- Objavljeno: 13.11.2024.
Ministar Bačić na 5. i 6. sjednici Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora
Potpredsjednik Vlade i ministar Branko Bačić danas je na saborskom matičnom odboru predstavio Nacionalni plan stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine te Izvješće o učincima provedbe Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom za prvu polovinu ove godine. Tematska sjednica organizirana na temu stambene politike imala je za cilj upoznati članove Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo i širu javnost sa stambenom strategijom Vlade Republike Hrvatske, njenim ciljevima i provedbenim programima.
Plan je krovni i prvi srednjoročni takav akt strateškog planiranja od nacionalnog značaja za područje stanovanja u Hrvatskoj, a ministar Bačić je naglasio da je problematika priuštivog stanovanja, koju je istaknuo kao top temu u Hrvatskoj, prepoznata i na razini Europske unije."Ovaj strateški dokument izrađen je multidisciplinarno sagledavajući sve aspekte demografske, socijalne, gospodarske, financijske, prostorne i okolišne politike. Kroz sveobuhvatnu analizu identificirani su razlozi, kao i odgovori na iznimno visoke cijene stanova za kupnju, ali i najam u Hrvatskoj", rekao je ministar.
Ministar je predstavio podatke koji pokazuju sadašnje stanje, među ostalim i činjenicu da u Hrvatskoj 40 posto stambenog fonda - 958.000 stanova - ne služi za stanovanje, a da istovremeno nedostaje više od 230.000 stanova, a pritom su protekle godine obilježene snažnim rastom cijena nekretnina i najma te potražnju veću od ponude.
Tri cilja Nacionalnog plana stambene politike
Tri su cilja Nacionalnog plana - priuštivo stanovanje, održivo stanovanje i prostor u funkciji stanovanja - trebala bi se postići kombinacijom četiriju poluga: financijske, porezne, zemljišne i ekološko- energetske.
Kako bi se ostvarila, mijenjat će se više zakona odnosno donositi novi, među ostalom i novi Zakon o gradnji, Zakon o prostornom uređenju, novi Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu, novi Zakon o POS-u.
Za ostvarivanje triju ciljeva bit će potrebno aktivirati prazne nekretnine kroz mjere porezne politike i obnovom nekretnina u državnom vlasništvu te potaknuti dugoročni najam kroz reguliranje kratkoročnog najma i program priuštivog najma.
APN će objaviti javni poziv i za najmoprimce
Osim za najmodavce, APN će objaviti javni poziv i za najmoprimce čija će stanarina iznositi 30 posto od prihoda kućanstva koji ostane na raspolaganju nakon plaćanja režija.
Kada je riječ o gradnji stanova, u Hrvatskoj ih se godišnje izgradi između 14 i 15 tisuća, kazao je ministar Bačić, a kako bi se ta brojka povećala, ministarstvo je predložilo dvije mjere.
Prva mjera je provedba poticane stanogradnje, koja je prvi put uvedena još 2001., a APN će u suradnji s jedinicama lokalne samouprave, graditi nova stambena naselja, u kojima će polovica stanova biti za prodaju, a polovica za priuštivi najam, dok se druga mjera tiče poticanja privatnih investitora na gradnju.
"Država će svojim mjerama poticati privatne investitore da grade u zonama koje će biti za priuštivo stanovanje. Moramo im omogućiti jednostavniji, brži i jeftiniji pristup zemljištu, ali uz obvezu da u svojim zgradama određeni postotak stanova mora biti za priuštivo stanovanje", kazao je ministar Bačić.
Povećat će se i kapaciteti studentskog smještaja kako bi se oslobodili stambeni kapaciteti u velikim gradovima, a poticat će se i djelovanje neprofitnih stambenih zadruga, zbog čega će se izmijeniti i Zakon o zadrugama.
Nacionalni plan stambene politike također uključuje donošenje jednostavnije i brže procedure za gradnju obiteljskih kuća u ruralnim područjima.
Za provedbu mjera osnovat će se Revolving fond
Za provedbu Nacionalnog plana stambene politike procjena je da će potrebno osigurati 1,2 milijardi eura. A za provedbu svega, naglasio je ministar, nužno je osnivanje Revolving fonda iz kojeg će se financirati cjelokupni Nacionalni plan. U Fond će se ulagati sredstva državnog proračuna, fondova EU, zajmovi banaka, kao i novci koji će građani uplaćivati kroz korištenje mjera priuštivog stanovanja.
Kroz programe POS-a do 2030. godine izgradit će se, projekcija je, osam tisuća stambenih jedinica, na potpomognutim područjima izgradit će se i obnoviti dvije tisuće stambenih jedinica, aktivirat će se i najmanje 1.200 državnih stanova za priuštivi najam uz dodatno preuzimanje djela stanova u vlasništvu javnog sektora.
„Okvirni broj stambenih jedinica u vlasništvu javnog sektora procijenjen je na oko 800, istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar Branko Bačić. Dodao je da je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine javnim poduzećima dalo rok za dostavu točnog broja stambenih jedinica koje će država naknadno prodati, a sredstva će se koristiti u okviru Revolving fonda namijenjenog provedbi mjera Nacionalnog plana stambene politike.“
Aktivnom zemljišnom politikom i poticanjem rada neprofitnih stambenih zadruga izgradit će se 1.200 stambenih jedinica, a kroz Program priuštivog najma u planu je aktivirati 9.000 stambenih jedinica u privatnom vlasništvu.
Ovaj srednjoročni strateški dokument, usmjeren je prema demografskoj obnovi, priuštivom stanovanju za sve socijalne i dobne skupine, povećanju radne mobilnosti, poticanju konkurentnosti domaćeg gospodarstva ali i izvrsnosti u arhitekturi, te zelenoj i kružnoj stanogradnji.
U tijeku je proces vanjskog vrednovanja Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030, nakon čega će se dokument uputiti u postupak javnog savjetovanja.
Snimku sjednice pogledajte OVDJE.
Dosad obnovljeno 12.597 lokacija - 11.462 obiteljskih kuća i zgrada te 686 projekata FSEU
Danas je održana i sjednica Odbora na temu Izvješća o učincima provedbe Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom za prvu polovinu ove godine na kojoj je ministar Bačić prezentirao i trenutno stanje obnove sa stanjem na današnji dan.
Podnošenje polugodišnjeg izvješća Hrvatskome saboru propisano je člankom 97. Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije. U Izvješću je prikazana provedba Zakona po svim bitnim pokazateljima, popis podzakonskih akata te analiza postojećeg stanja.
Nakon donošenja novog zakonskog okvira u veljači 2023. godine postignuta je željena dinamika obnove a proces obnove je strukturiran: zakonski, financijski i operativno.
U prvoj polovici 2024. godine završeni su radovi obnove na 11.462 obiteljskih kuća i zgrada kojima je obuhvaćeno 45.775 stambenih jedinica. Za usporedbu, na današnji dan imamo završene 11.911 obnove privatne imovine kojima su obuhvaćene 47.632 stambene jedinice.
Na dan 30. lipnja 2024. u obnovi je bilo 1.493 gradilišta privatnih zgrada i kuća kojima je obuhvaćeno 9.918 stambenih jedinica dok je danas otvoreno 1.714 gradilišta obnove privatne imovine sa 12.101 stambenom jedinicom.
U postupku nabave za izvođača radova na današnji dan je još 837 lokacija sa 2.620 posebnih jedinica.
U cilju ubrzanja obnove uveden je koncept tzv. blokovske obnove. Dosad je pripremljeno 8 blokova koji uključuju 1.129 posebne jedinice u obnovi s 82 ulaza/zgrada ukupne procijenjene vrijednosti 54,8 milijuna eura. Prvi takav blok (HNP) krenuo je u obnovu u Sisku krajem srpnja 2024. godine. U Zagrebu je prvi blok uveden u obnovu sredinom rujna 2024. godine. Riječ je o Malom Vatikanu koji obuhvaća 25 ulaza i 259 posebnih jedinica.
„U cilju revitalizacije Sisačko-moslavačke županije gradi se 59 zgrada s ukupno 1.024 stana. Što se tiče zgrada javne namjene čija je obnova krenula iz Fonda solidarnosti ugovoreno je 1.309 projekata ukupne vrijednosti 3,63 milijarde eura od čega je europskih sredstava 2,5 milijardi eura, a preostali iznos od 1,1 milijarde eura iz drugih iznosa, a ostalo iz državnog proračuna“, rekao je ministar Bačić.
Istaknuo je i šest projekata obnove javnih zgrada financiranih iz zajma Svjetske banke u iznosu od 200 milijuna eura. Za sada je iz tog izvora financiranja završena Srednja strukovna škola Petrinja i Odjel pedijatrijske hematologije i onkologije KBC-a Rebro.
Na obnovu je dosad sveukupno utrošeno 3,1 milijardi eura od čega se na zagrebački potres odnosi 1,81 milijardi eura, a na petrinjski 1,32 milijarde eura. U financijskim projekcijama za 2025. godinu osigurano je 1,3 milijardi eura za obnovu.
Snimku sjednice pogledajte OVDJE.
