BIM – „digitalna revolucija” građevinskog sektora

Građevinski sektor strateški je važan za Republiku Hrvatsku i Europsku uniju jer stvara građevine i infrastrukturu koje su nužne za život i gospodarstvo te ujedno predstavlja „kralježnicuˮ za sve prateće aktivnosti u Europskoj uniji (EU), od ekonomskih do socijalnih. Također, predstavlja 9% BDP-a EU s najvećim brojem zaposlenika u industrijskom sektoru, od čega je čak 43,6 milijuna zaposlenika direktno ili indirektno vezano za građevinski sektor.
 
Ukupna potrošnja energije u EU se većim dijelom troši na građevine, i to u iznosu od 40 – 45% te 5 – 10% na proizvodnju i transport građevnih proizvoda i elemenata. Iz tog razloga potrebno je brzo reagirati na ekološke i socijalne izazove pred nama.
 
Postizanje konkurentnog građevinskog sektora u budućnosti od velike je važnosti za EU i Europski gospodarski prostor te predstavlja ključ za bolji životni standard građana kroz stvaranje zdravijih, sigurnijih i održivih građevina i infrastrukture. 
 

Kako to postići?

Jedan od načina je korištenje digitalnih rješenja, od planiranja do upravljanja imovinom odnosno građevinom. U ovom trenutku digitalizaciju građevinskog sektora moguće je realizirati uz pomoć platforme Industry 4.0 koja podržava Internet of Things (IoT), Internet of Data (IoD) i Internet of Service (IoS), a BIM je jedna od najvažnijih metoda i alata o kojem ovisi kvaliteta te realizacije. Industry 4.0 ima veliku ulogu jer oblikuje koncept BIM-a kroz svoje slojeve: poslovanje (organizacija tvrtke), funkcionalnost (razina detalja za svaki parametar), informacije (skup zahtjeva), komunikacija (uloge, komunikacijski kanali i putevi), integracija (parametri i svojstva) i imovina (građevina).
Današnja tehnologija omogućava razvoj digitalizacije građevinarstva, stoga su inovacije jedan od najvećih pokretača implementacije BIM-a kroz koju građevinski sektor može biti uspješniji i produktivniji. 
 
Platforme za kolaboraciju su ključne za BIM jer pružaju kvalitetniju komunikaciju sudionika u gradnji, veću kreativnost i produktivnost, a moguće im je pristupati sa svih kompatibilnih uređaja, bilo kada i bilo gdje. Otvorene platforme su trenutno jedino moguće rješenje. Glavni kriterij za ocjenjivanje platformi trebao bi biti njihova prilagodljivost te pristupačnost drugim platformama i komponentama. Pri tome je potrebno voditi računa o mogućnostima zaštite podataka svih dionika.
 

Što je BIM?

BIM je sinonim za digitalno unapređenje procesa gradnje, odnosno:
Building Information Management (BIM) – Upravljanje informacijama građevine
Building Information Modeling (BIM) – Modeliranje informacija o građevinama
Building Information Model (BIM) – Informacijski model građevine
 
Često se pogrešno misli kako je BIM informacijski model građevine u stvari samo 3D model, no on sadrži i informacije o tom modelu i pravila za postupanje s njim. Time možemo zaključiti kako je 3D model samo jedan od mnogih mogućih načina prezentacije tih informacija. Negeometrijski i dodatni podaci pojedinih elemenata, od kojih je 3D model složen, mogu sadržavati: konstrukcijske, materijalne i korisne značajke, pozicije u gantogramu gradnje, jediničnu cijenu, gantogram kontrole i izmjena, investicijske i operativne troškove te druge potrebne podatke. Na taj način moguće je kreirati model stvarne građevine, koji služi ne samo za planiranje i izvođenje građevine, već istovremeno za njezin rad i održavanje. 
 
Tehnički centar cijele metode BIM-a je zajednički izvor podataka (CDE – Common Data Environment), koji u sebi sadrži sve informacije o građevini. Dakle, uz 3D model građevine i njegove negeometrijske podatke, sadrži i sve ostale dokumente, komunikaciju između sudionika projekta i njihove procese u pojedinim fazama životnog ciklusa građevine.
 
Timski rad i suradnja u svim fazama i nivoima gradnje ključ je uspješnosti BIM-a. Jedan tim mogu činiti i različite tvrtke smještene na različitim lokacijama u svijetu, dok okruženje u kojem dijele informacije omogućava svim sudionicima u gradnji njihovu vidljivost u digitalnom obliku. 
 
Informacije sadržane u BIM modelu pomažu pojednostavniti donošenje odluka na temelju unesenih kvalitetnih i točnih informacija, čime se ubrzava proces gradnje i samim time rezultira, dosljednom i strukturiranom projektnom dokumentacijom, boljim poslovnim rezultatima, transparentnošću, kvalitetnijoj komunikaciji, smanjenju rizika i cjelokupnih troškova te boljom učinkovitošću.
 
U cilju stvaranja zajedničkog europskog pristupa razvoju digitalnog građevinskog sektora Europska komisija je okupila zainteresirane države članice koje zajednički djeluju kao EU BIM TaskGroup. 
 
Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja je od 2017. godine ravnopravni član EU BIM TaskGroup i aktivno sudjeluje u radu na promociji i implementaciji BIM-a. Također, Ministarstvo je u cilju implementacije BIM-a u Republici Hrvatskoj oformilo radnu skupinu HR BIM TaskGroup, koju čine predstavnici arhitektonske i inženjerskih komora te tijela državne uprave.
 
 
 
Više informacija o BIM-u moguće je pronaći na sljedećim internetskim stranicama: