- Objavljeno: 09.04.2024.
Druga stručna konferencija Informacijskog sustava prostornog uređenja ISPU održana u Šibeniku
Hrvatska je u zadnjem kvartalu 2023. najbrže rastuće gospodarstvo u Europi sa 4,3 posto rasta BDP-a, od čega je najveći generator uz turizam graditeljstvo i građevinarstvo, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Branko Bačić, prilikom svečanog otvorenja Druge stručne konferencije Informacijskog sustava prostornog uređenja u Konvencijskom centru u Šibeniku.
Ministar je dodao kako je sustav ISPU kojim se građanima i stručnjacima na jednostavan način omogućuje brzi pristup svim informacijama o korištenju prostora, dio digitalne transformacije, jedne od 3 strateške odrednice Vlade RH, pa tako i Ministarstva: demografska revitalizacija, digitalna transformacija i dekarbonizacija.Druga stručna konferencija ISPU u Šibeniku okupila je više od 500 sudionika iz cijele Hrvatske, predstavnika jedinica lokalne i regionalne samouprave, predstavnika Zavoda za prostorno uređenje, službenika za izdavanje akata o gradnji, izrađivača prostornih planova, predstavnika nadležnih ministarstava te akademske zajednice. Sudionici su se pobliže upoznali s novostima iz zakonodavne regulative u području prostornog uređenja i državne imovine kao i novostima vezanim uz daljnji razvoj Informacijskog sustava prostornog uređenja - ISPU s naglaskom na aplikacije ePlanovi, ePlanovi editor, Interni registar nekretnina, eDozvolu i dr.
„ISPU je jedan vrlo kompleksan i informatički dobro napravljen sustav koji koristi državnu informacijsku infrastrukturu. Na današnji dan više od pola građana Republike Hrvatske koristi e-građane, pri čemu i ISPU sustav“, rekao je zamjenik državnog tajnika Središnjeg državnog ureda, Nikola Modrušan.
Župan Šibensko-kninske županije, Marko Jelić, naglasio je važnost strateškog planiranja prostora, posebno istaknuvši važnost i zahtjevnost urbanističkog planiranja.
Zamjenik gradonačelnika grada Šibenika, Danijel Mileta, pozdravio je razvoj Informacijskog sustava prostornoga uređenja, istaknuvši kako je riječ o sustavu koji će „nam svima olakšati posao stotinu posao te podići transparentnost i sigurnost“.
Nakon svečanog dijela konferencije, održana je panel rasprava, na kojoj su sudionici razgovarali o ulozi ISPU-a u digitalnoj transformaciji Republike Hrvatske.
Informacijski sustav prostornog uređenja ISPU ključan je alat svih građana Republike Hrvatske pomoću kojeg mogu na brz i jednostavan način dobiti kompletan uvid u prostorno uređenje u Republici Hrvatskoj jer sadrži informacije o raspolaganju prostorom i objektima koji nas okružuju.
Projekt Unapređenje sustava prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine kroz digitalizaciju financira EU u okviru instrumenta „EU Next Generation“ kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. -2026. u sklopu podkomponente C2.3. Digitalna transformacija društva i javne uprave i reformske mjere C2.3.R3 Modernizacija i daljnji razvoj državne informacijske infrastrukture kao osnove za sigurnu i financijski učinkovitu interakciju tijela javne uprave. Ukupni procijenjeni trošak investicije C2.3. R3-I7 iznosi 23,9 milijuna eura.
O ISPU
Informacijski sustav prostornog uređenja (ISPU) je sustav Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine koji građanima putem Geoportala na jednostavan način omogućuje pristup informacijama o korištenju prostora. Trenutno je u produkciji i razvoju ISPU-a 16 modula: GEO portal, ePlanovi, eKatalog, ePlanovi - editor, eDozvola, ISPU lokator, eArhiva, Registar brownfield područja, eNekretnine, eSateliti, eEnergetski certifikat, eProstorna inspekcija, eGrađevinski dnevnik, eRežimi, eProcedure, Interni registar nekretnina i Registar zelene infrastrukture. Cilj ISPU sustava je administrativno rasterećenje građana te ujedno i postizanje veće učinkovitosti i ekonomičnosti u radu javne uprave. Sustav dnevno koristi oko 50 tisuća korisnika, dok GEO portal, koji je ujedno i sabirnica svih e-usluga, bilježi 110 milijuna pregleda mjesečno. Projekt je financiran sredstvima EU u okviru instrumenta „EU Next Generation“ u iznosu od 23,9 milijuna eura.