Općenito o obnovi
Republiku Hrvatsku su tijekom 2020. godine pogodila dva razorna potresa kojima je oštećen veliki broj javnih i privatnih zgrada te je prouzročena velika materijalna šteta. Oštećeno je 69.000 građevina, a inicijalna šteta procijenjena je na 17 milijardi eura.
Potres u Zagrebu i okolici dogodio se 22. ožujka 2020. u 6 sati i 24 minute magnitude M=5,5 po Richteru, te idući u 7 sati i 1 minutu magnitude M=5,0 po Richteru.
Republiku Hrvatsku su 28. i 29. prosinca 2020. pogodili novi snažni potresi, od kojih je najjači bio magnitude M=6,2 po Richteru s epicentrom kod Grada Petrinje. Potres se osjetio diljem Hrvatske i u okolnim zemljama, a najveći intenzitet procijenjen je na VIII - IX (osam do devet) stupnjeva EMS ljestvice. Na prijedlog ministra unutarnjih poslova i nakon analiziranja stanja na terenu, Vlada Republike Hrvatske je proglasila katastrofu uzrokovanu potresom za područje Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije. Istovremeno, petrinjski potres izazvao je dodatnu štetu na već postojećim oštećenjima nastalim na području zagrebačkog potresa.
Obnova pogođenih područja do veljače 2023. godine, provodila se temeljem Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije („Narodne novine“, br. 102/20., 10/21. i 117/21.).
Hrvatski sabor je u veljači 2023. godine donio novi Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije („Narodne novine“, broj 21/23.) kojim su Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje te Fond za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije integrirani u Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine čime je nadležnost nad provedbom obnove objedinjena u jednom tijelu.
Izmjenama zakonodavnog okvira, proces obnove je strukturiran: zakonski, financijski i operativno. Dinamika obnove privatne imovine značajno se ubrzala.
Najveći izazov ostaje nedovoljna raspoloživost građevinske operative uslijed kontinuiranog rasta obujma građevinskih radova, ne samo u području obnove već i drugih velikih infrastrukturnih i investicijskih projekata diljem Republike Hrvatske.
U svrhu daljnjeg poboljšanja praćenja i planiranja kompleksnih postupaka i vrsta obnove, Ministarstvo je u rujnu 2024. godine izradilo Plan obnove prema kojem bi cjelokupna obnova trebala završiti do 2030. godine.
Uz poslijepotresnu obnovu, kroz različite programe na području Sisačko-moslavačke županije planirano je i značajno povećanje stambenog fonda kroz izgradnju 59 novih višestambenih zgrada sa 1.024 nove stambene jedinice. Do kraja rujna 2025. godine izgrađene su i useljene 34 višestambene zgrade, 23 zgrade su u izgradnji dok su u pripremi za izgradnju još dvije lokacije.
Obnova zgrada javne namjene i infrastrukture
Uz obnovu privatne imovine paralelno se provode i radovi zahtjevnije konstrukcijske i cjelovite obnove zgrada javne namjene gdje se bilježi značajno povećanje broja završenih obnova te se provode aktivnosti kako bi se preostali ugovoreni projekti realizirali u predviđenim rokovima što se posebno odnosi na zgrade javne namjene čija se cjelovita obnova financira sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i državnog proračuna.
Iz Fonda solidarnosti EU-a ugovorno je 1.309 projekata, a do kraja rujna 2025. godine završeno njih 1.132. Iz Fonda solidarnosti EU-a utrošeno je 1,003 milijarde eura, kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti osigurano je dodatnih 1,47 milijardi eura, a preostali dio financiran je uglavnom iz državnog proračuna.
Za cjelovitu obnovu zgrada javnog sektora ugovoreno je 209 projekata vrijednih 2,43 milijardi eura. Do kraja rujna 2025. godine završena su 74 projekta, 127 projekata je u fazi radova, a njih osam u različitim fazama pripreme.
Poslijepotresnom obnovom čije je financiranje započelo iz Fonda solidarnosti EU obuhvaćene su 74 zdravstvene ustanove, 156 škola i vrtića, 27 fakulteta, 293 zgrada kulturne baštine, 600 kilometara prometnica i 77 mostova te drugih projekata komunalne i energetske infrastrukture.
Vodič kroz obnovu privatnih zgrada i kuća
Ministarstvo je izradilo Vodič kroz obnovu koji sadrži konkretne korake za obnovu zgrada oštećenih potresom, od predaje zahtjeva do same realizacije. S obzirom na unaprijeđen model samoobnove i uspostavljene dodatne pogodnosti za građane koji odaberu ovaj model obnove, vodič sadrži konkretne korake o mogućnosti dobivanja novčane pomoći za obnovu. Zainteresirani sugrađanin čija je kuća oštećena u potresu i koji provodi konstrukcijsku obnovu ili gradi novu zamjensku kuću, onog trenutka kad dobije rješenje Ministarstva na temelju izrađenog nalaza, država mu na njegov poseban račun u komercijalnoj banci proslijeđuje čitav iznos potrebnog novca za obnovu ili izgradnju nove kuće, a u skladu s iznosima predviđenima za veličinu zamjenske kuće ili za projekt konstrukcijske obnove. U slučaju samoobnove voditelju obnove isplaćuje se i naknada za koordinaciju samoobnove.