Državni tajnik Uhlir na svečanom potpisivanju Sporazuma za provedbu financijskog instrumenta 'ESIF kredita za energetsku učinkovitost za javne zgrade'

  • Slika
  • Slika
  • Slika
U Multimedijalnoj dvorani Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, u četvrtak 28. prosinca 2017. godine, potpisan je Sporazum za provedbu financijskog instrumenta 'ESIF kredita za energetsku učinkovitost za javne zgrade'. Svečanosti su uz potpisnike, ministricu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijelu Žalac, predsjednicu Uprave HBOR-a Tamaru Perko i i člana Uprave Hrvoja Čuvala, prisustvovali i predstavnici dvaju posredničkih tijela, državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja Željko Uhlir i direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Dubravko Ponoš.

 Riječ je o sporazumu kojim Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, kao Upravljačko tijelo Operativnog programa 'Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.' (OPKK), dodjeljuje doprinos te izravno ovlašćuje HABOR za provedbu spomenutog financijskog instrumenta koji se sufinancira sredstvima Europskih strukturnih i investicijskih fondova u okviru OPKK.

Krajnji primatelji financijskih instrumenata 'ESIF Krediti za energetsku učinkovitost za javne zgrade' su korisnici iz javnog sektora koji će zadovoljiti sve uvjete Poziva  'Energetska obnova i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora' kojeg je Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja otvorilo 16. studenoga 2017. godine. Ovo je četvrti po redu poziv Ministarstva za energetsku obnovu zgrada i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora, koji je namijenjen prijaviteljima iz državne, regionalne i lokalne samouprave, javnih ustanova i udruga koje imaju javne ovlasti.

U okviru ovog Poziva osigurano je 380 milijuna kuna iz Europskog fonda za regionalni razvoj za energetsku obnovu zgrada javnog sektora, a u slučaju velikog interesa i kvalitetnih projekata te iskorištenja sredstava postoji mogućnost povećanja alokacije. Najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti za financiranje prihvatljivih troškova pojedinog projekta je 80 tisuća kuna, a najviši 40 milijuna kuna. Podnošenje projektnih prijedloga započinje 15. siječnja 2018., a krajnji rok za podnošenje projektnih prijedloga je 31. prosinca 2020., odnosno do iskorištenja raspoloživih financijskih sredstava.

Osim ispunjenja osnovnog cilja Poziva kojim se planira smanjenje potrošnje energije za grijanje/hlađenje od najmanje 50% na godišnjoj razini, dodatni pozitivni učinci očitovat će se u smanjenju troškova za energente čime će se od financijskih ušteda moći financirati neophodne infrastrukturne investicije na razini jedinica regionalne i lokalne samouprave. Nadalje, poboljšat će se uvjeti rada i boravka u obnovljenim zgradama te doprinijeti uređenosti naših gradova. Očekujemo da će sljedeće četiri godine biti više od 5 milijardi kuna investicija u energetsku učinkovitost u zgradarstvu, a od toga 2,3 milijarde su sredstva Europske unije, što je dodatni poticaj građevinskom sektoru, posebno malim građevinskim tvrtkama koje će biti konkurentne za energetsku obnovu zgrada.

Spomenimo da je Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, u okviru Operativnog programa 'Konkurentnost i kohezija' do sada kroz javne pozive za energetsku obnovu javnih zgrada plasiralo 99,5 milijuna eura bespovratnih sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj.


Pisane vijesti | Informacija | Energetska obnova - ESI fondovi