- Objavljeno: 04.11.2020.
Objavljen Prvi program mjera obnove zgrada oštećenih potresom
Dana 30. listopada 2020. godine u Narodnim je novinama objavljen Prvi program mjera obnove zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije kojim se se utvrđuje način obnove i druge mjere i aktivnosti obnove odnosno uklanjanja oštećenih zgrada javne namjene, višestambenih zgrada, poslovnih zgrada, stambeno-poslovnih zgrada i obiteljskih kuća. Program je na snazi.
Prvi program mjera obnove zgrada oštećenih potresom usvojila je Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 29. listopada 2020. godine.Riječ je o provedbenom aktu Zakona o obnovi kojim se operativno razrađuju odredbe Zakona, a napose organizacijski ustroj obnove koja predstoji. Uz to što definira faze pripreme prije početka izvođenja radova, podrobnije definira i ulogu Fonda za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije, čije su osnivanje prihvatili vijećnici županijskih skupština i Skupštine Grada Zagreba. Njime se daje i uvid u informativne procijenjene vrijednosti usluga potrebnih za proces obnove, koje su za Ministarstvo izradili stručnjaci s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Unutar Prvog programa mjera obnove definirana je kompletna metodologija pristupanja organiziranoj obnovi grada Zagreba i porušenih objekata u dvjema susjednim županijama. Njime se utvrđuje način obnove i druge mjere i aktivnosti obnove odnosno uklanjanja oštećenih zgrada javne namjene, višestambenih zgrada, poslovnih zgrada, stambeno-poslovnih zgrada i obiteljskih kuća, na području Grada Zagreba, Zagrebačke županije i Krapinsko-zagorske županije.
Programom se razrađuju Zakonom propisani sadržaj odnosno lokacija područja na kojima se provode mjere, analiza zatečenog stanja i nastale štete te procjena mogućih daljnjih štetnih posljedica, operativna organizacijska struktura i nadležna tijela za izvršenje pojedinih mjera, rokovi provedbe mjera ,kriteriji za odabir početnih sudionika u obnovi: operativni koordinatori, projektanti, revidenti i provoditelj tehničko-financijske kontrole pri izradi projekta, konzervatorske smjernice za zgrade koje nisu pojedinačno zaštićeno kulturno dobro i one zgrade koje se ne obnavljaju u cijelosti, postupak podnošenja zahtjeva za obnovu i rokovi za podnošenje zahtjeva te drugi potrebni elementi.
Ishođenje građevinske dozvole za izvođenje radova obnove zgrada nakon potresa nije predviđeno s obzirom da se radi o organiziranoj obnovi u kontroliranim uvjetima, ali se određuje potreba provođenja stručnog nadzora od strane inženjera građevinske struke i po potrebi drugih tehničkih struka, te uključivanje operativnih koordinatora za provedbu obnove po određenim tipovima zgrada odnosno područjima obnove. U procesu cjelovite obnove zgrada potrebno je uključiti sve inženjerske struke u skladu s njihovim propisanim zadaćama i kompetencijama.
Nakon djelovanja potresa, osim trenutnih i vidljivih oštećenja konstrukcije, stare zidane zgrade dodatno su izgubile znatan dio svoje mehaničke otpornosti za prihvat novog potresnog opterećenja te je potreban međusobno usklađen inženjerski pristup, s naglaskom na protupotresnu otpornost, kako bi iste u nastavku ispunjavale svoju svrhu.
Očekuje se uključivanje u proces obnove brojnih ovlaštenih inženjera i arhitekata koji će korištenjem modernih inženjerskih metoda iznaći optimalna rješenja za svaki konkretni slučaj, uvažavajući tehničke, organizacijske i troškovne aspekte obnove, te ispravno konstruirati građevine sigurne na potres. Stručnjaci i znanstvenici koji prate i razvijaju najnovija znanstvena dostignuća u potresnom inženjerstvu te izvođači radova od kojih se očekuje uvažavanje svih tehnoloških rješenja, kao i uključivanje modernih tehnologija tamo gdje se to pokaže razumnim i ekonomičnim, dat će doprinos brzom povratu zgrada oštećenih ovim potresom u punu funkciju, sve uz uvažavanje zaštite kulturnih dobara.