati postupak ishođenja građevinskih dozvola. 

„Smanjujemo dokumentaciju, što je važno i za višestambene zgrade jer su upravo one u urbanim središtima mjesto gdje promišljamo omogućiti priuštivo stanovanje. Među prvima u Europi uvodimo BIM model, koji povezuje projektante, investitore i izvođače u zajednički digitalni 3D model čime se povećava apsolutna točnost i učinkovitost gradnje", kazao je ministar.

Prijedlogom novog zakona nastoji se suzbiti nezakonita gradnja u najvećoj mogućoj mjeri, stoga se prvostupanjskom tijelu uvodi obveza da prije izdavanja građevinske dozvole provede pregled na građevnoj čestici ili da na drugi način utvrdi je li investitor započeo graditi te da se, ako je građenje započelo prije izdavanja građevinske dozvole, investitoru odredi plaćanje posebne naknade.

Ujedno, po prvi put se putem ovog zakona propisuje obveza izrade Plana održavanja zgrada, što je iznimno važno i značajno za buduće održavanje zgrada. Izvođač, odnosno glavni izvođač, dužan je uz zahtjev za izdavanje uporabne dozvole priložiti plan održavanja, koji obuhvaća uvjete i način održavanja građevine i ugrađene opreme, a vlasnici su dužni pridržavati se toga plana i osigurati održavanje građevine tijekom njezina trajanja. Time se uvodi sustavna briga o održavanju i produžuje vijek trajanja zgrada, što je važan iskorak prema odgovornom upravljanju izgrađenim prostorom.

Energetska učinkovitost i samodostatnost Hrvatske

Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu ključan je za postizanje energetske neovisnosti i otpornosti gospodarstva.

Njime se u hrvatski pravni poredak prenosi revidirana Direktiva o energetskim svojstvima zgrada (EPBD), a zakon stvara preduvjete za:

• smanjenje troškova energije za građane i javni sektor
• smanjenje energetskog siromaštva kroz poticanje obnove i ulaganja u održive zgrade
• razvoj Nacionalnog plana obnove zgrada i povećanje ulaganja u obnovljive izvore
• otvaranje novih zelenih radnih mjesta u sektoru graditeljstva i energetike

Zakon predstavlja važan iskorak prema cilju da Hrvatska postane energetski samodostatna država koja racionalno koristi svoje resurse i gradi održivu budućnost.

Reformski iskorak za održivu i digitalnu Hrvatsku

Tri zakona čine jedinstven, digitalno povezan i reformski usklađen sustav koji:

• čuva prostor kao najvrjedniji nacionalni resurs
• digitaliziraju se svi procesi prostornog uređenja i gradnje
• pojednostavljuju se postupci i potiče priuštivo stanovanje
• kroz energetsku učinkovitost gradi se otporna i samodostatna Hrvatsku

„Ova tri zakona uspostavljaju jedinstven i digitalno povezan sustav koji čuva prostor kao najvrjedniji nacionalni resurs, pojednostavljuje postupke i potiče gradnju, osobito priuštivog stanovanja. To je reformski iskorak koji povezuje prostor, gradnju i energiju - tri stupa održivog razvoja i boljeg života građana“, zaključio je ministar Bačić. 


Raspravu UŽIVO pratite OVDJE.