Ministar Bačić na konferenciji "Kakva nam stambena politika treba?"

Aktivacija praznih stanova, brza aktivacija neperspektivne imovine te modificirani program poticane stanogradnje, modeli su koje država razmatra u koncepciji Nacionalnog plana stambene politike, najavio je u ponedjeljak potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić u Splitu.

Riječ je o stambenoj strategiji koju Hrvatska donosi prvi puta od svoje samostalnosti, a kojom je predviđeno definiranje poluga uz pomoć kojih bi se osiguralo priuštivo stanovanje, prvenstveno mladim obiteljima, ali i ostalim građanima.

O tome se razgovaralo na konferenciji "Kakva nam stambena politika treba", koju su organizirale Hrvatska gospodarska komora i Slobodna Dalmacija u Splitu.

Visoka stopa rasta cijena nekretnina, a posebno stanova, nije hrvatska posebnost, rekao je ministar Bačić te dodao da su cijene rasle u svim zemljama članicama EU-a u prvih deset godina članstva, posebno na Mediteranu.

"To se otprilike događa i kod nas, s tim da smo mi u međuvremenu dobili euro i ušli u Schengen, a uz to je bila i energetska kriza koja je dovela do povećanja cijena građevinskog materijala, proizvoda i usluga. Kad se to zbroji, cijene nekretnina rastu, velika je potražnja stranih kupaca i investitora pa je tako praktički svaka treća nekretnina u Hrvatskoj plaćena iz stranih izvora. Da bismo to prevenirali, predvidjeli smo realizaciju i aktivaciju velikog broja praznih stanova", kazao je ministar Bačić.

Hrvatska prema podacima DZS-a iz popisa stanovništva 2021. godine ima ukupno 2 350 000 stambenih jedinica od kojih je njih 600 tisuća nenastanjenih.

Aktivacija praznih stanova te neperspektivne imovine i modificirani program poticane stanogradnje

Ministar Bačić najavio je kako se razmatra model po kojem bi se aktivacijom praznih stanova povećala ponuda stanova na tržištu što bi posljedično trebalo smanjiti cijena najma na tržištu. Tim bi se modelom nastojalo potaknuti vlasnike koji imaju prazne stanove dulji period, da svoje nekretnine ponude na tržištu za priuštivi najam uz poticaj države. Vlasnici stanova koji bi ušli u taj program trebali bi imati ugovor o najmu s korisnicima na razdoblje od pet do deset godina, a država bi ih subvencionirala razlikom između priuštive i tržišne cijene najma koja će se definirati po područjima.

Drugi model je brza aktivacija neperspektivne imovine, a riječ je o brojnim vojarnama, školama i napuštenim objektima koji se mogu prenamijeniti, što je brže nego ići u komunalno opremanje građevinskog zemljišta, zauzimanja zelene površine i mijenjanja prostornih i urbanističkih planova.

Modificirana poticana stanogradnja je treći model. Njega bi provodio APN pri čemu bi s gradovima i općinama država ušla u bržu realizaciju izgradnje novih stanova na prostoru koji su predviđeni prostornim planovima. 

Nacionalni plan stambene politike, koji će omogućiti priuštivo stanovanje, uključuje više mjera:

• Mjere financijske poluge: poput povećanja fonda stambenih jedinica, aktivaciju velikog broja praznih stanova, jačanja smještajnih kapaciteta za studente, programa za naše starije sugrađane, a sve u suradnji s jedinicama lokalne samouprave 
• Mjere porezne poluge koje obuhvaćaju razne olakšice i redefiniranje porezne politike, prvenstveno kod kupnje prve nekretnine 
• Mjere zemljišne poluge čiji je cilj i stvaranje poticajnog investicijskog okruženja za gradnju novih stambenih jedinica
• Mjere ekološke/energetske poluge kroz koje se realiziraju i planiraju programi energetskih obnova te zelene urbane infrastrukture

Pošast apartmanizacije diže cijene i tjera mlade

Split više ide putem apartmanizacije nego ozbiljne stambene izgradnje, smatra potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore (HGK) Mirjana Čagalj koja je rekla da je u razgovoru sa splitskim arhitektima shvatila da su nesretni kako se urbanizam nije nastavio razvijati pravcem u kojem su gradski kvartovi bili puni djece, igrališta, vrtića, škola i zelenila.

"Danas ta mjesta pretvaramo u apartmane. Znamo da Split ima 160 tisuća stanovnika, a ljeti u grad dođe oko 190 tisuća gostiju. Svima je primarno zaraditi, međutim stambena politika treba osigurati održivost između stanovanja i turizma jer djeca odlaze i ne mogu si priuštiti stanovanje po sadašnjim cijenama. Uz sve poticaje cijene kvadrata stanova rastu, došle su i do između tri i pet tisuća eura za kvartove koji niti su centar grada, niti su blizu", objasnila je Čagalj.

Takvu stambenu politiku treba promijeniti, smatra ona.

Izvor: HINA/MPGI

Pisane vijesti | Informacija | Stambena politika