Branko Bačić novi ministar graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine

Slika /slike/Ministar/2022_1_17_ministar-Bacic.jpg

Hrvatski sabor u utorak je potvrdio Branka Bačića za novog ministra graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine te potpredsjednika Vlade nakon čega je položio prisegu.

Dobio je glasove 77 od ukupno 151 zastupnika, koliko ih ima Sabor. Protiv je glasovao 51 zastupnik, suzdržanih nije bilo, a rezultate glasovanja zastupnici su popratili pljeskom.

Na novoj dužnosti naslijedio je Ivana Paladinu.

Prije toga Bačić je jučer za svoj program dobio većinsku potporu na zajedničkoj sjednici Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo i Odbora za gospodarstvo.

Potpredsjednik HDZ-a u svojoj karijeri već je bio ministar graditeljstva, prostornog uređenja i zaštite okoliša.

Bačić je do sada više puta izabran za saborskog zastupnika HDZ-a. Nakon ulaska u Sabor 2003. godine, imenovan je državnim tajnikom u Ministarstvu mora, prometa, turizma i razvitka, a nakon ponovnog izbora za zastupnika 2007. zamrzava mandat zbog imenovanja državnim tajnikom u Ministarstvu mora,  prometa i infrastrukture. 

Bio je i načelnik općine Blato na Korčuli, a 2010. godine prvi put sjeda u ministarsku fotelju. Te je godine, nakon rekonstrukcije Vlade, bio imenovan ministrom graditeljstva, prostornog uređenja i zaštite okoliša. 

Nakon parlamentarnih izbora 2011. godine, ponovno je izabran za zastupnika u Hrvatski sabor, gdje je obnašao dužnosti predsjednika raznih saborskih odbora, a 2016. godine postaje predsjednik HDZ-ova Kluba zastupnika.

Član je HDZ-a od 1990. godine. U tri navrata biran je za predsjednika Županijskog odbora HDZ-a Dubrovačko-neretvanske županije, čiji je i aktualni predsjednik.

Od 2008. godine član je Predsjedništva HDZ-a, a dužnost glavnog tajnika HDZ-a obavljao je od 2009. do 2012. godine.

Bačić je rođen 1959. godine, završio je Geodetski fakultet u Zagrebu i diplomirani je inženjer geodezije.
 

Do brže obnove pojednostavljenjem administrativnih procedura

Branko Bačić, na jučerašnjoj je zajedničkoj sjednici Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo i Odbora za gospodarstvo najavio da je prva nužna stvar rekonstrukcija modela obnove, koja podrazumijeva objedinjavanje provedbenih tijela - Fonda za obnovu i Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje. Upozorio je da se u Hrvatskoj obnova nakon dva protresa ne vodi po istim kriterijima, čak ni normama.

Drugi korak usmjeren na ubrzanje obnove je pojednostavljenje administrativnog procesa jer sada, primjerice osoba koja dođe s Korčule na Banovinu lakše dobiti dozvolu za gradnju kuće nego obnoviti kuću ako živi na Banovini.

Bačić je ustvrdio da je vrlo teško napraviti plan i program na postojećem sustavu obnove, a smatra također da je nužno ubrzati i pojednostavniti podnošenje zahtjeva. "Nitko ne može upravljati obnovom ako nema plan obnove, a plana obnove nema, a da bi imali plan obnove moramo imati sliku svih zahtjeva s terena objedinjenih na jednom mjestu", rekao je.

To je, zaključio je Bačić počelo kvalitetne obnove, ali dok to ne dobiju predviđanja o daljnjoj obnovi mogu temeljiti na onome što imaju u ministarstvu i što provode dva provedbena tijela.

Najavio je ujedno i smanjenje broja sudionika cjelokupne obnove i broj procedura za 40 posto, kad je u pitanju konstrukcijska obnova i izgradnja zamjenskih kuća.

Zauzeo se i za prikladniju i transparentniju javnu nabavu te očekuje da će za 20-ak dana stvoriti sliku koliko građevinska operativa može odgovoriti zahtjevu za obnovom.

Bačić je kao dva osnovna prioriteta u ovoj godini naveo kako je cilj zaključno s krajem lipnja potrošiti milijardu i tristo milijuna eura iz Fonda solidarnosti, a najvažnije je da veći dio 4500 sugrađana koji žive u kontejnerima do početka sljedeća ogrjevne sezone bude prikladno smješten.

Naveo je pritom da će se onima koji ne budu mogli u svoje kuće omogućiti prikladan smještaj u montažnim drvenim kućama.

Izvor: HINA/MPGI



Pisane vijesti