Još jedan korak prema konkurentnijoj i uređenijoj državi

Slika /slike/Opcenito/2019_05_29_press.JPG

Nastavljamo uvoditi red u sustav i rasterećivati gospodarstvo parafiskalnih nameta, istaknuli su danas na konferenciji za medije potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar i državni tajnik Željko Uhlir. Prema zakonskim prijedlozima ukida se obveza članstva u komori za inženjere gradilišta i voditelje radova, kao i novčanih nameta koji proizlaze iz toga.

Ministarstvo graditeljstva uvodi red u sustav, rasterećuje gospodarstvo i poduzima korake prema liberalizaciji tržišta

Nakon što su u Saboru izglasani Zakoni o gradnji i prostornom uređenju, čime se stvorio efikasniji, brži i jeftiniji sustav izdavanja dozvola, a u korist građana i investitora, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja nastavlja s reformskim procesima.

"Nastavljamo dalje, kako s razvojem digitalnog sustava, tako i s dodatnim rasterećenjima od birokracije i nameta" – rekao je Predrag Štromar.

Radi se o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju, koji će se uskoro naći na sjednici Vlade i u Saboru.

"Ovim novim izmjenama zakona dodatno se uvodi red u sustav, rasterećivati gospodarstvo parafiskalnih nameta. Isto tako, povećamo konkurentnost u graditeljstvu i olakšavamo struci obavljanje njihovog posla. To će doprinijeti i boljem plasmanu na Doing Business ljestvici, koja je vjerodostojan pokazatelj konkurentnosti neke države, a često i glavni parametar investitorima pri odluci u koju će zemlju uložiti svoje novce" – pojasnio je Štromar.

Prema zakonskim prijedlozima ukida se obveza članstva u komori za inženjere gradilišta i voditelje radova, kao i novčanih nameta koji proizlaze iz toga.

Napomenimo da Hrvatska ima čak 300 reguliranih zanimanja, a Europska unija u prosjeku 200.  Vlada je u travnju 2018. donijela plan reformi prilikom čega su postavljena tri glavna cilja, a to su jačanje konkurentnosti gospodarstva, povezivanje obrazovanja s tržištem rada i održivost javnih financija.

Također, najavljeno je da će se u sklopu provedbe reformi nastaviti s daljnjim administrativnim rasterećenjem gospodarstva, kao i liberalizacijom tržišta usluga čiji je srednjoročni cilj potaknuti povećanje produktivnosti gospodarstva za okvirno pet posto s dodatnih barem stotinu mjera kroz deregulaciju 24 profesije do kraja 2019.

"Svi će reći da žele da budemo konkurentni, da žele reforme, no čim se u neko područje takne, krenu otpori i tisuće razloga zašto je nemoguće provesti reforme. Svi bi reforme, ali nitko u svojem dvorištu. Ja kažem da možemo kvalitetnije i konkurentnije, da moramo provoditi reforme i iza sebe ostaviti trag u rezultatima. Ovo je tek početak stvaranja konkurentnijeg društva i mi u Vladi nastavit ćemo smanjivati broj reguliranih profesija i u drugim resorima" – zaključio je Štromar.

Državni tajnik Željko Uhlir pojasnio je kako se ovim izmjenama Zakona omogućava dobrovoljno članstvo i, naravno, normalno daljnje bavljenje poslom pod istim strukovnim načelima.

"Kod izmjena ovog zakona vodili smo računa o svim aspektima promjene koju uvodimo i to od sigurnosti do tradicije" – napomenuo je Uhlir. Dodaje kako se teži liberalizaciji tržišta, a ovo je korak prema tome.

"Osigurat će se veća sloboda na tržištu, kvalitetno tržišno natjecanje na temelju kompetencija, što će, između ostaloga, imati i pozivne efekte na ostanak mladih u RH koji će na ovaj način imati brži i lakši pristup tržištu rada u području svoje stručne kvalifikacije. Mjera je prilika strukovnim komorama za podizanje razine kvalitete usluga koje pružaju svojim članovima tako da motiviraju svoje članove na članstvo. To je ujedno i poticaj komorama da kroz podizanje kvalitete usluge i pogodnosti koje pružaju članovima rade i na promociji strukovnog udruženja. Na kraju krajeva, priroda „članstva“ podrazumijeva slobodan izbor" – kaže Uhlir.

Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja za provođenje ovih mjera ima podršku Svjetske banke.

Također, Europska komisija ocijenila je da navedeni stručnjaci ne pripadaju sigurnosnom sektoru te je upitno propisivanje obveznog profesionalnog osiguranja za te osobe, za razliku od profesionalnog osiguranja osoba koje obavljaju poslove prostornog uređenja, odnosno poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, koje Europska komisija nije dovodila u pitanje.

Istaknuta je zanimljivost prema kojoj strani inženjeri gradilišta i/ili voditelji radova iz država ugovornica Europskog gospodarskog prostora, u kojima nije propisan uvjet obveznog članstva u Komori, mogu prekogranično obavljati poslove vođenja građenja u Republici Hrvatskoj na temelju uvjeta koje ispunjavaju u svojoj državi čime su u privilegirani u odnosu na hrvatske stručnjake.



Pisane vijesti | Informacija