- Objavljeno: 05.06.2023.
Energetska obnova neoštećenih i potresima oštećenih višestambenih zgrada sufinancirana s više od 70 milijuna eura bespovratnih sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost
Energetska obnova višestambenih zgrada u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. godine obuhvaćena je inicijativom 6. Obnova zgrada, odnosno investicijama C6.1. R1-I1 Energetska obnova zgrada te C6.1. R1-I2 Obnova zgrada oštećenih u potresu s energetskom obnovom.
Zagreb, 5. lipnja 2023. - Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine u proteklom je razdoblju objavilo dva javna poziva na dodjelu bespovratnih sredstava za energetsku obnovu višestambenih zgrada - u travnju prošle godine objavljen je poziv za energetsku obnovu višestambenih zgrada neoštećenih u potresu na području cijele Republike Hrvatske, dok je u svibnju ove godine objavljen poziv za energetsku obnovu višestambenih zgrada oštećenih u potresima iz ožujka i prosinca 2020. godine na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije.Spomenutim pozivima sufinanciraju se 3 kategorije obnove (integralna energetska, dubinska i sveobuhvatna), a posebno se potiče provedba dubinske i sveobuhvatne obnove zgrada putem većih intenziteta sufinanciranja (do maksimalno 80% za radove i do čak 100% za projektnu dokumentaciju). Prijavitelji su u mogućnosti, izuzev mjera energetske obnove, na svojim zgradama provesti i mjere povećanja sigurnosti u slučaju požara te osiguranja zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta, a u okviru sveobuhvatne obnove i mjere za unaprjeđenje ispunjavanja temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti zgrade, posebice radi povećanja potresne otpornosti zgrade (minimalno 10% iznad postojeće), kao i druge mjere kojima se unaprjeđuje ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu. Uz gore navedene mjere, ovo Ministarstvo sufinancira i provedbu horizontalnih mjera, koje osim provedbe novih i rekonstrukcije postojećih elemenata pristupačnosti kojima se omogućava neovisan pristup, kretanje i korištenje prostora u skladu s važećim Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (npr. dizalo, rampa, vertikalno podizna platforma, koso podizna sklopiva platforma i sl.), uključuju i mjere ugradnje elemenata zelene infrastrukture (zeleni krov, ozelenjeno pročelje, uređenje novih i postojećih zelenih površina), mjere održive urbane mobilnosti (izvedba parkirališta za bicikle) te elektromobilnost (punionice ili stanice za punjenje električnih automobila s pripadajućom infrastrukturom).
Također, u pripremi projektnih prijedloga u okviru oba poziva prijaviteljima je osigurana i stručna podrška Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Sektora za energetsku učinkovitost, sve s ciljem što kvalitetnije pripreme i naposljetku provedbe projekata energetske obnove zgrada.
U okviru Poziva na dodjelu bespovratnih sredstava „Energetska obnova višestambenih zgrada“ sklopljen je 91 Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava s korisnicima, ovlaštenim predstavnicima suvlasnika i upraviteljima zgrada, u ime i za račun suvlasnika zgrada. Ukupna vrijednost trenutno 89 aktivnih projekata iznosi gotovo 63 milijuna eura, od čega su više od 39 milijuna eura bespovratna sredstva osigurana iz Mehanizma za oporavak i otpornost u okviru investicije C6.1. R1-I1 Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. godine.
Predmetne višestambene zgrade nalaze se u 18 hrvatskih županija, a najviše ih je, njih 16, u Karlovačkoj županiji. Ističemo kako je na razini investicije C6.1. R1-I1 Energetska obnova zgrada potrebno ostvariti uštede primarne energije (Eprim) na godišnjoj razini od najmanje 30%, a ugovorenim projektima energetske obnove višestambenih zgrada taj je pokazatelj značajno premašen budući da prosječna ušteda godišnje primarne energije (Eprim) za ovih 89 projekata iznosi gotovo 60%. Visok je i postotak prosječne uštede godišnje potrebne toplinske energije za grijanje (QH,nd) u odnosu na minimalnu od 50% koju je potrebno ostvariti na razini svake pojedinačne zgrade, a koji iznosi nešto preko 70%.
Najčešći energetski razred prije obnove je D, dok je najčešći očekivani energetski razred nakon obnove B. Od ukupno 89 ugovorenih projekata energetske obnove višestambenih zgrada, 73 projekta provodit će integralnu energetsku obnovu, 1 projekt provodit će integralnu obnovu s mjerama zaštite od požara, a njih 15 dubinsku obnovu.
Slijedom Odluke ministra od 27. prosinca 2022. godine i odobrenja Ministarstva financija u svojstvu Tijela nadležnog za koordinaciju praćenja provedbe Nacionalnog plana i otpornosti 2021.-2026. godine dozvoljeno je ugovaranje do 10% iznad raspoložive alokacije spomenutog Poziva, odnosno do gotovo 44 milijuna eura, kako bi se osiguralo sufinanciranje dodatnih prihvatljivih projektnih prijedloga s rang liste Odbora za odabir projekata prema ostvarenom broju bodova. Navedenim iznosom osigurano je sufinanciranje 14 dodatnih uspješnih projektnih prijedloga prema rang listi Odbora za odabir projekata, za koje su sredinom svibnja donesene Odluke o financiranju, a trenutno je u tijeku postupak ugovaranja. Ukupno će u okviru ovog Poziva tada biti ugovorena 103 projekta energetske obnove višestambenih zgrada neoštećenih u potresima.
Pripajanjem Fonda za obnovu, Ministarstvo je preuzelo i obvezu objave Poziva na dodjelu bespovratnih sredstava „Energetska obnova višestambenih zgrada oštećenih u potresima“, koji je objavljen u drugoj polovici svibnja ove godine. Za tu su namjenu osigurana bespovratna sredstva Mehanizma za oporavak i otpornost u okviru investicije C6.1. R1-I2 Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. godine u iznosu od 27 milijuna eura, a podnošenje projektnih prijedloga u sustavu fondovieu potencijalnim prijaviteljima omogućeno je najkasnije do 22. kolovoza 2023. godine u 16:00 sati.
Cilj ovog Poziva je provođenje integralne energetske obnove, dubinske obnove i sveobuhvatne obnove višestambenih zgrada oštećenih u potresima koje će rezultirati uštedom godišnje potrebne toplinske energije za grijanje (QH,nd) (kWh/god) od najmanje 50% u odnosu na stanje prije obnove na razini svakog projektnog prijedloga. Iznimno, zgrade oštećene u potresu koje su upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske (kao pojedinačno zaštićeno nepokretno kulturno dobro ili kao dio kulturno-povijesne cjeline) trebaju ostvariti uštede primarne energije (Eprim) na godišnjoj razini od najmanje 30% u odnosu na potrošnju energije prije obnove zgrade. Provedbom energetske obnove ostvarit će se uštede energije i smanjiti emisije CO2 te time doprinijeti dekarbonizaciji zgrada.
Pozivom će se sufinancirati izrada projektne dokumentacije i energetska obnova višestambenih zgrada oštećenih u potresima 22. ožujka te 28. i 29. prosinca 2020. godine na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije.
Za sufinanciranje su prihvatljive postojeće višestambene zgrade kategorija uporabljivosti U2, PN1, PN2, N1, N2, a koje su već provele ili će provesti hitne sanacije odnosno nekonstrukcijsku ili konstrukcijsku obnovu zajedno s energetskom obnovom. Na sufinanciranje sveobuhvatne obnove imaju pravo samo višestambene zgrade kategorije uporabljivosti U2.
Prihvatljivi prijavitelji u okviru ovog Poziva su, u ime i za račun suvlasnika višestambene zgrade, ovlašteni predstavnik suvlasnika zgrade ili upravitelj zgrade.
Napominjemo kako Ministarstvo za sve potencijalne prijavitelje na trenutno otvoreni Poziv organizira i informativne radionice putem platforme Microsoft Teams, a raspored održavanja radionica nalazi se OVDJE. Također, potencijalni prijavitelji su u mogućnosti postavljati pitanja za pojašnjenje odrednica Poziva putem sustava fondovieu, na koja se odgovori objavljuju u roku najkasnije 7 dana od zaprimanja istih u rubrici Pitanja i odgovori u sustavu.
Sufinanciranje energetske obnove višestambenih zgrada iz EU sredstava nastavit će se putem financijskih instrumenata u narednom financijskom razdoblju u okviru Programa Konkurentnost i kohezija 2021.-2027., a ovo Ministarstvo ulaže dodatne napore s ciljem osiguravanja sredstava za provedbu energetske obnove višestambenih zgrada i iz drugih raspoloživih EU izvora.