- Objavljeno: 22.03.2025.
Obilježena peta godišnjica zagrebačkog potresa – Održan Dan otvorenih vrata
Prošlo je pet godina od razornog potresa koji je pogodio Zagreb i okolicu 22. ožujka 2020. godine u 6:24 sati. Potres magnitude 5,5 prema Richteru prouzročio je ogromnu štetu na području Grada Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije. Epicentar je bio sedam kilometara sjeverno od središta Zagreba, u Markuševcu. Nažalost, od zadobivenih ozljeda preminula je 15-godišnja Anamarija Carević, dok je 27 osoba bilo ozlijeđeno.
Tijek obnoveU potresu je teško stradala jezgra Zagreba, a posljedice su pretrpjele i okolne županije. Oštećene su kuće, škole, crkve, bolnice te razne zgrade javne namjene. Ukupno je 25 000 objekata pretrpjelo štetu, pri čemu je više od 6 000 privatnih i javnih zgrada postalo neupotrebljivo. Ukupna procijenjena šteta iznosila je više od 11,6 milijardi eura.
U proteklih pet godina obnovljeni su brojni domovi, škole, bolnice i kulturni objekti, ali proces obnove još traje. Kada gledamo petrinjsko i zagrebačko područje, obnova je u potpunosti završila na 13 093 lokacije koje uključuju 48 981 stambenu jedinicu, dok je na današnji dan obnova aktivna na 1 901 lokacija. Dodatno, u postupku nabave izvođača radova je 1 246 lokacija koje uključuju 345 višestambenih zgrada sa 2 531 posebne jedinice i 901 obiteljsku kuću.
Na području obuhvaćenim zagrebačkim potresom obnova je završila na 3 814 lokacija, od kojih se 3 402 lokacija odnosi na privatne kuće i stanove koji uključuju 35 747 stambenih jedinica, a 412 na projekte obnove zgrada javne namjene i infrastrukture. Izgrađeno je 38 zamjenskih obiteljskih kuća, u postupku gradnje na području zagrebačkog potresa je 26 zamjenskih obiteljskih kuća dok ih je 24 u postupku nabave izvođača, a još 13 u postupku projektiranja.
Ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić naglasio je kako su ulaganja u obnovu na području zagrebačkog i petrinjskog potresa dosegnula više od 3,53 milijardi eura, od čega se na područje zagrebačkog potresa odnosi više od 2 milijarde eura. Izrazio je očekivanje da će sve zamjenske obiteljske kuće biti dovršene do kraja lipnja 2027. godine, dok se potpuni završetak obnove, uključujući zahtjevne konstrukcijske obnove višestambenih zgrada, predviđa do kraja 2030. godine.
Kad govorimo o obnovi zgrada javne namjene čija je obnova sufinancirana sredstvima Fonda solidarnosti EU, dajemo informaciju kako je od 1 309 ugovorenih projekata obnove zgrada javne namjene i infrastrukture vrijednih 3,8 milijardi eura, do sad završeno njih 1 103. Na području zagrebačkog potresa sklopljeno je 578 ugovora od koji je do sada završeno 467 projekata, 99 projekata obnove su u fazi izvođenja radova, dok su preostali projekti u različitim fazama provedbe. Riječ je o bolnicama, školama, zgradama fakulteta, zgradama kulturne baštine i državnim zgradama.
Od ukupnog broja ugovorenih projekata iz Fonda solidarnosti EU, njih 1 309, 214 projekata odnosi se na cjelovitu obnovu zgrada javnog sektora koje nastavljaju svoje financiranje iz Mehanizma za oporavak i otpornost i državnog proračuna. Od 214 zgrada dosad je završeno njih 53, za 137 zgrada su radovi u tijeku dok su preostale 24 u različitim fazama provedbe.
Obilježavanje godišnjice
Povodom pete obljetnice zagrebačkog potresa, ministar Bačić obišao je tri obitelji kojima su izgrađene zamjenske obiteljske kuće. Obilazak je započeo u Čučerju, gdje je sa suradnicima posjetio obitelj Hajdur, nakon čega se uputio u Markuševec kako bi obišao obitelji Sokač i Jurin.
Nakon obilaska, ministar Bačić je s ministricom kulture i medija Ninom Obuljen Koržinek održao konferenciju za novinare u cjelovito obnovljenoj zgradi Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine u Dežmanovoj 10. Tema konferencije bila je obnova privatnih i javnih zgrada oštećenih u potresu.
Govoreći o obnovi, ministar Bačić naglasio je kako je konstruktivna obnova usporila proces, ali je složeniji pristup bio nužan. „Da smo se mi na početku kao Vlada odlučili na obnovu povrata u prijašnje stanje, danas bismo sigurno svjedočili puno većem broju obnovljenih objekata“, rekao je, naglasivši da su se s pravom odlučili na složeniji postupak po principu „obnoviti bolje“ s ciljem dugoročne zaštite i prevencije budućih katastrofa.
Ministrica Obuljen Koržinek osvrnula se na kulturnu baštinu, istaknuvši da su najveće štete nastale upravo na zaštićenim zgradama, zbog čega je velik dio obnove proveden pod okriljem Ministarstva kulture i medija, a riječ je o preko 500 projekata obnove. Završeno je 268 projekata, a na 243 objekta su radovi u tijeku. Ukupna ulaganja iznose 1,5 milijardi eura.
U sklopu Dana otvorenih vrata, ministar Bačić posjetio je Hrvatski prirodoslovni muzej smješten u povijesnoj plemićkoj palači Amadeo. Posjetitelji su mogli razgledati informativne panoe i displeje s videoprikazima obnove nakon potresa, a od 10 do 11 sati održan je stručno vođen obilazak uz konzervatore i projektante.
Sljedeća destinacija bila je kompleks skladišta i radionica Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) u Adžijinoj ulici, koji se koristi za radionice kazališnih kulisa i kao čuvaonica. Projektom cjelovite obnove predviđena je obnova kazališnih radionica i čuvaonica, kao i izgradnja Druge scene HNK, nove zgrade koja će riješiti problem nedostatka prostora i omogućiti realizaciju dodatnih programskih aktivnosti. Posjetitelji su imali priliku razgledati izložbu kazališnih kostima i scenografskih elemenata, informativne panoe o obnovi nakon potresa te sudjelovati u stručno vođenim obilascima koje su vodili projektanti i glumci. Za najmlađe, od 10 do 12 sati, bile su organizirane likovno-kazališne radionice.
Posljednja lokacija posjeta bio je Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) u Rockefellerovoj 2, gdje je za građane organizirana javnozdravstvena akcija i razgledavanje obnovljene zgrade. Uz stručno vodstvo ravnatelja HZJZ-a Krunoslava Capaka, građani su obišli prostorije i dobili uvid u aktivnosti voditelja službi koje djeluju u zgradi. U obilasku su sudjelovali potpredsjednik Vlade i ministar Bačić te ministrica zdravstva Irena Hrstić, koji su i sami obavili preventivne preglede.
Program Dana otvorenih vrata zaključen je svetom misom zahvalnicom za obnovu nakon potresa, koju je predvodio monsinjor Zlatko Koren u 18:30 sati u Crkvi sv. Franje Asiškog na Kaptolu.
Tijekom obilježavanja, svoja su vrata otvorile brojne lokacije, uključujući Pučko otvoreno učilište Zaprešić, Dom kulture Kravarsko te nekoliko obnovljenih osnovnih škola u Zagrebačkoj i Krapinsko-zagorskoj županiji. Među obrazovnim ustanovama otvorena su vrata Gornjogradske gimnazije, Gimnazije Tituša Brezovačkog, osnovnih škola Ivan Mertz i Petar Zrinski te zgrada nekoliko fakulteta - Učiteljskog, Pravnog, Agronomskog, Fakulteta političkih znanosti i Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije.
Muzej Prigorja predstavio je kronologiju obnove putem multimedijalnih prikaza, dok je Kuća Heinzel, sjedište Hrvatske informativne novinske agencije, ugostila izložbu pod nazivom “5g./5,5ml/r”. Ova izložba donijela je snažne fotografske prikaze Zagreba neposredno nakon potresa. U Atelijeru Meštrović posjetitelji su mogli razgledati radove posvećene konzervaciji skulptura i umjetnina oštećenih u potresu, a program za sve generacije održan je diljem Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije. Više informacija o samom programu i svim lokacijama dostupno je na službenoj web stranici Dan otvorenih vrata.
