- Objavljeno: 05.02.2021.
Donesene izmjene Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom
Hrvatski sabor izglasao je u petak izmjene Zakona o obnovi kojima se primjena zakona osim na područje Zagreba i okolice proširuje i na područje Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije koje su teško stradale u razornom potresu 29. prosinca. Za zakon je glasovalo 113 zastupnika, troje ih je bilo protiv, a 25 suzdržano. U visokoj fazi izrade je i provedbeni akt Zakona - Prvi program mjera obnove, kojim će se dodatno pojednostaviti procedure u obnovi i smanjiti potrebna dokumentacija za prijavu.
Republiku Hrvatsku su 28. i 29. prosinca 2020. pogodili snažni potresi, od kojih je najjači bio magnitude 6,2 s epicentrom kod Petrinje. Materijalna šteta u Sisačko-moslavačkoj županiji, posebice na području Petrinje i okolice je golema te su brojne građevine razrušene, odnosno uništene te oštećene. Materijalna šteta prijavljena je i na području Karlovačke te Zagrebačke županije.
Prema zakonu država će na području na kojem je proglašena katastrofa u 100-postotnom iznosu osigurati financiranje obnove nekretnina u kojima stanuje vlasnik ili njegovi srodnici.
Prihvaćanjem HDZ-ovog amandmana obnova će se tako u cijelosti financirati na području Sisačko-moslavačke i dijelovima Zagrebačke i Karlovačke županije, uključujući u gradu Sisku.
Za Sisak je, naime, u prvoj verziji bio predviđen imovinski cenzus i učešće vlasnika od 20-posto u financiranju, kao i za građane Zagreba i okolice stradale u potresu u ožujku prošle godine, jer ne spada u kategoriju potpomognutih područja. Od toga se međutim odustalo nakon inzistiranja oporbe i dijela vladajućih da se kod financiranja obnove od potresa ne diskriminiraju određene sredine.
U Sisačko-moslavačkoj županiji prijavljeno je više od 36 tisuća zgrada za pregled, a pregledano ih oko 24 tisuće. Neuporabljivo zbog vanjskih utjecaja je 284 stambenih objekata, a zbog oštećenja 2 869 objekata.
Kod financiranja obnove uzeta je u obzir činjenica da se radi o ekonomski slabijim područjima.
U obnovu se uključuje i Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, Fondu za obnovu se proširuje nadležnost
Radi povećane djelotvornosti u provedbi obnove obiteljskih kuća na potpomognutim područjima pogođenih katastrofom uključuje se i Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, a koji ima i najveću prisutnost na tom području. Potresom pogođene kulturno-povijesne cjeline obnovit će se temeljem programa koji će izraditi Ministarstvo kulture i medija u suradnji s jedinicama lokalne i područne samouprave.
Isto tako, novitet ovih izmjena je da se Fondu za obnovu proširuje nadležnost na Sisačko-moslavačku i Karlovačku županiju, dok se sa svrhom povećane djelotvornosti u provedbu obnove obiteljskih kuća na područjima pogođenim katastrofom uključuje Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, a koji ima najveću prisutnost na tom prostoru.
Također, uzimajući u obzir činjenicu da je velik dio stanovništva na pogođenim područjima ostao bez svojih domova, pojačava se i model privremenog stambenog zbrinjavanja pomoću pokretnih, privremenih i montažnih objekata. U skladu s time, država te lokalna i područna (regionalna) samouprava će omogućiti privremeni smještaj u nekretninama kojima raspolaže, za one građane čije se nekretnine trenutno ne mogu koristiti.
Odredbe zakona primjenjivat će se na sva područja koja bi eventualno kasnije mogla biti pogođena potresom.
Izmjenama Programa mjera dodatno će se pojednostaviti procedure u obnovi i smanjiti potrebna dokumentacija
Jedan od prvih idućih koraka u pripremi organizirane obnove, je donošenje izmjena Prvog programa mjera obnove, kao provedbenog i podzakonskog akta kojim se određuju smjernice za sam proces obnove. Izrada tog dokumenta je u završnoj fazi te se uskoro očekuje njegovo upućivanje u Vladinu proceduru.
Uz širenje područja primjene Programa mjera na Sisačko-moslavačku i Karlovačku županiju, te uvođenje Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje u proces obnove, intencija ovih izmjena je dodatno unaprijediti, olakšati i ubrzati okvir za obnovu.
Smanjuje se obim potrebne dokumentacije koju je potrebno priložiti uz pojedini zahtjev, ali se ujedno propisuje obveza javnopravnih tijela da po službenoj dužnosti dostave dokumentaciju i podatke kojima raspolažu, tako da građani ne moraju dostavljati one podatke koje država već ima. Također, propisuje se i način predaje obrazaca putem sustava e-Obnova, za koji se uskoro očekuje da bude u punoj funkciji. Više...